“Malo je oksimoron motivirati mlade ljude da imaju djece s odlaskom u mirovinu. Ne vidim tu neki smisao, to mi više djeluje kao neki oblik klasične socijalne politike”, rekao je demograf Marinom Strmotom o novom paketu mjera.

Istaknuo je koje bi bile njegove prve tri demografske mjere.

“Prvo bi bila nekonvencionalna mjera uređivanja tijela državne uprave, instutuacija, pod jednim nazivnikom decentralizacija. Hrvatska pati od centralizacije i vidimo već desetljećima vidimo da narušava demografski razvoj”, rekao je.

Osim fisklane i administrativne decentralizacije važno je i gdje bi ti ljudi živjeli. “Nakon toga bi uslijedila vrlo jasna stambena politika”, dodao je Strmota.

“Treće bi bilo neka moderna obiteljska politika, usklađivanje poslovno obiteljskog života i vrlo jasnih novčanih naknada indeksiranih kroz vrijeme”, kazao je.

Nas je toliko malo da bi svatko trebao imati troje djece. “To je ono što u demografiji nazivamo totalna stopa fertiliteta”, pojasnio je pa dodao da je paru potrebno dvoje djece da ih zamijeni, a Hrvatska je trenutno na brojci od 1,4.

Nijedan hrvatski profesor demografije nije bio pozvan na konferenciju o demografiji. “Ne znam jesu li oni malo manje stručni ili tupavi, ali pretpostavljam da će europski demografi možda bolje znati što bi trebalo Hrvatskoj napraviti. Ako budu znali, ja ih pozdravljam”, poručio je Strmota.

Stiže sve više stranih radnika.

“Na demografsku sliku Hrvatske to neće utjecati puno. To u prvom redu utječe na ekonomsku priču. Poznato je da je potrebno za tržište rada, uvoz radne snage, nažalost, jer mi imamo valove iseljavanja ljudi u rado sposobnoj dobi”, rekao je demograf za Dnevnik.hr.