Na Svesrpskom saboru, koji je u subotu održan u Beogradu, usvojena je deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog naroda.

Sastanku u Beogradu prisustvovale su vlade Srbije i Republike Srpske, jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine, piše bosanskohercegovački portal Klix.

Žele jačati suradnju i sa Srbima u Hrvatskoj i ostalim zemljama

Svesrpski sabor je odlučio da Sretenje, 15. veljače, koji je Dan državnosti Srbije, bude i Dan državnosti Republike Srpske, umjesto 9. siječnja kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim.

Deklaracija, koju čini čak 49 zaključaka, podnijet će se na usvajanje skupštinama Srbije i Republike Srpske.

Tim se dokumentom predviđa jačanje suradnje Srbije i Republike Srpske, ali i jačanje suradnje s predstavnicima Srba u Hrvatskoj, Federaciji BiH, Crnoj Gori, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji, kao i diljem Europe i svijeta.

“Svesrpski sabor konstatira da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu. Srpski narod je kroz povijest imao više država s različitim nazivima te polaže pravo baštiniti svoju bogatu tradiciju“, stoji u deklaraciji koju je prenio Klix.

Traže zaustavljanje ‘asimilacije Srba u državama regije’

U deklaraciji se obvezuju vlasti u Beogradu i Banjoj Luci da “djeluju jedinstveno i koordinirano i da ulože napore kako bi se zaustavila asimilacija Srba u državama regije, ali i širom svijeta“.

U dokumentu se ponovno ističe kako je Kosovo “dio Srbije“ te se inzistira na primjeni naziva “Kosovo i Metohija“.

Podsjetimo, Srbija i BiH, zbog protivljenja Republike Srpske, ne priznaju neovisnost Kosova.

Istodobno, traži se osnivanje Zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu.

I dalje negiraju genocid u Srebrenici

U deklaraciji se ističe kako “Svesrpski sabor izražava pijetet prema svim žrtvama stradalim tijekom rata u BiH, kao i svim žrtvama stradalima u ratovima na prostoru bivše Јugoslavije“. No, ponovno se odbacuje kvalifikacija zločina u Srebrenici u srpnju 1995. kao genocida, iako je genocid u tom gradu na istoku BiH nedavno potvrdila i Opća skupština Ujedinjenih naroda.

Rezolucijom UN-a, ocjenjuje se u deklaraciji, „izvršen je pokušaj kolektivnog okrivljavanja cijelog srpskog naroda“.

Kažu da je Dayton ‘trajno i bitno narušen’

U deklaraciji se ocjenjuje da je Daytonski sporazum, kojim je kajem 1995. završen rat u BiH, “trajno i bitno narušen usprkos težnjama Republike Srpske i srpskog konstitutivnog naroda“. Stoga se ističe kako Srbija kao potpisnica Daytona mora „internacionalizirati problem urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma“.

“Svesrpski sabor konstatira da je Republika Srpska zadovoljna visokim stupnjem autonomije definiranim Daytonskim mirovnim sporazumom. Stoga inzistiramo na suštinskom i formalnom provođenju Daytonskog mirovnog sporazuma kao međunarodnog ugovora koji se ne može jednostrano ili putem intervencionizma mijenjati“, ističe se u deklaraciji usvojenoj u subotu u Beogradu.

I dalje žele u EU, ali inzistiraju na vojnoj neutralnosti i Srbije i BiH

Ističe se kako i Beogradu i Banjoj Luci članstvo u EU ostaje strateški cilj.

No, daje se potpora vojnoj neutralnosti Srbije te se ističe kako se od Republike Srpske očekuje da zagovara politiku neutralnosti BiH.

Žele ‘internacionalizirati stradanje Srba u NDH’

Čelnici Srbije i Republike Srpske ponovno se dotiču i stradanja Srba u NDH u Drugom svjetskom ratu, s posebnim naglaskom na Jasenovac.

“Svesrpski sabor preporučuje dodatno internacionaliziranje teme stradanja Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Potrebno je svijetu predstaviti enormno stradanje i genocid koji je izvršen nad Srbima u sistemu logora NDH, s posebnim naglaskom na stradanje djece u posebnim i u svijetu jedinstvenim logorima smrti za djecu“, zaključuje se u deklaraciji.

Dodaje se kako će Srbija i Republika Srpska zajednički izgraditi “monumentalno spomen zdanje“ u Donjoj Gradini i Beogradu, piše Klix.

Traže aerodrom u Trebinju

U Beogradu i Banjoj Luci i dalje najavljuju gradnju zračne luke u Trebinju, kao i plinovoda kroz Republiku Srpsku.

‘RAME UZ RAME…’ U Beogradu se održava se prvi Svesrpski sabor. Pismom se obratio Lavrov

U dokumentu se ne navodi čiji bi se plin prevozio tim plinovodom, a s obzirom na to da su sada i Srbija i BiH uglavnom ovisne o ruskom plinu.