Susret se simbolično održao na 20. godišnjicu Solunske deklaracije, kada je prvi put dogovoreno da je budućnost Balkana u EU-u. Naime, Europska unija je još 2003. regiji Zapadnog Balkana obećala članstvo. Ali to obećanje nije ispunila

U Ateni, na neformalnom sastanku predstavnika Europske unije s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije, usvojena je zajednička Deklaracija o podršci Ukrajini. U tekstu se izražava podrška nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.

Također je naglašeno da ne može biti nekažnjivosti za ratne i druge zločine, kao što su napadi na civile i uništavanje infrastrukture.

U Deklaraciji se ističe podrška Zapadnom Balkanu, Ukrajini i Moldaviji na naporima za priključenje EU i važnost da te regije budu prihvaćene kao punopravni članovi europske zajednice.

U Atenu su, podsjetimo, doputovali premijeri Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, redom, Andrej Plenković, Nikolai Denkov i Ion-Marcel Ciolacu, potom, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, crnogorski predsjednik Jakov Milatović, premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, premijer Kosova Albin Kurti, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednica Moldavije Maia Sandu. Potpisali su Deklaraciju.

“Ruska invazija na Ukrajinu je ključni trenutak za Europu, koji stvara novu razinu svijesti o zajedničkim principima, jedinstvu i zajedničkoj budućnosti u okviru EU. Ovo je kritično vrijeme za sigurnost, mir i stabilnost našeg europskog kontinenta. Zakoni i principi koji su tako dugo doprinosili stabilnom i predvidivom europskom sigurnosnom poretku narušeni su i ponovno smo svjedoci ispoljavanja katastrofalnih posljedica revizionizma”, navodi se u Deklaraciji.

Dodaje se da su državnici u razgovorima u Ateni izrazili podršku za napore ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u postavljanju principa mira u skladu sa Poveljom UN-a, te da su pozdravili napore Generalne skupštine UN-a u mira u Ukrajini.

“Dogovorili smo se da ne može biti nekažnjivosti za ratne i druge zločine, kao što su napadi na civile i uništavanje infrastrukture, i svi odgovorni moraju biti pozvani na odgovornost”, ističe se.

“Prije 20 godina, na samitu u Solunu priznato je da Zapadni Balkan pripada EU. Čvrsto vjerujemo da je ta izjava danas relevantnija nego ikada. Eskalirajući agresorski rat protiv Ukrajine otkrio je hitnu potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom EU kao kamenom temeljcem mira i prosperiteta među našim narodima u ovim izazovnim vremenima”.

U Deklaraciji se naglašava i da Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija, geografski susjedi članica EU, imaju zajedničko europsko naslijeđe, historiju i budućnost te da je važno da ove regije budu prihvaćene kao punopravne članice europske porodice.

“Danas smo u Ateni razgovarali o putu naprijed, kako bi ostvarili ovu viziju Europe. Istakli smo važnost da postavimo sebi za cilj završetak vizije EU obogaćene Zapadnim Balkanom, Ukrajinom i Moldavijom. Istakli smo potrebu da se obnovi i ponovno stavi fokus na proces proširenja koji je opipljiv i kredibilan, bez prečica do postavljenih uvjeta. Izrazili smo posvećenost da podržimo Ukrajinu i Moldaviju da poduzmu naredne korake u svom pristupnom procesu čim završe neophodne reforme”, navodi se.

Problemi i svađe i dalje na Balkanu

Dugogodišnji problemi, međutim, nisu riješeni. Prema izvještajima grčkih medija, važan i utjecajan šef albanske vlade Edi Rama nije pozvan, jer se Albanija i Grčka trenutno žestoko svađaju oko malobrojne grčke manjine u Albaniji. I eto primjera koji jasno pokazuje zašto zemlje te regije već odavno nisu članice EU-a. Članice Unije s jugoistoka kontinenta koriste bilateralne probleme za kočenje procesa pristupanja.

Bugarska dovodi u pitanje makedonski jezik i želi postići da se sićušna bugarska manjina nominalno spominje u Ustavu Sjeverne Makedonije. Prethodno je, poslije desetljeća blokade, Grčka progurala promjenu imena Makedonije u Sjevernu Makedoniju, kako bi se ime susjedne države razlikovalo od grčke pokrajine Makedonije.

Hrvatska pokušava riješiti svoje bilateralne probleme s pojedinim kandidatima za članstvo, kao što su Srbija i Crna Gora, ili s potencijalnim kandidatom za pristupanje Bosnom i Hercegovinom, koristeći svoje članstvu u EU-u, na primjer kroz prijetnje vetom.

Dugotrajna stagnacija po pitanju pristupanje Europskoj uniji ostavila je duboke ožiljke, posebno u Srbiji, najvećoj i strateški najvažnijoj zemlji regije. U reprezentativnom istraživanju javnog mnijenja u ljeto 2023. pokazalo se da samo 44 posto ispitanika podržava pristupanje svoje zemlje EU-u, dok je 47 posto bilo protiv.

U drugoj anketi instituta Demostat iz lipnja 2023. samo 23 posto građana podržalo je zahtjeve Bruxellesa da se Srbija, kao kandidat za EU, pridruži sankcijama Rusiji. S druge strane, 42 posto ispitanika smatra da bi Srbija trebalo težiti dobrim odnosima s Rusijom, čak i ako bi to onemogućilo pristupanje Europskoj uniji, prenijeli su mediji.

Prošle godine su njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušali postići kompromis u višedesetljetnom sporu između Srbije i njene bivše pokrajine Kosovo, koja je pretežno naseljena Albancima. Europska komisija je također iskoristila svoju političku težinu da posreduje između dviju strana. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell čak je u jednom trenutku, nakon dugih pregovora, uzviknuo: “Imamo dogovor!” Ali, bilo je suprotno. Obje strane su pojačale sukobe, koji su ove godine više puta prijetili da prerastu u oružane sukobe, o čemu su mediji izvještavali.