Kapital će i dalje tražiti one zemlje gdje su jednostavnija ulaganja, gdje ih čeka dobra infrastruktura u smislu zakonskih propisa, rekla je dekanica RRiF-a Đurđica Jurić u Dnevniku HRT-a.

“Postavlja se pitanje što znači minimalna stopa od 15 posto. Znači li to da će neke zemlje ipak moći zadržati i veće stope od 15 posto. Jako je važno naglasiti da ulazak kapitala u neku zemlju i strane investitcije nisu vezane samo za nižu stopu poreza na dobit, nego za puno toga, među ostalim, to je i stabilnost poreznih propisa i drugih propisa koji su vezani zs investiicj, rad i ostalo”, dodaje.

SAD su zagovarale da bude 21 posto, OECD tražio 12,5 posto

“Oni su zagovarali zapravo kaže, svoju stopu. Europa je sigurno željela nižu stopu, jer pojedine zemlje imaju niže stope, primjerice Irska ima 12 posto, Njemačka 15 posto. U interesu je onim zemljama koje su sada sa svojim nacionalnim stopama blizu ove koju su sada iz G7 moćnici odredili.”

Što to znači za Hrvatsku?

“Ono što je jako važno naglasiti je da se korporativni, globalni porez neće se odraziti na naše mikro, male i srednje poduzetnike koji imaju ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna. Oni će plaćati nacionalni porez i dalje od 10 posto kakav je od ove godine.

Kako će to odraziti na one koji su veliki, koji ulažu u Hrvatsku, hoćemo li mi moći zadržati našu stopu poreza na dobit od 18 posto, to je pitanje, ističe. Ili će oni imati nazovimo prioritet kao multi to će sigurno doći direktive iz Europske unije i to će se inkorporirati u nacionalne propise.”

Posebno se štiti ulaganje kapitala iz pojedinih zemalja EU u druge zemlje

“Mi smo na razini EU već donijeli direktive gdje se posebno štiti ulaganje kapitala iz pojedinih zemalja EU u druge zemlje. Strane tvrtke iz drugih EU zemalja kada ulažu u Hrvatsku, ako ulažu u kapital više od 10 posto i ako je ulaganje dulje od 24 mjeseca, tada se dobit koju ostvaruju u Hrvatskoj prelijeva u Uniju bez poreza po odbitku.

S druge strane, ako hrvatski poduzetnici ostvaruju dobit u drugim zemljama članicama ili zemljama širom svijeta s kojima je Hrvatska zaključila međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada postoji tzv. porez koji se uračunava”, dodaje.

“To znači da ako hrvatska tvrtka plati u nekoj drugoj zemlji plati porez na dobit ili istovrsni porez, ona ga može uračunati prilikom plaćanja tuzemnog poreza. Ali treba biti oprezan, jer Hrvatska priznaje samo porez do visine onoga koji bi platio u Hrvatskoj. Dakle, ako je hrvatski poduzetnik ostvario izravno ili putem svoje poslovne jedinice dobit u Austriji i ondje platio porez od 25 posto u Hrvatskoj će moći priznati samo 18 posto, razlika je njemu izgubljena”, naglasila je Jurić.