Igor Dekanić, umirovljeni profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, u prvom mandatu predsjednika Stjepana Mesića njegov savjetnik za politička pitanja, u intervjuu u novom broju Nacionala komentirao je poremećaj na svjetskom tržištu energenata i velikom skoku cijena plina i električne energije.

Podsjetio je da ova europska energetska kriza nije prva takva kriza. Dekanić je objasnio da je globalna recesija uzrokovana pandemijom koronavirusa 2020. godine dovela do znatnog pada potrošnje energije. Prošle je godine došlo do povećane ekonomske aktivnosti i potrošnje energije, a to je izazvalo porast cijena.

Dekanić je za Nacional pojasnio zašto LNG terminalom kod Krka dolazi skuplji plin od onog koji još uvijek dolazi iz Rusije. “Plin preko LNG terminala redovito je desetak posto skuplji od plina iz plinovoda. Tek ako transport plina plinovodom ima izvor plina udaljen više od deset tisuća kilometara, tada plin iz LNG-a postaje jeftiniji”, rekao je Dekanić.

Objašnjava da na LNG terminale plin može doći odasvud – od Katara ili SAD-a. Ali, poručuje, postojanje terminala za LNG znači plinsku sigurnost uz desetak posto skuplji plin. “Jedno vrijeme smo se ljutili da je LNG prazan i nedovoljno zakupljen, a zašto danas naši opskrbljivači nisu zakupili dovoljne kapacitete ovisi o njihovoj poslovnoj politici. To spada u tajne poslovne politike”, rekao je za Nacional Dekanić.

LNG Hrvatska je kompanija u hrvatskom vlasništvu i Dekanić smatra da ne bi trebala imati veze s Inom i MOL-om, osim komercijalnih odnosa. “LNG na Krku je pola u vlasništvu Plinacroa, državnog operatora u transportu plina, a pola u vlasništvu HEP-a, državnog proizvođača električne energije. Danas i u buduće, dok god će tržište trebati plin, Hrvatska si ne bi smjela dozvoliti da ikome proda većinski udio LNG-a”, rekao je.

No, ističe, svi su dobro došli kao zakupnici kapaciteta ili komercijalni klijenti LNG terminala.

IGOR DEKANIĆ: ‘Energetska tranzicija u Europi krenula je stihijski, a posljedica su tržišni poremećaji i skokovi cijena’

Inače, Nacional je u novom broju istražio i koliko se hrvatskoj isplatio projekt LNG. Brojke, naime, pokazuju da je tijekom 2021. godine preko LNG terminala na Krku uvezeno i u plinski transportni sustav utisnuto 1,6 milijardi prostornih metara plina.

Službeno je to za Nacional potvrđeno iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Od spomenutih 1,6 milijardi prostornih metara plina je, tvrde u Ministarstvu na čijem je čelu Tomislav Ćorić, čak 95 posto plina ostalo u Hrvatskoj, odnosno namijenjeno je domaćoj potrošnji, što je vidljivo iz dostupnih podataka o količinama prirodnog plina koje su ušle i izašle iz transportnog sustava tijekom protekle godine.

ISTRAŽILI SMO: LNG se isplatio: 95 posto plina je za domaću potrošnju