Nakon velikog požara tvornice Drava International u Osijeku zavladala je panika. Ljudi ne žele kupovati na osječkoj tržnici, brinu hoće li tlo biti dugotrajno onečišćeno i zatrovano. Hoće li zagađeni zrak utjecati na njihovo zdravlje. Je li „zdrava” poljoprivreda precijenjena? Kolika je cijena zdravog okoliša u Studiju 4 HRT-a govorio je prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.

“Nažalost, moram vas razočarati, veliki požar tvornice Drava International nije iza nas, jer tek sada dolaze problemi, na samom mjestu lokacije tlo je potpuno onečišćeno i zagađeno“, govori Kisić.

Naglasio je da smo u svemu tome imali i sreću.

“Da, dogodila se ekološka katastrofa, ali sreća je da u tom trenutku nije bilo kišno razdoblje. Druga prednost je što je tada puhao jugozapadni vjetar pa su se čestice raznijele po okolišu, ističe. Da je vjetar puhao prema Osijeku, posljedice bi bile puno veće”, kazao je.

Naglasio je i da je će biti vrlo skupo sanirati da se sve vrati u prvotno stanje.

“Sama Osječko-baranjska županija to neće moći sanirati bez pomoći države i Europskih fondova, radit će se o desecima milijuna eura potrebnim za sanaciju te lokacije”, ističe.

Jesti čisto košta jako puno

Rekao je kako zaštita ekologije strahovito puno košta.

“Mi moramo odvojiti puno novca da bismo imali ekološku hranu, ekološki način života”, ističe.

Čak i sama poljoprivreda pridonosi onečišćenju.

“Pesticidi, uništenje bioraznolikosti, boce, kemikalija, vreće za mineralna gnojiva… Ekologija košta samo je pitanje možemo li naći novce za ekologiju”, pojašnjajava.

Rekao je kako je EU promijenila strategiju koja pokušava primarno zaštititi okoliš.

Europski zeleni plan ima zamjerke

“Cijela ta strategija “Europski zeleni plan” je fantastična, ja bih EU dao Nobelovu nagradu za to”, rekao je.

No, priznao je da im i nešto zamjera.

“I isto vrijeme, EU dozvoljava uvoz iz trećih zemalja koji nemaju ove “zelene politike” i jasno je da su njihovi proizvodi na europskom tržištu jeftiniji. Ne može se dozvoliti da se uvozi pšenica iz tih nekih drugih država”, priča.

Ekološka poljoprivreda i smjer u kojem ide EU strategijom „od polja do stola” s ciljem do 2030. godine obuhvaća ekološke poljoprivrede na minimalno 25% poljoprivrednih površina u EU. Kišić ističe da je Hrvatska na nekih 9%.

“Ja sam apsolutno za tu politiku, puno više možemo napraviti kroz ruralni turizam i prodajom lokalnih proizvoda lokalnim trgovinama, lokalnim hotelima”, ističe.

“Ako hoćete ekologiju, postaje skuplje. Ali, ja sam za to da se proizvodi u našim trgovinama označe i da vi znate putem te markice što kupujete, odnosno da ona vama garantira da vi kupujete ekološko”, ističe.

Cijene hrane će biti sve veće

“Cijena hrane, uslijed klimatskih promjena, ali i političkih razloga će biti sve veća i veća. Cijena jeftine hrane je iza nas, hrana je postala jedan način oružja. U budućnosti će biti samo skuplja i skuplja”, kazao je, i dodao da se radi i o konvencionalnoj, ali i ekološkoj hrani jer će je biti sve teže proizvoditi.

Zatvaranje Sueskog kanala?

“Gotovo je, cijela Europa u tom trenutku će biti gladna. Mi toga nismo svjesni, i već s pojavom COVID-a ti dugi lanci opskrbe su se počeli pomalo gasiti, počeli su se orijentirati na svoju proizvodnju, a to slijedi i u budućnosti”, ističe Kisić u programu HRT-a.