Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejan Jović izjavio je za N1 kako je predsjednik Republike Zoran Milanović “posjet Bosni i Hercegovini započeo na dan koji nije najbolji” – 11. srpnja, obljetnicu početka genocida u Srebrenici.

“Posjet je započeo na dan koji nije najbolji. Vidljivo je da je možda i sam bio iznenađen tim reakcijama. Nisam siguran je li vodio računa o tome na koji dan ide tamo. Od svih dana u godini taj dan je najnezgodniji za bilo kakvu političku poruku u BiH, koja nije povezana sa Srebrenicom”, kazao je Jović.

Profesor je napomenuo i jednu, po njemu, novost. “To je ono što je rekao na Sveučilištu u Mostaru, a odnosi se na koncept konstitutivnih naroda i manjina. Tu se predsjednik Milanović zavezao u čvor. On je govorio o primjeru Hrvatske kad je objašnjavao kako se može regulirati predstavljanje etničkih zajednica”, ističe.

Jović smatra da treba otvoriti pitanje o tome koje su konkretne koristi od statusa konstitutivnih naroda kad se radi o zaštiti prava i o slobodama članova jedne etničke zajednice.

“Meni se, naime, čini da mi imamo jednu vrstu dogmatizma kad se govori o tome. Kao da status manjine nužno znači gubitak prava. U BiH izgleda predsjednik Milanović smatra da to što su Hrvati konstitutivni, svejedno ništa ne znači. Tj. da im osim simbolički, ne omogućuje razinu zaštite i slobode i prava, čak ni onu koju imaju manjine”, kazao je Jović.

Naglašava da se postavlja pitanje zašto se inzistira na pojmu konstitutivnih naroda. “Ne bi li možda bilo bolje za pripadnike tog naroda da uđu u okvir europskog i globalnog zakonodavstva o manjinskoj zaštiti koji je prilično jasan i koji svima nešto znači u Europi za razliku od konstitutivnih naroda koji mnogima ništa ne znači i potpuno su zbunjeni što on zapravo znači. Simbolički gledano, predsjednik Milanović je u pravu kad kaže da je to degradacija”, veli.

Pojasnio je to na slučaju Srba u Hrvatskoj. “Koja su prava izgubili time što nisu konstitutivni narod? Ja bih rekao vrlo malo. Što su dobili? Dobili su kroz manjinsku europsku zaštitu pravo na direktno predstavljanje u parlamentu i ne samo u parlamentu, nego u svim nivoima vlasti. Dobili su pravo na korištenje svog jezika u obrazovanju, kojeg kao takvog nisu ostvarivali do kraja na taj način. Na svoju kulturu – obnovljena je Prosvjeta, napravljen je SNV, napravljeno je zajedničko Vijeće općina i došlo je do internacionalizacije toga manjinskog pitanja. Čak u jednom trenutku u Hrvatskoj je ustav, odnosno ustavni zakon predviđao teritorijalnu autonomiju u kotarevima Glina i Knin”, objašnjava Jović.

Opravdano je, kaže Jović, postavljati pitanje znači li zapravo status manjine gubitak prava u konkretnom smislu ili samo gubitak statusa.

“I to je pitanje predsjednik Milanović otvorio. Nisam siguran da ga je htio otvoriti, ali je on bio sam taj koji je ponudio hrvatski model kao dobar”, rekao je Jović.