Iako ulozi za američku demokraciju teško mogu biti veći, tamošnje birače godinu prije predsjedničkih izbora nimalo ne privlači očito neizbježni revanš između Joea Bidena i Donalda Trumpa. 

“Teško je biti uzbuđen zbog toga”, rekla je Keely Catron (22) iz Arizone, jedne od tzv. “swing” država u kojima je tradicionalno ishod predsjedničkih izbora neizvjestan.

U toj je saveznoj državi Biden tijesno pobijedio 2020. godine.

“Frustrirajuće je što naše jedine dvije opcije izgledaju kao vrlo stari bijeli muškarci”, kazala je Catron.

Studentica pedagogije izjavila je da bi ipak ponovno glasala za 80-godišnjeg demokrata na izborima 5. studenoga 2024., iako bez previše entuzijazma.

Biden nema ozbiljnih suparnika za demokratsku nominaciju, unatoč konstantno niskom rejtingu i sve većoj zabrinutosti zbog njegove dobi.

Trump je pak jasan favorit za republikanskog kandidata, iako se 77-godišnji bivši predsjednik suočava s više suđenja, uključujući i jedno zbog navodnog miješanja u izbore.

Niz novih anketa objavljenih u nedjelju pokazuje da Trump općenito ima malu prednost, a po anketi New York Timesa ispred je Bidena u pet ključnih “swing” država koje je aktualni predsjednik osvojio 2020.

Iako se mnogo toga može promijeniti u 12 mjeseci, druga anketa CBS-a ukazala je na rašireni osjećaj razočaranja među glasačima, pri čemu 73 posto njih kaže da zemlja ide u pogrešnom smjeru.

U jednom eseju New York Timesa stoji da su predstojeći izbori “najvažniji od 1860.” kada je Abraham Lincoln izabran za predsjednika, a ubrzo je uslijedio građanski rat.

‘Iscrpljenost’ politikom

Sjedinjene Američke Države i dalje su duboko polarizirane nakon što je desni populist Trump pokušao poništiti rezultat 2020. pa postoji strah od dubljih građanskih nemira.

Američki saveznici također nervozno promatraju. Ključna globalna uloga Washingtona naglašena je sukobima Izraela i Hamasa i Ukrajine i Rusije, dok Peking, Moskva i Teheran kuju svoje verzije novog svjetskog poretka kojim SAD više ne dominira.

No, čini se birače da to ne zanima.

Šezdeset i tri posto Amerikanaca reklo je da su nezadovoljni kandidatima koji su se do sada pojavili, prema nedavnoj studiji Pew Researcha, a 65 posto ispitanika reklo je da se “uvijek ili često osjećaju iscrpljeno” kad razmišljaju o politici.

Više od 60 posto demokrata i demokratski orijentiranih nezavisnih birača reklo je da bi više voljelo nekog drugog demokratskog kandidata, pokazalo je istraživanje ABC-a i Washington Posta.

Polovica Bidenovih pristaša i gotovo trećina Trumpovih zagovornika rekli su da su otvoreni za druge opcije, pokazalo je istraživanje Quinnipiaca u rujnu.

Da su htjeli druge, dobili bi ih

Anketa za anketom pokazuje da birači negativno gledaju na obojicu.

Dvojica najstarijih kandidata u povijesti SAD-a, što su već bili i 2020., pokušali su mobilizirati svoje pristaše na različite načine.

Biden je više puta govorio o “bitci za dušu nacije” te je poručio da Trumpov “ekstremizam” prijeti američkoj demokraciji.

Njegova kampanja se nada da će ta poruka, i naglasak na njegovoj ulozi kao globalnog državnika u posljednje vrijeme u vezi s Izraelom i Ukrajinom, imati više uspjeha od pokušaja da se to učini s ekonomskom politikom.

Trump, pak, opet igra na kartu nacionalizma i ograničavanja imigracije.

Politolog sa Sveučilišta Maryland David Karol umanjuje značaj istraživanja po kojima nijedan kandidat nije popularan.

“Da su birači zbilja željeli druge kandidate mogli su ih dobiti”, kazao je AFP-u.

Demokrati nikada nisu ozbiljno iznijeli alternative Bidenu.

Republikanci su mogli izabrati guvernera Floride Rona DeSantisa ili bivšu veleposlanicu pri UN-u Nikki Haley, ali stranka još uvijek želi Trumpa, napominje Karol.

Iako se čini da je većina američkih glasača jako čvrsta u svom odabiru, čak i mali zaokret oko ključnog pitanja, poput Trumpove moguće osude, može napraviti “golemu razliku”, dodaje.