Bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, prije no što joj je istekao mandat i prije no što je 27. svibnja ove godine funkciju predala novom glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću, izvela je jedan intrigantan manevar kojim je zadala šah-mat i Turudiću i premijeru Andreju Plenkoviću.

Zlata Hrvoj-Šipek praktički je u tajnosti donijela odluku da je EPPO nadležan za predmet povezan s aferom Geodetski fakultet, jedan od važnijih predmeta u kojima je istragu započeo Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu, a koji je već teško uzdrmao Vladu i samog premijera, i to zbog dosad još posve nerazjašnjene uloge ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek u izvlačenju novca namijenjenog obnovi od potresa.

Riječ je o predmetu u kojem se upravo premijer Andrej Plenković najviše izložio kako bi javnost, a valjda i Ured europskog javnog tužitelja, uvjerio da nije riječ o trošenju novca iz europskih fondova te da samim time EPPO tu nije nadležan. Nakon što je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić ekspresno uhitio bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša, kojeg je mjesecima prije toga istraživao EPPO, i zatim iskoristio svoje zakonske ovlasti te donio odluku da je u tom slučaju nadležan DORH, a ne Ured europskog javnog tužitelja, otvorilo se pitanje i hoće li Turudić po istom modelu sada preuzeti i slučaj Geodezija u kojem bi glavna meta mogla biti upravo Plenkovićeva omiljena ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Visoki pravosudni izvor blizak DORH-u za Nacional je izjavio da je Turudić od toga odustao, i to upravo zato što je njegova prethodnica, bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, već donijela odluku u tom predmetu. Taj izvor o tomu kaže:

„Zlata Hrvoj-Šipek donijela je odluku da je u tom predmetu nadležan EPPO. I tu sada Turudić više ništa ne može učiniti čak i da hoće. On se sada sigurno neće post festum u to petljati niti osporavati nadležnost EPPO-a. To je gotova stvar.“

Upitan je li Zlata Hrvoj-Šipek o tome donijela pisanu odluku, taj izvor kaže:

„Nije bilo pisane odluke.“

Međutim, ističe, to ne mijenja na stvari.

Na pitanje zašto je bivša glavna državna odvjetnica donijela takvu odluku u korist EPPO-a ako su postojali elementi za osporavanje njegove nadležnosti, taj izvor blizak DORH-u odgovara:

„Zato što se nije htjela miješati u svoj vlastiti posao.“

Iako je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić zadao Vladi težak udarac uhićenjem bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša, u javnosti se pokušala stvoriti percepcija da je on to zapravo učinio kako bi „spasio“ Beroša od EPPO-a. Pravosudni izvori tada su za Nacional rekli da to nije točno te da je Turudić prvenstveno spašavao vlastiti kredibilitet, jer bi se percepcija da je on štitio ministra jednako stvorila i da je Beroša uhitio EPPO. Naime, tada bi se zasigurno u javnost plasirala teza kako DORH na čelu s „HDZ-ovim dečkom“ Turudićem ništa ne radi po pitanju istraživanja ministara.

Međutim, činjenica jest da je sada predmet u kojem je još neizvjesno hoće li EPPO pronaći dokaze protiv Plenkovićeve omiljene ministrice, potpuno izvan kontrole DORH-a.

Za to da bi taj predmet trebao istraživati DORH, najviše se zapravo javno zalagao osobno premijer Andrej Plenković.

Pokušavajući objasniti javnosti zašto tu aferu ne bi trebao istraživati EPPO nego DORH, premijer je u jeku izbijanja afere tvrdio:

“Jesu li sredstva za snimanja za 3D projekt bila iz sredstava koja su tražena i refundirana iz EU-ova Fonda solidarnosti ili iz državnog proračuna? Ja sam to provjeravao s Ministarstvom kulture, Ministarstvom graditeljstva, Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje i Ministarstvom financija te dobio četiri neovisna izvješća da su sredstva za taj projekt trošena iz državnog proračuna.”

Koliko mu je važna ministrica kulture, Plenković je dao naslutiti i kad je prošlog tjedna, nakon otkrića Nacionala da EPPO nije odustao od Nine Obuljen Koržinek, na pitanja novinara izjavio kako bi „svakome poželio da ima ministricu kulture kao što je Nina Obuljen Koržinek“ te da je u nju „afektivno zaljubljen kao ministricu“. Evo što je premijer rekao na upite novinara o otkriću Nacionala:

„Nisam čitao i uopće me ne zanima što oni pišu niti to pabirčenje nekih nenavedenih izvora. Ne zanimaju me ni ovi koji su objavili ni ovi anonimni izvori. Ja bih svakome poželio da ima ministricu kulture kao što je Nina Obuljen Koržinek.“ Potom je, na inzistiranje novinara, dodao:

„Što hoćete vam kažem, da sam zaljubljen u Ninu? Imam suprugu koju volim i Ninu u koju sam afektivno zaljubljen kao ministricu.“

Nacional je u prošlom broju otkrio da EPPO i dalje intenzivno radi na tom predmetu te da je u fokusu njegove istrage upravo ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koju su europski istražitelji ispitali u svibnju ove godine, nakon što su uhitili njezina nekad najbližeg suradnika Davora Trupkovića, ministričina bivšeg pomoćnika i glavnog konzervatora u Upravi za zaštitu kulturne baštine. Trupković je uhićen u drugom valu uhićenja povezanih s tom aferom. Prva uhićenja u toj aferi odvijala su se još krajem 2023. godine, a istraga je krenula još u lipnju 2023. nakon otkrića portala Telegram o netransparentnom trošenju novca za 3D snimanja nakon potresa. Međutim, Nacional je objavio i da postoji svjedok koji je predao prijavu protiv ministrice Nine Obuljen Koržinek vezano uz šest različitih spornih situacija trošenja novca za obnovu od potresa u dijelu kojim je osobno rukovodila. Te situacije nemaju veze sa slučajem Geodezija, ali se na njega nadovezuju i pokazuju da je Nina Obuljen Koržinek u proces obnove bila puno konkretnije uključena no što je to bila spremna priznati istražiteljima, a i javnosti.

Bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, kako tvrde visoki pravosudni izvori bliski DORH-u, ‘nije se htjela miješati u svoj posao’. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Intrigantno je da je informaciju o tome da EPPO nije odustao od Nine Obuljen Koržinek, Nacionalu potvrdio visoki dužnosnik administracije premijera Andreja Plenkovića, a da je posrijedi ozbiljna istraga vezana uz nezakonito izvlačenje i pronevjeru novca za saniranje šteta od razornog potresa u Petrinji, Sisku i Zagrebu, sugerira i činjenica da je EPPO istu već mogao odavno završiti da su njome obuhvaćeni samo bivši dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo i profesor Boško Pribičević.

Prema navodima tog izvora, upravo bi ministrica Nina Obuljen Koržinek mogla biti glavna meta EPPO-ove dugotrajne istrage – koja ni nakon godinu i pol još nije rezultirala podizanjem optužnice, moguće i zato što se lovi „glava hobotnice“.

Nacional je doznao da je Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu imao svjedoka koji je bio spreman svjedočiti protiv ministrice Nine Obuljen Koržinek, ali se u zadnji čas predomislio te zbog toga ona dosad formalno nije bila obuhvaćena istragom. Međutim, sve okolnosti ukazuju na to da bi EPPO mogao imati jako dobar razlog zbog kojeg još uvijek provodi istragu i još uvijek nije podignuo optužnicu u tom predmetu koji je formalno otvorio još 29. lipnja 2023. godine – prije godinu i pol dana.

Tada su, na temelju Rješenja o provođenju istrage EPPO-a, uhićeni tadašnji dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo i profesor Boško Pribičević. Da bi potom, nakon puštanja iz pritvora, obojica ponovno bila pritvorena 2. svibnja ove godine kada je EPPO u sklopu te afere izdao nalog za uhićenjem i Davora Trupkovića, bliskog suradnika ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, njezina nekadašnjeg pomoćnika i glavnog konzervatora u Upravi za zaštitu kulturne baštine. Tom prilikom policija je, po nalogu EPPO-a, Alminu Đapi treći put pretresala stan, što pokazuje da su uporno tražili i dodatne dokaze o kojima su moguće naknadno dobili saznanja. Njegov odvjetnik Zoran Vujasin tada je za Jutarnji list rekao:

„To ponovno uhićenje je suludo i bespredmetno. Pokazuju mišiće i silu prema osumnjičenima, a zapravo slučaja nema. Mene zanima samo tko je prava meta jer svi dosad uhićeni nisu.“

Riječi odvjetnika Vujasina o „pravoj meti“ dodatno sugeriraju da bi to mogla biti upravo ministrica Nina Obuljen Koržinek, koju su istražitelji EPPO-a ispitali upravo u svibnju, nakon uhićenja njezina do tada bliskog suradnika Trupkovića te ponovnog uhićenja bivšeg dekana Đape i bivšeg profesora Pribičevića.

Detalji ministričina iskaza isplivali su u javnost 24. listopada ove godine kada je portal Index.hr objavio da je ministrica istražiteljima izjavila kako je ključna osoba u Ministarstvu za projekt 3D snimanja nakon potresa bio njezin tadašnji pomoćnik Davor Trupković te da je posao dodijeljen Geodetskom fakultetu, kojemu je Ministarstvo isplatilo 2,5 milijuna eura, nakon što je Trupković naveo da je Geodetski fakultet najbolje opremljen i stručan za taj zadatak, a s obzirom na hitnu potrebu za snimanjem kulturne baštine nakon potresa kako bi se osigurala njezina obnova. Ministrica je rekla da je Trupković od ranije bio u prijateljskim odnosima s tadašnjim dekanom fakulteta Alminom Đapom.

Nije se mogla sjetiti je li osobno dobila ponudu tog fakulteta, ali je naglasila da je sve vodio Trupković. Dapače, ministrica je ustvrdila da ona nije bila ni upoznata s cijenom 3D snimanja ni s brojem objekata koje je trebalo snimiti. Međutim, istaknula je da je fakultet već surađivao s Ministarstvom te joj je bilo logično da se angažira upravo ta institucija. Sve to nakon što joj je glavna tajnica Ministarstva Marica Mikec rekla kako nije bilo moguće provesti javnu nabavu jer su radovi već započeli. Zbog toga natječaj nije ni proveden, a upute o postupanju u kriznim situacijama poput potresa, stigle su tek 2023. Dodala je da je ugovor za financiranje tih radova iz europskog Fonda solidarnosti potpisan u srpnju 2021., ali je kasnije raskinut zbog nedostavljenih dokumenata.

Iz tog ministričina iskaza može se zaključiti da je ona svu eventualnu krivnju, pa čak i u formalnom dijelu oko provođenja javnog natječaja, pokušala svaliti na leđa Davora Trupkovića, implicirajući da ona sama baš ništa nije znala – što je u najmanju ruku neozbiljno jer je bila riječ o jednom od najvažnijih poslova u njezinu resoru, a to je obnova kulturne baštine nakon potresa.

Izvor s neposrednim saznanjima o zbivanjima oko Trupkovića izjavio je da je Trupković istražiteljima „rekao sve što je trebao reći“ te da je „ljut kao ris“. Taj izvor navodi da je Trupkoviću radni odnos u Ministarstvu kulture i medija završio 2. svibnja 2024. te da je od 1. listopada 2024. on prijavljen u tvrtki Tenders Consulting. Isti izvor navodi da je zaposlenje Trupkovića u privatnoj tvrtki bilo jedino moguće jer on zbog te afere nije mogao prikupiti adekvatnu dokumentaciju za povratak na staro radno mjesto u Konzervatorski odjel u Karlovcu.

Suprotno tome, izvor koji je Nacionalu još ranije otkrio detalje kaznene prijave protiv ministrice kulture i medija, tvrdi da je upravo Nina Obuljen Koržinek igrala glavnu ulogu u svim tim procesima.

Svjedok koji je u EPPO-u izravno teretio Ninu Obuljen Koržinek izjavio je i dokumentirao navode da su svi procesi kretali upravo od ministrice, a ne od njenih bliskih suradnika.

Riječ je o svjedoku koji bi, ako EPPO potvrdi njegove navode, mogao biti zaslužan za proširenje optužnice u predmetu postpotresne obnove.

Nacional je još 27. veljače ove godine došao do šokantnih otkrića kako postoji osoba s neposrednim saznanjima koja je spremna ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek teško optužiti da je glava hobotnice odgovorne za sustavnu zloupotrebu i nenamjensko trošenje novca koji je Hrvatskoj doniran za obnovu od potresa. Nije isključeno da je riječ o istom svjedoku na kojeg je EPPO računao i kod podizanja optužnice za 3D snimanja.

Nacional je tada dobio na uvid dio prepiske jednog svjedoka insajdera s EPPO-om te doznao eksplozivne detalje koje je ta osoba bila spremna otkriti o svojim neposrednim saznanjima o spornom trošenju novca EU-a u procesu obnove od potresa u dijelu kojim je rukovodila Nina Obuljen Koržinek.

Do tih eksplozivnih saznanja Nacional je došao početkom godine, svega par dana nakon što je kulminirao dramatičan sukob hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kövesi oko nadležnosti EPPO-a povezane s procesom obnove iz resora Nine Obuljen Koržinek.

Usred tog sukoba europska tužiteljica Tamara Laptoš zakazala je svoj prvi sastanak sa spomenutim svjedokom koji teško izravno optužuje ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek za nenamjensko trošenje novca za obnovu iz Fonda solidarnosti.

Već tada je Ured EPPO-a u Zagrebu počeo aktivno raditi na tome da nakon bliskih suradnika istragom obuhvati i samu Ninu Obuljen Koržinek.

Riječ je o svjedoku koji se najprije obratio izravno Uredu europskog javnog tužitelja u Luksemburgu i potom dobio termin za saslušanje u Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu, zakazano za 15. veljače 2022. kada se taj ured još nalazio na križanju Selske i Ilice u Zagrebu, gdje je smješten Općinski kazneni sud u Zagrebu. Formalno je tada taj svjedok podnio kaznenu prijavu protiv Nine Obuljen Koržinek. Sastanak je održan u prizemlju desno, gdje je svjedoka u jednoj prostoriji primio Josip Kopunić, tada državni odvjetnik savjetnik.

Svjedok je EPPO-u predao opsežnu dokumentaciju povezanu sa spornim postupcima trošenja novca EU-a iz Fonda solidarnosti u šest različitih institucija. Osim toga, predao je EPPO-u i opsežnu prepisku koju je izravno vodio s Ninom Obuljen Koržinek.

Nakon uhićenja Davora Trupkovića, ministričina dotadašnjeg bliskog suradnika te ponovnog uhićenja bivšeg dekana Đape i bivšeg profesora Pribičevića, EPPO je ispitao i Ninu Obuljen Koržinek. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Svjedok je ovako opisao kako je tekla komunikacija s Ninom Obuljen Koržinek na koju je upozorio EPPO:

„U više navrata Nini Obuljen Koržinek u izravnim razgovorima, telefonski, e-mailom i porukama preko mobilnih aplikacija ukazivao sam na gomilu krivih koraka koji su učinjeni. Ona se kao ministrica uopće nije pripremila za provođenje procedure trošenja sredstava iz Fonda solidarnosti.

Koliko se sjećam, u to vrijeme ni Nina Obuljen Koržinek ni državni tajnik Ivica Poljičak nisu obišli, primjerice, muzejske institucije ni nakon prvog niti nakon drugog potresa u Zagrebu. Mislim da je prvo dodijelila novac svojoj prijateljici Romani Matanovac iz Hrvatskog glazbenog zavoda. Pa je potom poludjela kad se pokazalo da je Crkva na natječajima pokupila većinu prvih tranši novca. Muzeji su u taj proces ušli tek šest mjeseci nakon prvog potresa, i to gotovo slučajno. Nitko nikome nije dao znak da će biti raspisani natječaji. Radilo se po sistemu najbrži prst pa su pojedini ravnatelji muzeja doslovno stražarili kod kompjutera čekajući raspisivanje natječaja.

Posebno sam se sukobio s Ninom Obuljen Koržinek zbog troškova koji su prihvatljivi i neprihvatljivi za sredstva iz Fonda solidarnosti. Svi su troškovnici bili napisani tako da budu prihvatljivi troškovi za tvrtku voditelja javne nabave jer, primjerice, gotovo nijedan od muzeja nije tada imao nikoga uposlenog s licencom. Kao prihvatljivi su prikazivani i troškovi za voditelja projekta, odnosno, arhitekta s licencom. To je tek jedan segment procesa. Upozoravao sam da ti troškovi ne mogu biti podmireni iz Fonda solidarnosti jer je tako zapisano u njihovim procedurama. Pa sam je upozoravao da se ne mogu započeti operacije odnosno javne nabave niti ikakvi procesi dok se ne osigura novac rebalansima svih institucija kojima će se ti iznosi isplatiti, kako bi se te tvrtke i arhitekte moglo platiti i kako se ne bi kasnilo s isplatama sredstava iz Fonda solidarnosti. Nina Obuljen Koržinek rekla mi je da sam lud.“

Svjedok je rekao EPPO-u da je za tu svrhu otvorio poseban račun u jednoj hrvatskoj banci samo za sredstva iz Fonda solidarnosti. Nacionalu je svjedok predočio i u kojoj banci je otvoren taj račun. To je napravio upravo kako bi se lakše moglo vidjeti čiji je novac na što potrošen. Svjedok je tvrdio kako mu je Nina Obuljen Koržinek rekla da se bavi glupostima, da su to nepotrebni detalji i da je picajzla.

Svjedok je ovako u kratkim crtama opisao što je potom govorio u uredu EPPO-a:

„Zatim su krenuli pritisci oko odabira tvrtke koja će voditi javnu nabavu i arhitektice koja će voditi projekt. Kako su pojedinci imali direktne dogovore s Ninom Obuljen Koržinek i ljudima oko nje, većinu poslova odrađivali su besplatno više od pola godine jer su im obećali da će isplate ići u 2022.“

Iskaz ovog svjedoka ukazuje na to da je Nina Obuljen Koržinek i u slučaju 3D snimanja bila puno upućenija nego što je željela priznati te da bi EPPO zapravo mogao istragu proširiti znatno dalje od 3D snimanja.

A glavni državni odvjetnik Ivan Turudić može to samo sa strane promatrati jer mu je Zlata Hrvoj-Šipek izbila iz ruke alat da i u ovom slučaju preuzme glavnu riječ.