U radu pod naslovom „Nabava borbenih zrakoplova u Hrvatskoj: neuspjeh izvršenja“ Dr. Amadeo Watkins analizirao je aspekte nepravilno postavljenog i vođenog procesa nabave borbenih zrakoplova.

Ugledni britanski časopis Defence & Security Analysis objavio je rad dr. Amadea Watkinsa: “Nabava borbenih zrakoplova u Hrvatskoj: neuspjeh izvršenja”. Dr. Watkins je  doktorirao na temu upravljanja i razvoja u obrani na Odjelu za ratne studije Kings Collegea, Sveučilišta u Londonu, kod profesora Lawrencea Freedmana, te kao stručnjak s preko 20 godina iskustva u javnom sektoru i izravnom savjetovanju u vezi s reformama i procesima strateške transformacije i s bogatim međunarodnim iskustvom u razvoju, implementaciji i vrednovanju projekata na razini sustava, u svom radu originalnog naziva „Fighter aircraft acquisition in Croatia: failure of policy delivery“ detaljno je razradio sve faze nedavnog procesa nabave borbenih zrakoplova F16 – BARAK i objasnio koje su pogreške dovele do neuspjeha i neizvršenja dogovorenog posla.

Podsjetimo, krajem 2017. godine Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je međunarodni
natječaj za nabavu borbenih zrakoplova koji su trebali zamijeniti dotrajale MiG-21 zrakoplove. Kao
najpovoljnija ponuda odabrana je izraelska ponuda o prodaji borbenih zrakoplova F-16 BARAK, u
vrijednosti 500 milijuna američkih dolara. Međutim, Sjedinjene Američke Države uputile su prigovore Vladi RH na račun suvremene tehnologije koja nije u skladu s NATO standardima, a koju je Izrael naknadno ugradio u zrakoplove, zahtijevajući da se zrakoplove vrati u izvorno stanje prije isporuke Republici Hrvatskoj. Hrvatska strana je smatrala da je to pitanje stvar međusobnih odnosa SAD-a i Izraela. U konačnici, Sjedinjene Američke Države nisu dale suglasnost za isporuku zrakoplova što je dovelo do propasti cijelog postupka nabave.

U svom radu dr. Watkins analizira postupak nabave aviona kako iz šire strateške perspektive tako i iz
operativnog postupka te pokušava dati odgovore na relevantna pitanja, prije svega pitanje glavnih
razloga neuspjeha ovog postupka nabave.

Posebno se ističe analiza argumenata odabira izraelske ponude prema kriterijima za odabir počevši
od argumenta ekonomski najpovoljnije ponude do naprednosti tehnologije u odabranim avionima i
državnih garancija te se otvara vrlo važno pitanje offseta odnosno dodatne vrijednosti ponude u
odnosu na ostale. Rad također analizira i preispituje motive i razloge nabave aviona prema
predloženoj opciji kupnje, koja je predstavljena kao jedina moguća opcija, što u praksi nije slučaj.

Povodom objave svog rada, dr. Watkins je izjavio: “Sve češće smo svjedoci propalih vojnih nabava jer
gotovo sve zemlje u širem okruženju su imale problema s neuspješnim izvršenjem istih. Puno je
povezanih ili isprepletenih čimbenika o kojima se mora voditi računa da bi se uspješno dovršio
postupak nabave i ostvario pozitivan konačan ishod. Upravo je to ono čime se ovaj rad bavi. Njegova
je svrha ukazati na tzv. pogreške u koracima i kako ih poboljšati kako bi se u budućnosti izbjegle
ovakve situacije.”

Kao jedan od glavnih problema dr. Watkins u radu ističe činjenicu da je ovaj postupak nabave vođen prvenstveno kao zadatak Ministarstva obrane RH, a ne cjelokupne Vlade. “Imajući u vidu sve činjenice i zaključke navedene u ovom radu, nadam se da će se nešto naučiti iz napravljenih pogrešaka i unaprijediti proces nabave uključivanjem svih dionika kako bi se u budućnosti smanjila mogućnost rizika i osigurao pozitivan ishod”, zaključio je dr. Watkins.