Ovogodišnja .debug konferencija održava se od 2. do 3. lipnja. Što povezuje alpinizam i softver, komentira alpinist i softveraš SV Groupa Daniel Bara
SV Group domaća je IT kompanija osnovana 1995. godine, a klijenti su im velike tvrtke, posebno iz financijskog i javnog sektora. Razvijaju softver, implementiraju i daju podršku za open source rješenja, IBM-ov su partner u Hrvatskoj. Kompanija ima dugogodišnje iskustvo u izradi IT infrastrukture, prije svega u području sigurne pohrane podataka i virtualizacije infrastrukture.
Ove godine prvi će puta sudjelovati na .debugu kao partner. Inače, .debug je najveća developerska konferencija u Hrvatskoj, u organizaciji Buga i partnerskih kompanija, a okuplja iskusne i globalno uspješne predavače iz Hrvatske i svijeta.
SV Group predstavio je direktor razvoja Daniel Bara.
“SV Group je projektno orijentirana tvrtka. Primarno pružamo informatičke usluge, a hardver i softver, koji su također sastavni dio naše ponude, su alati na kojima gradimo rješenja. Naši korisnici su tvrtke svih veličina, od najvećih banaka i ostalih tvrtki u financijskoj industriji, kao i javnom sektoru poput Fine i Apisa, do malih tvrtki koje se bave raznim oblicima prodaje i proizvodnje”, rekao je Bara.
U travnju prošle godine, nastavlja Bara, SV Group je promijenio vlasničku strukturu. Prijašnji vlasnik prodao je sto posto vlasničkog udjela privatnom investicijskom fondu Prosperus Growth. Time je SV Group postao dio Prosperus Technology platforme čije članice pokrivaju različite aspekte IT-ja i međusobno se dopunjavaju znanjima i proizvodima koje nude na tržištu.
Traže nove djelatnike
Tvrtka danas raspolaže s blizu 60 ljudi od kojih je 40 developera. Trenutno su raspoređeni na projektima za Carinu, Poreznu upravu, NKS, razne projekte po bankama itd. Uglavnom se radi o dugoročnim, vrlo zahtjevnim i osjetljivim projektima.
“U stalnoj smo potrazi za novim djelatnicima. Mi smo tvrtka koja je prepoznata kao dugogodišnji IBM partner i kao Java razvojna tvrtka, stoga nam je fokus s jedne strane zapošljavati iskusne seniore iz tog područja ili ako su iz drugih područja developmenta, a imaju se volje suočiti s Javom. Također, zapošljavamo i potpune juniore koji izlaze s fakulteta i imaju se želju i volju graditi u Java softver razvoju. Važan je i karakter, spremnost na rad pod pritiskom rokova i korisničkih zahtjeva”, kaže Bara.
U alpinizmu i programiranju: Smanjiti rizik neuspjeha
U najavi predavanja za .debug spominje se, neočekivano, i alpinizam.
“Da, na prvi pogled alpinizam nema pretjerano veze s razvojem softvera. Međutim, kada se detaljnije analiziraju obje aktivnosti, jasno je kako postoje brojne sličnosti. Naravno, postoje i temeljne razlike, primjerice, alpinizam je djelatnost u kojoj postoji povećani rizik od fatalnih posljedica. Taj rizik ipak nije u tolikoj mjeri prisutan u razvoju softvera. Valja naglasiti kako alpinizam, uz Formulu 1, zahtijeva iznimnu fizičku kondiciju, tehničko znanje, ali iznad svega mentalnu snagu i sposobnost kognitivnog i analitičkog razmišljanja koje je alpinistima nužno kako bi uspješno izveli svoje uspone.
Kad sagledamo sličnosti između alpinizma i razvoja softvera u prvom redu govorimo o – planiranju. Upravo zbog navedenih rizika za ljudski život, alpinizam ne prašta pogreške, stoga je u svim elementima potrebno biti koncentriran i pažljiv. Prije kretanja u uspon, potrebno je napraviti detaljan plan koji uključuje analizu smjera, pristupnih staza, potrebne opreme, razgovora s prethodnicima koji su ispenjali smjer. Nadalje, detaljno treba razmotriti idealne meteorološke uvjete, izbor partnera, izraditi skice smjera, kao i brojne druge detalje koji su važni za sam uspon”, opisuje Bara.
Slično je, kaže, i u razvoju softvera.
Ulazak u zonu: Povezanost s kodom ili stijenom
“U razvoju softvera dobra specifikacija, jasan terminski plan i definiranje članova tima osiguravaju da je razvoj dobro pripremljen. U oba slučaja ideja je maksimalno smanjiti rizik od neuspjeha, bilo da se radi o nedovršenom usponu ili produženju rokova”, opisao je Bara i nastavio:
“Kod uspona, od alpinista, penjača traži se maksimalna koncentriranost i fokus na svaki pojedini detalj i pokret, na primjer, mjesto gdje će staviti ruku ili nogu, izradu sidrišta, osiguravanje sebe i penjača, korištenje tehničke opreme. U softverskom razvoju za dobiti vrhunske rezultate, odnosno, izraditi kvalitetni kod potrebne su iste stvari: poštivanje standarda kodiranja, fokusiranost i koncentracija, pisanje komentara… U oba slučaja radi se o svojevrsnom ulasku u zonu, specifičnom osjećaju povezanosti s kodom ili stijenom to jest planinom“, kaže Bara.
Zanimljiva sličnost je da penjači, kada ispenju neki teži smjer, nazivaju to projektom.
“Vjerujem da svi vrhunski rezultati u bilo kojem sportu ili ljudskom djelovanju sadrže iste elemente koje sam naveo, i da su univerzalni. Specifično za alpinizam jest izlazak iz zone komfora i maksimalna posvećenost svakom pa i najsitnijem detalju. Slično kao i u razvoju softvera, i u alpinizmu postoje situacije koje su nepredviđene. Alpinizam je umjetnost snalaženja u nepredviđenim situacijama koja može uključivati naglu promjenu meteoroloških uvjeta, lutanje u smjeru, odnosno, planini, ozljede prilikom penjanja, gubitak opreme.
U razvoju softvera se mogu događati slične nepredviđene situacije kao što je odlazak dobrog člana tima, logičke pogreške u kodu, misteriozne pogreške u kodu koje vas izluđuju, promjene s korisničke strane … U obje situacije se traži vrlo brza prilagodba na situaciju i rješavanje problema. Također, kada se penje neki teži smjer, obično čitav smjer nije težak, već se govori o detalju koji je potrebno penjati. Taj detalj je vrlo sličan nekom problemu u razvoju, gdje ću postaviti ruku ili nogu, kako napisati kod za rješavanje tog problema. Upravo taj problem solving je najveća poveznica alpinizma i razvoja softvera. Zbog toga je većina dobrih alpinista i penjača dobra u matematici”, iznio je Bara.
Za posao koji obavljamo u SV Group, potrebno je imati karakter i spremnost na rad pod pritiskom. Isto vrijedi i za alpinizam, nema neke velike razlike, zaključio je za debug.hr.
Komentari