Događa li vam se da uspijete cijeli dan biti disciplinirani kada je riječ o hrani, ali navečer sav trud padne u vodu? Naravno, pritom ne posežete za laganim i hranjivim namirnicama – povrćem, voćem, svježim sirom, već “navalite” na grickalice, slatkiše, fast food.

Zbog čega noću žudimo za hranom i to onom najlošijom i kako joj se oduprijeti, pročitajte u nastavku.

Neuravnotežena prehrana tijekom dana

Želite li ne jesti navečer, o tome treba misliti već rano ujutro kod prvog obroka. Jedan od glavnih razloga žudnje za hranom u kasnim večernjim i noćnim satima je neuravnotežena prehrana koja dovodi do manjka hranjivih tvari u organizmu i izaziva skok glukoze krvi.

Neka doručak bude hranjiv. Primjerice, umjesto pekarskih proizvoda jedite zobene pahuljice sa sezonskim voćem i orašastim plodovima.

Također, jedite više manjih obroka kroz dan, a posljednji neka bude do 18 sati.

Gladovanje

Preskakanje obroka dovest će do toga da ćete navečer biti toliko gladni da biste mogli “pojesti vuka”. U takvom stanju postaje vam potpuno nevažno sve ostalo, osim visokokaloričnog obroka.

Anksioznost i stres

Nakon stresnog dana, možda ćete noću žudjeti za slatkim, slanim ili masnim grickalicama. Kod stresa dolazi do pojačanog lučenja hormona koji izazivaju glad i povećavaju žudnju za utješnom hranom poput grickalica, fast fooda i slatkiša.

Manjak sna

Nedostatak sna i premorenost mogu izazvati prejedanje, osobito noću. Ljudi koji spavaju manje od sedam sati i bude se noću, češće jedu u kasnim večernjim satima, pokazala je međustalim studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature Aging koja je proučavala koliko je sati sna potrebno odraslim osobama. Pokazalo se da je optimalno sedam sati sna.

Poremećaji u prehrani

Redovito prejedanje u kasnim večernjim satima ili jedenje noću mogu biti posljedica nekog od poremećaja u prehrani. To su bulimija nervoza, sindrom noćnog jedenja i poremećaj kompulzivnog prejedanja.

Kako biste se oduprli noćnim i večernjim zalogajima promijenite svoju dnevnu rutinu, uvečer nemojte zaleći pred televizorom, već prošetajte, lagano vježbajte, bavite se hobijem ili čitajte knjigu. Pokušajte na drugi način okupirati misli i izbjeći situacije u kojima zavirujete u hladnjak.

Redovito jedite kroz dan, manje obroke koji su nutritivno bogati te poradite na kvaliteti sna. Ako je problem kompleksniji i patite od poremećaja u prehrani, trebali biste se posavjetovati s liječnikom kako biste dobili potrebnu podršku. Nekada jednostavno ne možemo sve sami.