Kako se približavaju lokalni izbori, raste broj nezavisnih kandidata koji bi se mogli suprotstaviti velikim strankama u velikim hrvatskim gradovima, pa tako i u Rijeci, utvrdi SDP-a čiji je gradonačelnik posljednjih dvadeset godina bio Vojko Obersnel. Nakon što je on najavio da mu je ovo posljednji mandat, SDP je odlučio kandidirati njegova dugogodišnjeg zamjenika Marka Filipovića, kojem ankete ne daju prevelike šanse. Da se u Rijeci političke prilike mijenjaju, smatraju i u Mostu koji je najavio kandidaturu Marina Miletića, u izbornu utrku sprema se i Katarina Peović iz Radničke fronte, kao i nezavisni Hrvoje Burić sa svojom Nezavisnom listom Bura, koji je prošli put ušao u drugi krug, dok HDZ svog kandidata još ne otkriva.

Pod sloganom „Da štima grad“ predstojnik Klinike za internu medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka, bivši ravnatelj KBC-a Rijeka, poznati gastroenterolog i sveučilišni profesor u trajnom zvanju Davor Štimac otvorio je svoj ured u centru grada i kao nezavisni kandidat kojeg podržava Udruga građana već je krenuo u izbornu kampanju za gradonačelnika. Iza njega je višedesetljetna briljantna liječnička i znanstvena karijera prepoznata i na međunarodnom planu, gdje je do ove godine obnašao i dužnost predsjednika Europskog udruženja za gastroenterologiju, endoskopiju i prehranu (EAGEN). Iako je uz pomoć europskog novca započeo uspješan projekt izgradnje novog riječkog KBC-a i doveo financije u red, sredinom 2020. nije izabran na novi mandat, i to političkom odlukom Upravnog vijeća kojim predsjeda Željko Plazonić iz HDZ-a.

Mnogi ga smatraju najopasnijim protukandidatom SDP-ovu Marku Filipoviću, koji je relativno nepoznat široj javnosti. Davor Štimac poznat je Riječanima, čelnik je Skijaškog kluba Rijeka, a u studentskim danima bio je novinar i glavni urednik u omladinskom listu Val. S nostalgijom se sjeća tog vremena i kaže da se nedavno okupila stara redakcija koja mu je spremna pomoći u ovoj kampanji. O tome zašto se kandidirao i što misli mijenjati u gradu Rijeci, govorio je u ekskluzivnom intervjuu za tjednik Nacional.

NACIONAL: Niste član nijedne stranke, kako biste se politički definirali? 

Definirao bih se kao građanska opcija, ona koja danas zapravo ne postoji. Razgovarajući s građanima došao sam do zaključka da je većina sita politike i ne vidi se ni u jednoj od političkih stranaka. Rekao bih da pripadam u široki centar s prihvaćanjem svih dobrih inicijativa. Kao liječnik cijeloga života radim s ljudima najrazličitijih svjetonazora i ponašam se prema svima jednako. Ključ svjetonazora je da cijenite prave vrijednosti i ljude koji znaju, a onda da to njihovo znanje koristite za zajedničko stvaranje jednog pravednijeg društva. Kao ravnatelj KBC-a preživio sam tri vlade, četiri ministra i četiri predsjednika upravnog vijeća i sa svima sam dobro surađivao. Mislim da je posao gradonačelnika prije svega operativan posao u kojem će mi činjenica da nisam član nijedne stranke zapravo koristiti.

NACIONAL: Ali desno niste? Naime, Rijeka ne diše desno, usprkos svim kritikama upućenim SDP-u.

Desničar nisam. Svjestan sam da je Rijeka oduvijek bila orijentirana više lijevo i mislim da ću svojim djelovanjem uspjeti zadovoljiti potrebe svih građana. No što je danas uopće desno i lijevo? Dok se mi iscrpljujemo ideološkim pitanjima, sve više ljudi je egzistencijalno ugroženo i njih takve rasprave ne zanimaju. Naš problem je siromaštvo sve većeg broja ljudi, svih generacija. Došao sam do podatka da je u Rijeci oko šesto beskućnika. Dakle, smisao politike, a osobito lokalne, jest u tome da omogući bolje životne uvjete za sve.

NACIONAL: Zašto ste se sad odlučili kandidirati? Naime, vi ste se u profesionalnom smislu kao specijalist gastroenterolog, znanstvenik i sveučilišni profesor u svakom smislu ostvarili. Zašto vam to treba?

Mislim da bi u politici zapravo tako trebalo i biti. Kada ste u životu materijalno osigurani i profesionalno dokazani, onda imate sve preduvjete da iskoristite svoje iskustvo i dajete drugima. Politika u Hrvatskoj prečesto je put da netko nešto uzme i sebi priskrbi, a prava svrha politike morala bi biti davanje. Zato sam se i okružio ljudima kojima je cilj učiniti grad boljim, a ne od njega uzimati. Rijeci se već godinama događa zapravo tragična situacija da ljudi samo gledaju kako otići iz nje – bilo u okolne općine prstena koje omogućuju bolje uvjete života, bilo u inozemstvo. To treba zaustaviti inače nas za pedeset godina više neće ni biti.

NACIONAL: Je li se nakon najave Vojka Obersnela da se više neće kandidirati za gradonačelnika, otvorio prostor za nove opcije?

Bez obzira na to, prostor je otvoren. Građani Rijeke izrazito su nezadovoljni sadašnjim stanjem. Prije nego što sam odlučio ući u izbornu trku napravili smo anketu na uzorku od preko 600 ljudi, koja pokazuje da je tek 11 posto njih zadovoljno smjerom u kojem se Rijeka razvija. O tome razgovaram s brojnim građanima, mnogi nepoznati ljudi mi pristupaju i kažu kako žele da se u Rijeci dogodi promjena.

NACIONAL: Osim Marka Filipovića iz SDP-a, tko vam je najozbiljniji protukandidat?

Teško mi je reći kako će ići tijek izbora, no radili smo dosta anketa i prema svima sam dobro prošao. Mislim da na temelju tih podataka imamo ozbiljnih razloga za optimizam, odnosno, vjerujem da imamo šanse za pobjedu. SDP je jako dugo vladao Rijekom, imaju stranačku infrastrukturu i mašineriju koju ja nemam, no priča kako oni vladaju Rijekom ne stoji. Naime, sudeći prema njihovim prošlim unutarstranačkim izborima, oni u Rijeci imaju tek nešto više od 300 članova.

NACIONAL: Uživate veliki ugled kao liječnik, bili ste ravnatelj KBC-a Rijeka, smijenio vas je HDZ. Kako ste to doživjeli? 

Moram biti pošten i reći da je meni tada istekao mandat. Naravno da sam ja očekivao, kao i moji kolege, pa i šira javnost, da ću biti ponovo izabran. No vladajuća stranka donijela je odluku kakvu je donijela, ja sam je prihvatio i odlučio ići naprijed. Ono što sam napravio ostaje iza mene i to mi nitko ne može oduzeti. Bolnica se gradi, to nitko ne može zaustaviti. Iako se godinama govorilo da Rijeci treba nova bolnica, tek mi smo to konačno uspjeli pokrenuti – naravno, ne samo ja, već širi tim ljudi koji je u tome sudjelovao. Uspjelo je zahvaljujući našoj sinergiji, ali i dobroj komunikaciji s vladama Republike Hrvatske. Proces je krenuo u vrijeme ministra Varge i vlade Zorana Milanovića, nastavili smo suradnju s vladom Tihomira Oreškovića i ministrom Nakićem, a posljednje četiri godine s vladom premijera Andreja Plenkovića. Pokretanje izgradnje bolnice iziskivalo je i usku suradnju s Europskom investicijskom bankom, HBOR-om, kao i Ministarstvom zdravstva. Pokazalo se da je taj model bolnice koji objedinjuje bolnicu za majku i dijete zapravo moderan koncept koji je prihvatljiv Europi. Na temelju toga Europska investicijska banka osigurala je dodatna sredstva za sljedeću fazu projektiranja bolnice, što će dovesti do toga da se čitav bolnički kompleks objedini. Bolnica za majku i dijete trebala bi biti završena do travnja sljedeće godine. Na dan kada sam predao bolnicu svom nasljedniku, mi smo bili u skladu s ugovorenim financijskim i terminskim planovima.

NACIONAL: Mislite li da ćete zbog tog iskustva menadžiranja bolnice znati menadžirati grad? 

Rekao bih da je bolnica grad u malom. Dapače, čini mi se da je u jednom segmentu čak i složeniji sustav. Naime, tamo na dnevnoj bazi imate krizne situacije na koje morate brzo reagirati i donositi odluke. To je možda i jedan od razloga zbog kojih se liječnici odlučuju ući u politiku, jer su cijeli život u situaciji da moraju donositi odluke koje su izuzetno odgovorne. Čak i puno ozbiljnije od odluka u politici, jer vi odgovarate za ljudski život. Vaša odluka može imati fatalan utjecaj na ishod liječenja, pa i života.

NACIONAL: U Hrvatskoj nedostaje liječnika, nije li šteta da vrsni stručnjaci poput vas odlaze u politiku, kojom se bilo tko može baviti?

Kao prvo, Hrvatskoj nedostaje puno više medicinskih sestara nego liječnika. U mom slučaju – mislim da sam iza sebe ostavio tim mladih liječnika koji su više nego sposobni nastaviti moj posao. Desetak stručnjaka obranilo je kod mene doktorate znanosti, deseci su specijalizirali gastroenterologiju ili internu medicinu i stvorili smo doista kvalitetan kadar. U nekom trenutku možda je i dobro da njima date veće ovlasti, jer kada ljudima pružite šansu, počnu se dokazivati. No struku ne namjeravam sasvim zapostaviti – što ni ne mogu kao sveučilišni profesor u trajnom zvanju – i pokušat ću barem u minimalnom opsegu ostati u doticaju s bolnicom. Liječnik zapravo nikada ne prestajete biti, a radni dan traje puno više od osam sati.

NACIONAL: Vaš slogan je „Da štima grad“. Što u Rijeci najviše ne štima? Naime, iz perspektive Zagreba kojim već 20 godina caruje Milan Bandić, Rijeka izgleda kao Disneyland.

Disneyland odlikuju žive boje, a kad prolazite Rijekom, čak i na sunčan dan, poprilično je siva i zapuštena. Dijelu ljudi Rijeka sigurno omogućuje ugodan život jer je to grad uz more i to je posjetiteljima čini privlačnom. No mi smo grad koji danas ima oko 115 tisuća stanovnika, a prije dvadesetak godina tu je živjelo 140 tisuća ljudi. To se vidi i osjeća na ulicama. Veliki problem su prazni poslovni prostori. Lokali u centru grada su prazni, u Rijeci postoji i tisuće praznih stanova u kojima nitko ne živi jer su ljudi otišli. Ako pitate građane što zapravo ne štima, oni se najviše žale na infrastrukturu i komunalne probleme, vezane između ostalog i uz gradski promet i uz tu famoznu autobusnu stanicu koju nisu u stanju izmjestiti posljednjih dvadesetak godina. Problemi su i čistoća grada i plaža, kao i loše upravljanje otpadom, zapušteni parkovi i dječja igrališta bez rasvjete.

NACIONAL: Gradonačelnik Obersnel, ali i župan Komadina često su isticali da neki veliki projekti, poput riječke zaobilaznice, stoje zato što ih Zagreb koči. Odnosno, HDZ-u na vlasti u državi nije u interesu pomagati lokalnoj vlasti iz opozicije i namjerno ih šikaniraju. Kako biste vi riješili taj problem?

To isto je meni rečeno kada sam došao na čelo KBC-a Rijeka. Tada su mi rekli da je glavni problem Zagreb i da se s njima ne može komunicirati. Ja sam uspio dokazati suprotno. Surađivao sam s tri vlade, što, dakako, nije moguće ako niste svakoga tjedna barem dva dana u Zagrebu. Činjenica je da probleme Rijeke doista ne možete rješavati u Rijeci, već u Zagrebu, a dijelom i u Bruxellesu. Moramo postati svjesni toga da oslanjanjem samo na vlastite snage ne možemo ništa napraviti, ali ja bih zato i želio integrirati ljude iz svih političkih opcija iz ove regije, pa i saborske zastupnike, da rade u zajedničkom interesu Rijeke i Županije. To je glavna uloga gradonačelnika – otvoriti komunikaciju. No već godinama imamo situaciju u kojoj gradonačelnik i župan iz iste stranke jedva komuniciraju, a zgrade su im udaljene sto metara.

NACIONAL: Jedan od problema je i Luka Rijeka za koju su bili zainteresirani različiti investitori, dok s poljskim OTL-om do sada nisu imali previše sreće. Naravno, to je prije svega problem države, ali i Grad bi valjda trebao imati pravo glasa?

I tu je neophodna dobra komunikacija s Lučkom upravom koja upravlja velikim dijelom grada. Naime, radi se o milijunima četvornih metara koji bi se trebali koristiti i na dobrobit grada. Ta granica između Grada i Luke trebala bi postati daleko mekša. Mislim da je nužno zajednički naći rješenja koja su dobra i za Grad i za Lučku upravu, a koja bi svojim prosperitetom i potencijalnim otvaranjem radnih mjesta sigurno pomogla gospodarskom napretku Rijeke. Grad treba biti dobar domaćin svima koji žele investirati u Luku i mislim da se treba izboriti da ga se nešto pita u tim odlukama, iako formalno-pravno ne pripadaju u ingerencije gradske uprave.

NACIONAL: Postoji i neriješeno pitanje Marišćine, odlagališta otpada zbog kojeg se bune brojni građani Rijeke i okolice. Je li to samo problem Županije, a ne i Grada?

Marišćina je doista prvenstveno problem Županije, no Rijeka se u to mora uključiti. Naravno, time se prije svega mora pozabaviti struka. Zbrinjavanje otpada jedno je od pitanja koja najviše muče građane, a mi smo, nažalost, došli u situaciju da umjesto da smeće koristimo kao izvor prihoda ili energent, ono postaje ogroman trošak i problem. Moramo se okrenuti europskim rješenjima, gdje se to tržište mijenja iz godine u godinu.

NACIONAL: Tko god pobijedio u Županiji, morat ćete s njime surađivati. Jeste li na to spremni?

Apsolutno da, jer Rijeka prema svom obimu i broju stanovnika predstavlja možda 40 posto Županije, tu su smješteni svi županijski uredi i službe. To su prve osobe s kojima moramo komunicirati i zajednički rješavati probleme. Postoji niz stvari koje se preklapaju u raznim sektorima, pa čak mislim da bismo trebali razgovarati o racionalizaciji nekih službi, koje se potpuno besmisleno dupliraju.

NACIONAL: Prošla je godina dana od spektakularnog otvorenja Europske prijestolnice kulture Rijeka. Je li samo pandemija covida-19 kriva što se gotovo ništa od planiranog nije ostvarilo u programskom smislu? 

Iako je otvaranje doista bilo spektakularno, ostaje činjenica da objekti koji su trebali biti dovršeni u tom trenutku to nisu bili. Ako ste prošle godine došli u Rijeku, ni po čemu niste mogli osjetiti da je to Europska prijestolnica kulture u kojoj sve vrvi od kulturnih događaja. Nije kriva samo pandemija što je to tako završilo, mislim da je problem bio i u lošem planiranju. Doduše, Rijeka je dobila određene kulturne prostore, poput Muzeja grada Rijeke u obnovljenoj palači Šećerane koji je otvoren krajem 2020., no postavlja se pitanje do koje su mjere prekoračeni rokovi i što se sve moglo napraviti s tim novcem koji je došao iz EU-a. Grad je krenuo u izgradnju kulturnog kvarta u području bivše tvornice Benčić,  petstotinjak metara od centra grada. Nažalost, ulica koja ga povezuje s centrom je ulica praznih izloga, sivila i uništenih fasada. Smatram da je propuštena prilika da se taj centar uredi, proširi i da se stvori nova infrastruktura za muzejske prostore. Ostaje i pitanje nedovoljne promocije Rijeke kao prijestolnice kulture u susjednim zemljama i Europi.

NACIONAL: Riječki mediji tvrde da je SDP u toliko godina vladanja stvorio klijentelističko-interesnu hobotnicu koju će biti teško raspetljati. Kako biste se vi s time uhvatili ukoštac?

Mislim da treba analizirati situaciju i provjeriti kvalifikacije svih onih koji su na određenim radnim mjestima. Osnovne odrednice mog programa i glavni kriteriji su znanje i stručnost, bez obzira na nečiju stranačku pripadnost. Ja na ove izbore idem s Udrugom građana i nastojat ću sve najbolje u gradu staviti u funkciju građana. Cilj mi je i da sve koji su otišli iz Rijeke, povežemo s Rijekom i koristimo njihova znanja. To već radimo i sada na tjednoj bazi i komuniciramo s Riječanima koji sada žive negdje drugdje i žele pomoći svojim idejama i rješenjima.

NACIONAL: Podržali su vas mnogi ugledni Riječani, ali tko će biti na vašoj listi?

Za kojih mjesec dana krenut ćemo u formiranje izbornih lista, a trudit ćemo se da to budu ljudi koji u svom poslu postižu dokazano dobre rezultate. Bit će to ljudi koji su financijski i karijerno nezavisni i koji će željeti raditi za opće dobro. Vjerujem da bi se takvi ljudi željeli politički angažirati, zato što mi nismo stranka i pokušavamo nadvladati tu političku raslojenost i klijentelizam. Za pročelničke funkcije moraju se raspisivati javni natječaji s jasnim kriterijima i birati oni koji imaju najbolje kvalitete. Želio bih da to budu istinski javni natječaji, a ne oni s unaprijed dogovorenim ishodom, što je u Hrvatskoj jedan od većih problema. Uostalom, tako sam funkcionirao i u bolnici. Ako riješite kadrovski problem i dovedete najbolje na vrh piramide, onda sustav funkcionira.

NACIONAL: Ako i pobijedite kao gradonačelnik, vjerojatno nećete imati natpolovičnu većinu u Skupštini. Tko su vam potencijalni koalicijski partneri, a tko vam je apsolutno neprihvatljiv? 

Teško je u ovom trenutku govoriti o prihvatljivima i neprihvatljivima, no za sada nikoga ne bih isključio iz potencijalnih razgovora. Politička scena je vrlo rascjepkana i teško je procijeniti tko će koliko dobiti. U svakom slučaju, nadam se da će nam trebati što manje koalicijskih partnera. Rijeka je poznata kao luka različitosti, a naša četiri načela su: tradicija, kozmopolitizam, znanje i poštenje. Svi oni koji zadovoljavaju te kriterije bit će dobrodošli za pregovore s nama.

NACIONAL: Na izborima je ključna izlaznost. U Rijeci na lokalne izbore tradicionalno izlazi mali postotak birača, kako ih mislite motivirati, s obzirom na to da nemate stranačku mašineriju, i tko će to financirati?

U komunikaciji s građanima vidim da se stvorila kritična masa željna promjena. Ako ta tiha većina ovoga puta izađe i nadvlada glasnu manjinu, mislim da se promjena može dogoditi. Mi smo već krenuli s komunikacijom preko društvenih mreža, pokušavamo pokriti sve dobne skupine, a osobito približiti se mladima –generaciji Instagrama i Facebooka. Mnogi od njih su i među našim volonterima. Što se tiče financiranja, velika je prednost u tome što oglašavanje i komuniciranje preko društvenih mreža gotovo ništa ne košta. Danas imate mogućnost biti dostupni široj javnosti bez velikih financijskih sredstava. Budući da, za razliku od ostalih stranaka, u svojoj kampanji ne možemo koristiti proračunska sredstva, mi smo krenuli s vlastitim prihodima inicijalne grupe i donacijama simpatizera, malih poduzetnika i slično. Dobivamo i privatne donacije pojedinih građana, što je i mene iznenadilo. Očito su ljudi motivirani i vjeruju nam, a i nude nam svoje besplatne usluge, odnosno svoj entuzijazam i svoje vrijeme, što je najvrednije što mogu dati.

NACIONAL: Ako pobijedite, bit ćete u prilici donijeti set mjera za pomoć obrtnicima, poduzetnicima, turističkim djelatnicima koji su najviše stradali zbog pandemije. Imate li već nešto u planu?

Hrvatskoj je ponuđen ogroman novac EU-a u sljedećih sedam godina. Isključivo o nama ovisi koliko ćemo tog novca uspjeti usmjeriti u ovaj kraj. To je jedan od naših programskih prioriteta temeljenih na zelenoj i plavoj ekonomiji. Timovi ljudi već razvijaju određene projekte. Radi se o stotinjak projekata koje ćemo prezentirati javnosti kada izađemo sa svojim cjelovitim političkim programom. Što se tiče sredstava EU-a, znam iz svog iskustva s izgradnjom bolnice da je to igra brzine. Morate biti silno brzi i silno kvalitetni i na tome ću inzistirati, kako bismo kroz projekte povukli što više novca. To je jedini put, jer ovaj grad stagnira više od dvadeset godina. Mogu najaviti da ćemo na projektu izmještanja autobusnog kolodvora, ako dobijemo izbore, početi raditi već 1. lipnja.

‘SDP je jako dugo vladao Rijekom, imaju stranačku infrastrukturu i mašineriju koju ja nemam, no priča kako oni vladaju Rijekom ne stoji. Naime, oni u Rijeci imaju tek nešto više od 300 članova’, smatra Davor Štimac. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO