Bivši hrvatski ministar gospodarstva i generalni direktor Ine Davor Štern izjavio je za dnevnik.hr kako su europske sankcije naštetile Europi, a ne Rusiji.

Što se tiče sankcija na energente, koje su trebale urušiti rusko gospodarstvo, a na kraju je europsko gospodarstvo na rubu recesije, Štern kaže: “Nažalost, tako je. Izgleda da smo radili u korist naše štete. Rusko gospodarstvo je žilavo, ono što Rusima u ovom trenutku nedostaje, barem iz mojih izvora, jesu uglavnom luksuzne robe, do kojih oni teže dolaze. Oni imaju manje luksuza u robi, a nama će energija i energenti postati luksuz”.

”Bojim se da cijela ta politika sankcija prema Rusiji, u nadi da će to utjecati na tijek rata u Ukrajini, promašila metu i bojim se da će cijela Europa morati vrlo brzo sjesti i razmisliti što će napraviti, jer već vidimo dosta veliko nejedinstvo u Europi. Svi se kunu u neke velike uštede, ali pojedine zemlje već iskaču iz tih ušteda. Svatko će formirati svoje pozicije u odnosu na to što se preporučuje od tih 15 posto. Vidjet ćemo što će jesen donijeti, međutim evo, sankcije su pogodile Europu i moramo naći način da to preživimo i da se iz toga izvučemo što bolje možemo”, zaključio je Štern.

Komentirao je tvrdnje da su niže cijene goriva signal ulaska u recesiju.”S jedne strane se svakako se tome trebamo veseliti, niža cijena znači i niže troškove za domaćinstva i industriju, međutim ulazak u recesiju je izvjestan i vjerojatno je to i razlog zašto pojeftinjuje nafta na svjetskom tržištu, a slijedom toga i derivati. Najave recesije su sve glasnije, i jasno, uz sve ostalo što se događa u svijetu za očekivati je da će jesen biti vruća. Vjerojatno se zato cijene stabiliziraju, jer nema velike potražnje.”

Na pitanje koliko će trebati da se inflacija i poskupljenja stave pod kontrolu, Štern odgovara: “Tu sam malo skeptičan. Dosad smo puno puta imali povećanje i smanjenje cijena. Uz povećanje je išlo i povećanje cijena svih ostalih proizvoda i usluga koje su na bilo koji način vezane uz transport i potrošnju goriva, međutim baš nije bilo nekih velikih pokazatelja da se te cijene spuštaju nakon što se cijene goriva spuste”.

Ipak, ne očekuje veliko snižavanje cijena ”jer su one sada u odnosu na proizvodnju u svijetu i stanje sa zalihama dosta realne, a isto tako ne očekuje da će s padom cijene derivata pasti ove cijene različitih proizvoda koje su išle gore.”

Komentirao je i pozive da se dodatno oporezuju naftne kompanije zbog ekstra zarade na ratu u Ukrajini: “Nisu to samo naftne kompanije, jasno je da one imaju veći dio kolača, međutim većina novca se stvara na burzama, odnosno na mjestima gdje se trguje naftom i derivatima, tako da se ne može govoriti samo o zaradama naftnih kompanija – zarade su kod svih onih koji sudjeluju na burzama. Oni stavljaju u promet veliku količinu novca za papirnatu kupovinu naftnih derivata”.

”Pitanje oporezivanja ekstra profita je staro pitanje, već se puno puta pokušalo stati na kraj tim ekstra zaradama i basnoslovnim bogaćenjima sudionika na energetskom planu, međutim bojim se da je to teško provedivo, jer svi oni su dobro smješteni, u dobre porezne oaze, imaju dobro odrađen sustav legalnog izbjegavanja plaćanja poreza, i teško da će se bilo kakva politika moći s time nositi jer se radi o izuzetno jakim kompanijama, pojedincima, burzama. Teško će se to dovesti pod kontrolu”, smatra Štern.