HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu za Nacional otkriva kakvi su mu planovi nakon povratka u Bruxelles, što misli o izboru Ursule von den Leyen za šeficu Komisije i ponašanju Viktora Orbána, ali i u kakvim je odnosima s premijerom Plenkovićem.

Prošloga tjedna održana je konstituirajuća sjednica Europskog parlamenta na kojoj je Maltežanka Roberta Metsola iz EPP-a s 562 glasa ponovo izabrana za predsjednicu, na razdoblje od dvije i pol godine. Izabrano je i 14 potpredsjednika i pet kvestora, koji se bave administrativnim pitanjima koja se izravno tiču zastupnika u Europskom parlamentu. Zatim počinje osnivanje odbora i izaslanstava Parlamenta, čiji će članovi i predsjednici biti poznati krajem srpnja.

Usprkos strahu od jačanja krajnje desnice, najveći broj zastupnika ima Europska pučka stranka, koja je osvojila 191 mandat, 14 više nego na prošlim izborima, Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata osvojio je 135 mandata, što je za pet manje nego 2019., dok su najveći gubitnici liberali s 83 i zeleni s 53 mandata, što je po 20 mjesta manje nego u prethodnom sazivu.

Nakon što je Sud pravde Europske unije presudio da Europska komisija javnosti nije omogućila “dovoljno širok pristup” ugovorima o cjepivu protiv covida-19, utvrdivši nepravilnosti u obrazloženju za redigiranje dijelova dokumenata, izbor Ursule von der Leyen za drugi mandat na čelu Europske komisije je došao u pitanje.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s novim-starim eurozastupnikom iz redova HDZ-a, bivšim ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom, čije se ime spominje i kao ime mogućeg kandidata za predstojeće predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Stier je treći put izabran u Europski parlament i ovog puta, kaže, namjerava odraditi cijeli petogodišnji mandat. Bit će član Odbora za vanjsku i sigurnosnu politiku AFET, a osobito se namjerava baviti i temama vezanima za proširenje Europske unije na Zapadni Balkan.

NACIONAL: Kako je osjećaj vratiti se u Bruxelles?

Sasvim sigurno da je lijepi osjećaj ponovo predstavljati hrvatske građane u Europskom parlamentu. Ne mogu reći da je to nešto novo jer sam već dva puta bio biran. Naravno, neke stvari su se promijenile, osobito političke okolnosti, kao i tehničke stvari u radu Parlamenta. Ali meni je to manje-više sve poznato i radujem se što ću sljedećih pet godina raditi ovdje i zastupati hrvatske interese.

NACIONAL: Prošli put niste odradili cijeli mandat i vratili ste se u Hrvatsku, zajedno s Andrejem Plenkovićem, kada ste smjenjivali Karamarka. Jeste li požalili?

Ne, nikada. Karamarko je već bio dao ostavku, pa je u složenoj situaciji Plenković odlučio preuzeti odgovornost za vođenje stranke i kasnije Vladu. Ja sam ga podržao, mislim da je to bilo potrebno tada učiniti i drago mi je što sam to učinio.

NACIONAL: Hoćete li biti HDZ-ov kandidat na predsjedničkim izborima?

Kao što sam rekao za vrijeme kampanje za europske izbore, fokusiran sam na rad u Europskom parlamentu, u kojem ću sljedećih pet godina nastojati promicati sve ono o čemu smo govorili u kampanji i ne namjeravam se kandidirati niti na unutarstranačkim niti na predsjedničkim izborima. Kada procijeni da je pravi trenutak, stranačko vodstvo će objaviti ime kandidata, a ja ću se sa svoje strane uključiti u potporu tom kandidatu.

‘Ne namjeravam se kandidirati niti na unutarstranačkim niti na predsjedničkim izborima. Kada procijeni da je pravi trenutak, stranačko vodstvo će objaviti ime kandidata, a ja ću se uključiti u potporu’

NACIONAL: U kakvim ste sada odnosima s premijerom Plenkovićem, s kojim ste bili kolega u Europskom parlamentu? Naime, imali ste uspona i padova, a bili ste mu i protukandidat na prethodnim unutarstranačkim izborima?

Uvijek smo bili u dobrim odnosima. U političkom smislu imali smo i slaganja i neslaganja, no na osobnoj razini uvijek smo dobro funkcionirali i komunicirali. Neki u tome vide problem, ali ja mislim da je upravo u tome snaga HDZ-a. Imate dodirne točke zbog kojih ste u istoj stranci, što ne znači da o svakoj temi morate imati isto mišljenje. I o tome možete slobodno raspravljati, bez sankcija ili izbacivanja. To pokazuje zrelost HDZ-a. A kada je HDZ širok, onda pobjeđuje.

NACIONAL: Sud pravde Europske unije dan prije glasanja za Ursulu von der Leyen i njen drugi mandat na čelu Europske unije presudio je da Europska komisija javnosti nije omogućila “dovoljno širok pristup” ugovorima o cjepivu protiv covida-19, utvrdivši nepravilnosti u obrazloženju za redigiranje dijelova dokumenata. Koliko je to dovelo u pitanje izbor Ursule von der Leyen za drugi mandat na čelu Europske komisije?

Iako je Sud u nekim glavnim točkama dao Komisiji za pravo, činjenica jest da je odluka utjecala na političku situaciju uoči glasanja u Europskom parlamentu. Ipak, većina je zastupnika zaključila da bi nepovjerenje Ursuli von der Leyen izazvalo institucionalnu i političku krizu koju si u ovim geopolitičkim okolnostima EU ne može priuštiti.

NACIONAL: Roberta Metsola je uvjerljivom većinom izabrana za predsjednicu Europskog parlamenta na dodatne dvije i pol godine. Dakle – proeuropske stranke drže se dogovora…

Da, dobila je rekordan broj glasova. Mislim da su građani na ovim europskim izborima pokazali da i dalje žele jednu proeuropsku politiku, kao i da u ovom promijenjenom geopolitičkom kontekstu rješenje nije u fragmentaciji ili podjeli Europe, nego u zajedništvu. Naravno da se trebaju tražiti konsenzusi, ali Europskoj uniji prvenstveno trebaju stranke koje promiču proeuropsku politiku. Te su stranke stvorile platformu za izbor Roberte Metsole, ali i Ursule von der Leyen.

NACIONAL: Mađarska je 1. srpnja preuzela predsjedanje nad Europskom unijom. Očekivano – Viktor Orbán počeo je prkositi svojim kolegama i prvi potez bio mu je posjet Putinu, gdje se predstavljao kao mirotvorac, iako za to nije imao mandat. Nakon toga posjetio je i Kinu. Kako će EU reagirati na takve postupke?

Odmah nakon Orbánova posjeta Putinu komentirao sam da on zapravo nije htio postići neki rezultat, jer nema tu moć ni te ovlasti da bi mogao biti posrednik u postizanju mira. On je htio pokazati kako bi se, po njegovu mišljenju, trebala ponašati Europska unija i anticipirati nešto što on smatra da će učiniti Trump, za kojeg je uvjeren da će pobijediti. A to je, nakon ovog pokušaja atentata, postalo izvjesnije. Međutim, ključni je problem u tome da, kada predsjedate Europskom unijom, trebate tražiti konsenzus u najvećoj mjeri, kako biste prema van mogli vjerodostojno predstavljati stajališta EU-a. Orbán to, naravno, nije činio, nego je, namećući svoje vlastite ideje, zapravo oslabio poziciju Europske unije. U ovom trenutku i u ovom geopolitičkom kontekstu, kada su i slobode i sigurnost u Europi ugrožene i pod napadom različitih autokratskih režima koji javno ciljaju upravo na takvu EU, nama ne treba netko tko će raditi na podjelama, nego netko tko će raditi na zajedništvu. U tome je ključan problem nastupa Viktora Orbána, jer ovakvim soliranjem unosi podjele i slabi poziciju Europske unije. Bez obzira na to kakve mjere bile poduzete u odnosu na Mađarsku, šteta je već počinjena.

Većina je zastupnika zaključila da bi nepovjerenje Ursuli von der Leyen izazvalo institucionalnu i političku krizu koju si u ovim geopolitičkim okolnostima EU ne može priuštiti’, smatra Stier | Foto: Europski parlament

NACIONAL: Orbán je razgovarao s Donaldom Trumpom, čiju pobjedu zaziva, a u privatnom pismu čelnicima Europske unije nakon posjeta Kijevu, Moskvi i Pekingu naveo je da bi u slučaju Trumpove pobjede “Europska unija trebala ponovo otvoriti izravnu diplomatsku komunikaciju s Rusijom i započeti pregovore na visokoj razini s Kinom da bi se pronašlo mirno rješenje za rat u Ukrajini”. Charles Michel je oštro reagirao na to pismo. Koliku težinu ono uopće ima?

Sama činjenica da mi o tome sada razgovaramo je za Europu poražavajuća. Jer, da biste na globalnoj razini bili prepoznati kao čimbenik u vanjskoj politici, morate govoriti jednim glasom. Ako najviše vremena trošite na unutarnje odnose i razmirice, a odnos s Mađarskom za EU je unutarnjopolitička tema, to vas iscrpljuje i umanjuje vašu snagu.

NACIONAL: Pokušaj atentata na Donalda Trumpa zgrozio je svijet, ali i razotkrio lošu političku atmosferu u američkom društvu. Što bi njegova pobjeda značila za EU i za NATO?

S obzirom na to da razgovor vodimo nekoliko dana prije njegova govora na stranačkoj konvenciji republikanaca, teško mi je procijeniti hoće li doći do nekog zaokreta u njegovoj politici prema EU i NATO-u. Naime, nakon tog pokušaja atentata, najavio je da će promijeniti već pripremljeni govor. To ulijeva mali tračak nade jer je najavio da će u svom obraćanju daleko više naglasiti potrebu zajedništva u Americi. Dakle – zajedništvo unutar američkog društva. Možda to suočavanje s jednom tako ekstremnom situacijom kao što je bio pokušaj atentata, u kojem mu je život bio na kocki, otvori mogućnost da se postavi drugačije od onog što svi mi očekujemo. Možda proširi tu ideju zajedništva i na saveznike, što bi, u tom slučaju, moglo imati pozitivan odnos na transatlantske odnose. Ti su odnosi sada pred velikim testom, ali nadam se da će se pronaći put da se ti odnosi sačuvaju.

NACIONAL: Ali Trump je za svog potpredsjedničkog kandidata već imenovao J.D.-ja Vancea, ratnog veterana koji je još rigidniji u stavovima o američkom protekcionizmu i smanjivanju pomoći Ukrajini, kao i labavljenju veza s Europskomu unijom i NATO-om…

Mislim da je s njim Trump prvo želio dobiti nekoga tko mu se, za razliku od Pencea, u ključnom trenutku neće suprotstaviti. Poznato je da je Vance bio žestoki kritičar Trumpa, a onda mu se kasnije priklonio. On dolazi iz jedne vrlo važne države kao što je Ohio, koja je ključna za dobivanje izbora. Vance svojim nastupom možda može potaknuti birače ne samo u Ohiju nego i u drugim odlučujućim saveznim državama da glasaju za Trumpa. On možda može uspostaviti i komunikaciju s biračima koji su nekada glasali za demokrate, ali su se u međuvremenu razočarali zbog uvjeta na tržištu rada. Naime, ti ljudi smatraju da prevelika otvorenost i globalizacija ugrožavaju njihova radna mjesta, odnosno da se proizvodnja pomakla u Aziju, a loše plaćeni poslovi ostali su u Americi. Što se tiče transatlantskih odnosa, smatram da su strukture u SAD-u – i u Pentagonu, i u State Departmentu, ali i u obavještajnoj zajednici – svjesne koliko je samoj Americi u interesu da Putin ne pobijedi. Ako Trump pobijedi, njegova administracija sigurno će tražiti puno veći angažman Europljana i to je jedan paradoks. Naime, EU cijelo vrijeme govori da želi veću ulogu u rješavanju te situacije, a sada ne samo da će je dobiti nego će biti i primorana povećati svoje obrambene kapacitete i djelovati na strateškom polju. Ali to je put kojim EU i inače mora ići, bez obzira na to tko pobijedio na predsjedničkim izborima u Americi. Zato su se europski pučani snažno zalagali da se unutar Europske komisije imenuje povjerenik za obranu i da se poveća uloga Europske unije u jačanju obrambene industrije i veće europske integracije na tom području. To je jedan od glavnih prioriteta za ovaj saziv Europskog parlamenta. Ako ne želimo da drugi odlučuju o našoj sudbini, moramo biti sposobni uzeti stvari u svoje ruke.

‘Imate dodirne točke zbog kojih ste u istoj stranci, što ne znači da o svakoj temi morate imati isto mišljenje. I o tome možete slobodno raspravljati. To pokazuje zrelost HDZ-a. A HDZ pobjeđuje kada je širok’

NACIONAL: Trump tvrdi da bi rat s Ukrajinom završio za 24 sata. Kako to komentirate?

Kada je to izrekao, svi smo to doživjeli kao veliki pritisak na Ukrajinu da pristane na ruske uvjete, što bi bila kapitulacija. To ne bi bio mir, nego zamrzavanje jednog sukoba i tek odgoda jedne još jače agresije za nekoliko godina. Ako nagradite agresora time što ćete priznati da mu pripadaju anektirani, odnosno okupirani teritoriji, to je samo poziv da se agresor nastavi ponašati na taj način. Ali ako je nešto drugo posrijedi, pa se na primjer uspije dogovoriti s Kinom da napravi pritisak na Moskvu, to je druga priča. Putin je započeo ovaj rat i on ga može zaustaviti u roku manjem od 24 sata, ako to želi.

NACIONAL: Orbánova stranka Fidesz, s austrijskom krajnje desnom Slobodarskom strankom (FPO) i populističkom češkom strankom ANO, koju vodi bivši premijer Andrej Babiš, formirala je novu političku grupu u Europskom parlamentu, pod nazivom Domoljubi za Europu, kojima se pridružilo i Nacionalno okupljanje Marine Le Pen. Govori se o stvaranju “sanitarnog kordona“ proeuropskih stranaka prema krajnjoj desnici, što znači da im neće biti prepuštena niti jedna važnija funkcija, odbor ili pozicija. Je li to točno?

Postoji dogovor platforme proeuropskih stranaka da se, naravno, demokratski raspodjele mjesta u Europskom parlamentu, ali da ih preuzmu oni koji doista vjeruju u europski projekt. U to uključujemo i neke konstruktivne stranke europskih konzervativaca, poput Braće Italije Giorgie Meloni.

NACIONAL: Ali u tom slučaju, gubite podršku socijalista, liberala i zelenih…

Moramo biti svjesni činjenice da su se, baš na inzistiranje zelenih i socijalista, promijenila pravila potvrđivanja povjerenika Europske komisije u odborima. Kao što znate, imat ćemo saslušanja kandidata u jesen. Oni će biti potvrđeni ako postoji dogovor koordinatora na razini odbora koji zajedno predstavljaju dvije trećine tih odbora. A to se neće moći provesti bez podrške dijela konstruktivnih konzervativaca. Mi u našoj političkoj grupaciji Europskih pučana smatramo da je dobro to što su se oni vrlo jasno svrstali za podršku Ukrajini, kao i za Europu. Naravno da je nama važno i da poštuju vladavinu prava i zato nam je stalo da oni sve više budu dio proeuropskog desnog centra, koji promovira europsko zajedništvo. Izvan toga su upravo oni koji rade na fragmentaciji i slabljenju Europske unije i koji svojim potezima i retorikom zapravo provode Putinovu politiku. Oni su s druge strane tog europskog luka.

NACIONAL: U drugom krugu francuskih parlamentarnih izbora dogodio se neočekivani preokret – pobijedila je ljevica ujedinjena s republikanskim strankama, dok je Nacionalno okupljanje Marine Le Pen tek treće. Što vam to govori o francuskom društvu i demokraciji te kako će sad Francuska funkcionirati, budući da nitko nema apsolutnu većinu u parlamentu?

Mislim da je u ovom trenutku predsjednik Macron taj koji je na potezu. Čini mi se da je odlučio dati si malo vremena. S jedne strane, tu su Olimpijske igre i on sasvim sigurno ne želi izazvati još veću političku nestabilnost i stoga će vlada Gabriela Atalla još neko vrijeme ostati u tehničkoj funkciji. U međuvremenu, moj je dojam da se unutar novog Narodnog fronta počinju nazirati ozbiljne pukotine, budući da postoje oni koji su svjesni da ekstremna ljevica nije rješenje za ovu krizu u Francuskoj. Sasvim sigurno je dobro da je ekstremna desnica poražena, ali ne bi bilo dobro da na vlast dođe ekstremna ljevica, koja o nekim pitanjima, poput odnosa prema Rusiji, Izraelu i SAD-u, ima slične stavove kao i ekstremna desnica. Stoga vjerujem da će taj republikanski i više centristički dio Narodnog fronta, iako to još nije definirano, zajedno sa strankom Emmanuela Macrona i eventualno s republikanskim desnim centrom stvoriti svojevrsnu većinu oko glasanja o bitnim pitanjima. Pri tome ne mislim da će formirati koaliciju, jer to nije u tradiciji francuskog političkog sustava i Pete Republike. Vjerujem da će Macron nastojati da taj politički centar, s elementima lijevog centra, a možda i desnoga, sačuva proeuropsku politiku u Francuskoj i nakon ovih izbora.

NACIONAL: Iako radite sanitarni kordon prema krajnjoj desnici u Europskom parlamentu, u Hrvatskoj je HDZ ušao u koaliciju s krajnje desnom strankom, Domovinskim pokretom. Nisu li to dvostruki standardi?

Mi smo ušli u koaliciju sa strankom koja je u grupi s Europskim konzervativcima. Oni nisu s Orbánom, ni s Marine Le Pen, nego s političkom grupacijom u kojoj je Giorgia Meloni. Dakle, oni su unutar šireg kruga proeuropskih stranaka. U tom smislu oni su prihvatljivi i spadaju u stranke s kojima želimo surađivati.

‘Afere mogu prouzročiti štetu u dnevnopolitičkom smislu, ali najštetnije bi bilo da se takvi slučajevi ne procesuiraju i guraju pod tepih. Borba za pravnu državu u bilo kojoj stranci mora biti prioritet’

NACIONAL: Ali prvi sukob u koaliciji bio je zbog imenovanja Milorada Pupovca predsjednikom Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, čime se DP iz vrlo nacionalističkih razloga protivio. Zar to nije u suprotnosti s onime što HDZ zastupa? Naime, Plenković je inzistirao na Pupovcu…

Nakon razgovora koji su se vodili unutar koalicije pronađeno je adekvatno rješenje – dakle, prepustilo se pripadnicima Kluba nacionalnih manjina da sami izaberu predsjednika. I kao što vidite, pronađena je formula, a koalicija se zbog toga nije raspala i ide dalje.

NACIONAL: Drugi razlog prijepora bilo je uvođenje rodnih studija, protiv kojih se DP digao na stražnje noge, i onda je Sveučilište od svega odustalo, uz prilično neuvjerljiva objašnjenja. Zar prema Ustavu sveučilišta nemaju autonomiju i zašto je HDZ pokleknuo pod pritiskom koalicijskog partnera?

Kao što ste rekli, sveučilišta imaju autonomiju u donošenja odluka. Što se tiče HDZ-a, mi nikad nismo bili za to da se od rodnih teorija radi ideologija. Moje mišljenje jest da je sam pojam, odnosno koncept roda, različit od biološkog spola, ali nisu totalno nepovezani, kao što neki smatraju. Ja mislim da postoji veza i sklad između spola i roda. Dat ću vam primjer. Moja nona je početkom 20. stoljeća diplomirala ekonomiju. Tada je bila jedna od rijetkih žena sa sveučilišnom diplomom. Moja kći je također diplomirala, kao i većina njezinih kolegica. Ženski identitet moje none nije manji zbog toga što je diplomirala u vremenu kada je to uglavnom bilo rezervirano za muškarce. Dakle – vremena su se promijenila, kao što su se i uloge žena u društvu promijenile, ali promjene društvenih uloga ne mijenjaju biološku datost i sklad između spola i roda. Prekinuti tu poveznicu moglo bi dovesti do pogrešnog ideološkog zaključka po kojem bi svaka osoba autonomno odlučivala je li muško ili žensko, neovisno o biološkim datostima.

NACIONAL: Tko će biti imenovan povjerenikom u Europskoj komisiji?

O tome će, naravno, odlučiti Vlada, ali kao što vidite, Dubravka Šuica nastavlja raditi svoj posao u Komisiji i nije aktivirala mandat u Europskom parlamentu, kamo je na njeno mjesto došao Tomislav Sokol. Mislim da je ona dobro odradila ovaj mandat, a konačna odluka je na Vladi.

NACIONAL: HDZ je opterećen brojnim korupcijskim aferama, 23 ministra iz dvije vlade otišla su zbog sumnje na sukob interesa ili korupciju, a jedan dio je pod optužbama EPPO-a. Vi nemate mrlje u svojoj karijeri – kako na to gledate i koliko to šteti reputaciji stranke?

Borba za pravnu državu bilo gdje u bilo kojoj stranci mora biti prioritet. Ako HDZ pokaže da to može napraviti u vlastitim redovima, to ne slabi, nego osnažuje stranku. Afere mogu prouzročiti štetu u dnevnopolitičkom smislu, ali najštetnije bi bilo da se takvi slučajevi ne procesuiraju i guraju pod tepih.