Nacionalni stožer civilne zaštite održava konferenciju za medije na kojoj će govoriti o epidemiološkoj situaciji, ali i novim mjerama.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio da će Stožer izvijestiti o novim mjerama, pogotovo onim koje se tiču održavanja nastave.

Uoči početka konferencije, objavljeno je da su u posljednja 24 sata zabilježena 1802 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 9052. Među njima je 1107 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 115 pacijenata. Preminulo je 16 osoba.

Tijek konferencije:

Primarijus Vera Katalinić Janković ponovnila je podatke o novim brojevima, i dodala da je postota pozitivnih u zadnja 24 sata 22 i pol posto. Cijepljeno je 335.916 osoba. Od toga, dvije je doze dobilo 80.829 osoba.

“Kao što ste čuli, imamo 1802 novooboljele od 8003 testiranja. U prvih pet dana ovog tjedna imamo 6472 nova. 4574 je bilo prošli tjedan. Ovaj tjedan je brojka za 41 posto veća. U 14 dana incidencija 353,5. Najvišu ima Primorsko-goranska, 987.5, najnižu Virovitičko-podravska”, rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i dodao da smo u Europskoj uniji na devetom mjestu.

“Trenutna kumulativna stopa smrtnosti na milijun ljudi je 1438.6, to nas stavlja na 18. mjesto u EU”, istaknuo je Capak i dodao da je posljednjih sedam dana udio pozitivnih 17 posto, a u zadnja dva tjedna prosjek je 15 posto.

Capak je govorio i o smrti 12-godišnje djevojčice. Za nju je Stožer kazao da je umrla od korone, no pojavile su se informacije iz obitelji da to nije točno. Capak je pojasnio: “Na pressici 17. ožujka rečeno da je umrla osoba od 12 godina. Oko toga se nepotrebno diže medijska prašina. Činjenica je da mi taj izvještaj primamo direktno od bolnica, mi ne stignemo prije presice točno provjeriti. Ja sam to tada jasno i rekao, rekao sam da nemamo detalje. Ako mi dobijemo od bolnice da je osoba umrla od Covida, mi to kažemo na presici. Onda moženo provjeriti je li informacija točna. Činjenica je da se radi o djettetu i da je među dijagnozama koje je napisala bolnica u Splitu i respiratorna bolest koju je uzrokovao Covid. Dakle, to je činjenica o tom slučaju”, rekao je Capak.

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da danas imamo 149 više hospitaliziranih nego jučer i 15 osoba više na respiratoru nego jučer. “To dovoljno ukazuje na ozbiljnost situacije. O nama samima ovisi hoćemo li prolongirati tu negativnu situaciju ili ćemo se trgnuti”, kazao je i pozvao na pridržavanje mjera. “Nepridržavanje mjera doprinosi porastu zaraženih. Virus se neće širiti ako mu ne dozvolimo. Nismo dovoljno oprezni, dozvoljavamo širenje nepotrebnim druženjem, grupiranjem, nenošenjem maske…”, poručio je.

Beroš je rekao da zdravstveni sustav nije znatno opterećen. “Ali, budimo mudri da ga ne testiramo kao u prosincu”, istaknuo je i dodao da je put do stabilne situacije jasan – osobna odgovornost, držanje mjera i cijepljenje.

O cijepljenju je rekao: “Cijepi se putem masovnih punkteva i ordinacija obiteljske medicine”. Svaka županija, dodaje, određuje na svoj način. “U Zagrebu se još traži optimalan način, to je razumljivo. Planiramo dodatne punktove, u Zagrebu će to biti na velesajmu, dnevno će se tamo cijepiti do 6000 ljudi. Na Svjetski dan zdravlja, kako smo planirali, mogao bi biti datum početka rada tog punkta”, rekao je ministar Beroš.

Upitan o cijepljenju na zagrebačkom Velesajmu, Capak kaže: “Mi smo jučer imali sastanak o cijepljenju u Zagrebu, govorili smo o problemima. Zaključili smo da bi dobar tjedan početka masovnog cijepljenja bio iza Uskrsa. Tjedan prije, na veliki petak, trebalo bi doći 90.000 AstraZenece. Očekujemo i 34.000 Pfizera. Moderna dolazi svaka dva tjedna, došla je jučer poslijepodne. AstraZeneca je došla danas, došlo je nešto više, 12.000 umjesto 9800”.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da očekuje strože mjere.

“S jedne strane mi potičemo županijske razine. Jutros sam već potpisao za Zadarsku županiju. Za Dubrovačko-neretvansku je ranija odluka proširena i na Pelješki poluotok. Mislim da ćemo tijekom dana dobiti zahtjev pooštravanja mjera u Primorsko goranskoj županiji. Pojačan je angažman lokalnih stožera”, ustvrdio je i dodao da ako se ne smanje okupljanja – pred nama bi mogao biti jedan težak period.

“Svi moramo dati doprinos za što bolju turističku sezonu. To ne smije pasti na leđa samo turističkih djelatnika. Ne smijemo podcijeniti ovaj rast, po svemu sudeći novim sojem koji je zarazniji. Mi već imamo županije gdje se primjenjuju stroge mjere. Kao što vidimo školski sustav sve više prelazi na nastavu online, sve više lokalnih stožera traži strože mjere. Nacionalne mjere ističu iduću srijedu, vidjet ćemo hoće li postojati potreba za dodatnim mjerama na nacionalnoj razini. Ovo što vidimo na lokalnoj razini, to je razumijevanje problema lokalnih stožera”, poručio je Božinović.

Dodao je da ovaj recept mora uspjeti. “Ovo su dani kad svjedočimo naglim skokovima. Svima nam je cilj zdravlje, održati dostupnim zdravstveni sustav. I naravno, učiniti maksimum da se održi gospodarstvo i turistička sezona ove godine, uz sve izazove koji su pred nama”, naglasio je.

Krunoslav Capak otkrio je da se ljudi testirani na antigenskom testu još ne upisuju u registar kao pozitivni. “To sam više puta objasnio, na asimptomatskim slučajevima je njihova osjetljivost niska, ne možemo na to računati”, kazao je Capak.

Kritike predsjednice KoHOM-a Nataše Ban Toskić, koja se žalila na brojne komplikacije koje imaju obiteljski liječnici, Beroš je komentirao: “Predsjednica KoHOMA je jako senzibilizirana, to mi je drago, moramo razgovarati o problemima. Razgovara se na jedan definiran način, mi smo i jučer imali sastanak na tu temu. Treba razgovarati. Međutim, uvažavajući njeno znanje, informirao sam se kod ravnatelja Domova zdravlja. Njihovi iskazi su nešto drugačiji od onoga što govori Ban Toskić. To zbunjuje i mene i građane, to je nepotrebno u ovom trenutku”.

Ministar zdravstva dodao je da je ovo najveća kriza nakon rata i da bi svi zdravstveni djelatnici trebali dati veći napor za rješavanje problema. “U ovom specifičnom trenutku, a ne dolaze nam veće doze cjepiva, u dom zdravlja gdje radi dotična liječnica tjedno dolazi u prosjeku 30 doza cjepiva za tjedan dana. Riječ je o cijepljenju pet ili šest ljudi dnevno. Je li to toliki posao, pitanje je. Hvala ravnateljima domova zdravlja i pročelniku za zdravstvo jer je Zagreb dodao 18 novih punktova plus u Zavodu Andrija Štampar. To je 19 punktova gdje se građani mimo ordinacija mogu cijepiti. To je sve organizirano od domova zdravlja, sve je organizirano. Hvala Ban Toskić što je bila 12 sati, tri puta po četiri sata, na takvim punktovima. To je posebno plaćeno”, poručio je.

Istaknuo je da priča nikad nije jednostavna i pozvao sve da komuniciraju konstruktivno, da se nude rješenja – a ne kritizira javnim putem.

Ravnateljica Zarazne Alemka Markotić odgovorila je na novinarsko pitanje može li koronavirus aktivirati dijabetes. “Pojava dijabetesa se može javiti kod raznih infektivnih bolesti, nije specifično vezano za Covid. Zasad se zna da nešto više od 14 posto osba koje su imale teški Covid imaju povišenu glukozu i doima se da se razvija dijabetes. U jednom postotku njih razina se pred otpust iz bolnice normalizirala. To je opet slično drugim infektivnim bolestima. U jednom postotku je zadržana veća količina glukoze, treba pratiti hoće li se razviti dijabetes. Moguće je da će jedan postotak ostati s tom posljedicom. To je još jedan od razloga zašto se svi moraju paziti”, rekla je i dodala: “Ne samo da je akutna bolest opasna, nego su moguće kronične posljedice”.

Na pitanje jesu li aktualne mjere dovoljne, Capak je odgovorio: “Što se tiče povećanja, mi u ovom trenutku bilježimo jedan veliki porast. Ali on je puno manji nego porast krajem listopada i u studenom. Usporeniji je. Možemo reći da je onaj val u studenom imao puno oštriji i brži rast nego što je to sada.

Božinović je dodao da je, što se mjera tiče, važno aktivirati lokalne stožere odnosno stožere na svim razinama. “Ne samo da se donose mjere nego da se vrši nadzor kako se te mjere provode”, poručio je pa nastavio: “Vidimo da se u DNŽ situacija tjednima pogoršava. Oni su uputili prvo mjere za pet jedinica lokalne samouprave na čelu s gradom Dubrovnikom. Kasnije se taj broj gradova i općina pod mjerama se proširio na cijelu županiju osim Mljeta, Korčule i Lastova. Tamo se ova odluka ne donosi”.

Te su mjere, kaže Božinović, imale učinak. “Mislim da se bilježi pad od 27 posto u 14 dana. I dalje su to visoke brojke, provode se mjere, ali se vidi da one daju rezultat. Tada nije bilo smisla iste mjere provoditi u Istarskoj ili Virovitičko-podravskoj. Sigurno da kolegama u županiji nije bilo lako unositi restrikcije, nije ni nama, ali one su nužne. Pogotovo jer su oni turistička regija, avio destinacija. Mislim da oni ako ne spuste brojke, države će demotivirati ljude od dolaska u Dubrovnik. Ovo je put”, rekao je Božinović i dodao da se posebno turističke županije moraju angažirati.

“S jedne strane, ono što poručujemo ima doseg. Ali kad se ta poruka multiplicira na svim razinama, ako je to tema za sve, onda to jamči da te poruke koje su jako jednostavne dođu. Idu upute cijelo vrijeme koje se šalju stožerima, danas je išla da se vrše pojačani nadzori nad svim mjestima gdje je više ljudi uključujući vjerske objekte, ugostiteljske objekte, treba nadzirati trgovine i trgovačke centre. Također, i javni prijevoz. Kad vi to stalno ponavljate i kontrolirate, onda će svi, odnosno većina, prihvatiti ono što poručujemo. Nama je potpuno jasno da bi svi htjeli da znamo i da imamo predvidljivost. Ali to nije jednostavno, puno nas je puta virus iznenadio. I oni koji su preventivno donosili najstrože mjere, i njih je iznenadio”, dodao je Božinović.

Na novinarsko pitanje o Uskrsu i okupljanjima unutar obitelji, posebno jer djeca idu bakama i djedovima. Upitani su i o nadzoru na granicama, Božinović je odgovorio: “Jučer sam na sjednici vlade komunicirao, mislim da se radi o nekakvih 240 sankcija između dvije sjednice vlade. Bilo da se radi o upozorenjima ili sankcijama. Vidite i sami da se sve aktivnije uključuju i druge državne institucije, primjerice HZZ, njima je poslano 50-ak subjekata koji se nisu pridržavali mjera, oni će ostati bez prava na potporu. Nije to precizna brojka, zadnja je koju sam dobio. Svi će tu morati dati svoj maksimalan doprinos. A opet, kad govorite o tome hoće li djeca širiti virus kad idu u posjetu bakama i djedovima, znate koliko je to osjetljivo i privatno pitanje. Mi smo to puno puta govorili. Ja bih se obraćao stariijima i punoljetnima da vode računa o tome. Moramo biti oprezni zbog tih naših najbližih ali i šire zajednice”.

Također, podsjetio je da Hrvatska nikad nije uvela policijski sat, da biste otišli u dućan ne treba negativan test. “A bidite da i toga ima blizu nas, mi ne koristimo represiju, represivne mjere nikad nisu bile opcija, ni lockdown totalni nije opcija. Ključ je osobna odgovornost. Mi iz dana u dan apeliramo, i nastavit ćemo. I na vjernike i na svećenstvo na Uskrs da se ponašaju krajnje odgovorno. Neće se tu stvarati neki poseban epidemiološki okvir, na snazi su preporuke kao dosad. One su sve ozbiljne. To je sve propisala struka”, poručio je.

Dodao je da su neke njihove preporuke dobile potvrdu s nekih od vodećih znanstvenih instituta. “Nadamo se da će se sve više toga odvijati vani, uključujući mise. Nadajmo se da će vrijeme to dopustiti, idu ljepši dani. I na otvorenom moramo biti oprezni, ovaj britanski soj se puno brže širi, a izgleda da su njegove posljedice na zdravlje ljudi teže”, poručuje Božinović.

O mjerama na granicama ministar unutarnjih poslova rekao je: “Pred nama je donošenje nove odluke o zabrani prijelaza. Taj paket bi trebao stupiti na snagu od 1. travnja. Što se tiče te odluke, mi ćemo anticipirati ono što je evidentno da će biti sadržaj EU uredbe za olakšđavanje putovanja. Mi ćemo predvidjeti da se ulazak u zemlju olakša onima koji su se cijepili, preboljeli ili koji imaju negativan PCR”.

Nekih posebnih olakšanja tu neće biti, otkrio je, odim za djecu do sedam godina. Njima se neće tražiti negativan PCR ili brzi antigenski test. “Što se tiče onih preboljelih, tu će se gledati neki rok od šest mjeseci. Što se tiče cijepljenjih, njima će se omogućiti prijelaz”, istaknuo je.

Capak je komentirao dinamiku cijepljenja. “Teško je predvidjeti bilo što pošto ne znamo dinamiku isporuke cjepiva. Priča se u EU o tim akceleracijskim dozama,. Računamo da ćemo do početka ljeta procijepiti 50 posto ljudi. Čim se završi druga faza, kreće treća faza. Mi imamo potvrde za veće doze, ali to nije dovoljno za cilj od 50 posto do ljeta. Nadamo se da će akceleracijske doze pomoći i da ćemo do ljeta postići taj cilj”, rekao je.

O mjerama u Zadarskoj županiji i misama za Uskrs, Božinović je rekao: “Kazao sam da su mjere ozbiljne jer jesu. Ako ih se svi držimo, onda rizik širenja zaraze ukoliko je na okupljanju netko zaražen svodi na minimum. Što se tiče Zadarske županije, uveli su zabranu posjeta domovima za starije, ali i korisnicima drugih ustanova u sklopu ustanova socijalne skrbi. Posjet vanjskim prostorima bit će dopušten uz maske. Mjere se uglavnom odnose na pružatelje usluga domova za starije”, kazao je.

“Što se tiče online nastave, mislim da Zadarska županija prelazi online za sve srednje škole osim za maturante. Kolega Fuchs će imati i imaju preciznije podatke, a i ovo što ja imam dobio sam od njih. Devet županija donijelo je djelomičnu odluku o prijelazu na online nastavu za učenike od petog do osmog i za srednje škole. Neke županije išle su online samo za srednje škole”, rekao je Božinović.