Koncem proteklog tjedna Nacionalu je veliki intervju dao Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite koji hrvatsku javnost svakodnevno informira o ključnim aspektima razvoja koronakrize, ali i o posljedicama nedavnog potresa koji je pogodio Zagreb. U razgovoru za Nacional Božinović otkriva što Hrvatsku čeka u po mnogima presudnim tjednima u kontekstu borbe s koronavirusom, komentira intrigantne političke aspekte te krize, govori i o tome kako ovu dramu bez presedana proživljava na osobnoj razini te što mu je pomoglo da se s ovim izazovima zasad uspješno nosi.

NACIONAL: Zbog izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojim je predviđen nadzor telekomunikacija osoba pod mjerama samoizolacije i drugih osoba koje predstavljaju prijetnju općoj sigurnosti, oporba i civilne udruge iznijeli su brojne kritike da se time krše osnovna ljudska prava, ali i da je ta mjera neefikasna jer ljudi koji žele kršiti samoizolaciju mogu mobitel ostaviti kod kuće. Na koji će način ta mjera funkcionirati? I kako mislite kontrolirati one koji ostave telefon kod kuće?

Predlaže se Zakon o elektroničkim komunikacijama dopuniti odredbom članka 104.a koja bi iznimno dopustila obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka u cilju zaštite nacionalne ili javne sigurnosti, i to u precizno i jasno određenim slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, sve u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi.

Kao što koristimo znanja epidemiologa, možemo koristiti i znanja informatičara. Ja to nisam, ali shvaćam da bi tehnološke mogućnosti koje se prezentiraju mogle pomoći u nošenju s epidemijom, pa ću probati ukratko objasniti moje razumijevanje. Podaci o lokaciji bez prometnih podataka ne uključuju podatke o razgovorima, SMS-ovima niti bilo koji drugi takav podatak. Treba podsjetiti da geolokacija mobitela nije ništa novo: brojne aplikacije koje koristimo ne bi mogle funkcionirati da ne uključimo geolokaciju, od Google Mapsa do aplikacija za pronalazak restorana u blizini. Riječ je dakle o privatnim kompanijama, često stranim koje podatke o geolokaciji često koriste u komercijalne svrhe, kako bi reklame koje primamo bile što bolje ciljane. Ovdje je namjera da uz rješenje o samoizolaciji ide aktivacija geolokacije na pametnom telefonu osobe u samoizolaciji, o čemu bi svatko u tom položaju bio obaviješten. Cilj nije nikakvo praćenje ljudi – a ponajmanje njihovih razgovora, što se ni traži niti omogućava – nego je cilj lakše i brže identificirati još uvijek prevelik broj osoba koju krše mjere o samoizolaciji, čime ugrožavaju zdravlje svojih, ponajprije najbližih i svih ostalih u Hrvatskoj. Država treba reagirati i koristiti i sve dostupne tehnološke mogućnosti koje su joj na raspolaganju, ako njima može suzbiti epidemiju i spasiti brojne živote. Naime, hoćemo li epidemiju uspjeti zadržati pod kontrolom ili ne uvelike ovisi o strogom pridržavanju mjera u samoizolaciji, a vidimo svaki dan da ih nekoliko stotina krši te mjere. To jednostavno nije dobro. Neodgovornim ponašanjem prisiljava se javne vlasti da, radi zaštite zdravlja ljudi, uvode sve drastičnije mjere koje imaju visoku cijenu za gospodarstvo, a bez brojnih bi se moglo da nema tih neodgovornih pojedinaca. Oni koji znaju da su potencijalno zarazni i u punoj svijesti izlaze iz samoizolacije uzimaju si za pravo da druge zaraze od bolesti koja će im možda biti kobna.

NACIONAL: Hrvatska nije jedina zemlja koja uvodi izvanredne mjere za nadzor ljudi koji ugrožavaju javnu sigurnost. No što će biti nakon što prođe kriza s koronavirusom? Što će se događati s prikupljenim podacima i hoće li se mjere iz ovog zakona nastavljati primjenjivati i na neke druge slučajeve te koje?

Ne samo neke europske zemlje, nego je i Europska komisija zatražila od teleoperatera anonimizirane podatke o zemljopisnom kretanju vlasnika mobitela, kako bi se na temelju analize kretanja stanovništva bolje moglo detektirati moguća žarišta epidemije. Sve to bilo je posve nezamislivo prije dva mjeseca, ali suočeni smo s pandemijom neviđenih razmjera koja je puno toga promijenila diljem svijeta u kratko vrijeme. Smatram da prikupljene podatke ne samo da ne treba čuvati, već ih treba brisati odmah nakon isteka mjere samoizolacije. Ponavljam, nije cilj ograničavanje ljudskih sloboda niti praćenje ljudi, već osigurati da oni koji su u samoizolaciji ondje i ostanu. Radi se uspješnom ili neuspješnom obuzdavanju epidemije, o tome da mali broj ljudi ne ugrozi sigurnost i zdravlje cijele nacije.

‘U vojsci sam bio u rodu ABKO, što mi pomaže razumjeti upute epidemiologa. Poštovanje striktnih protokola postupanja u borbi s nevidljivim neprijateljem, bio on bojni otrov ili virus, u biti je slično’

 

NACIONAL: Ako se situacija u Hrvatskoj dodatno pogorša kad je u pitanju koronavirus, koje su krajnje mjere koje bi Vlada mogla narediti? Trebamo li očekivati vojsku na ulicama, kao u nekim zemljama? Hoće li ljude po hrvatskim ulicama rastjerivati šmrkovi i suzavac?

Ne vidim zašto se ljude treba dodatno traumatizirati i izluđivati projekcijom nekakvih još gorih scenarija, zar svjetska pandemija nepoznatog virusa i potres u Zagrebu nisu dovoljni? Svaku mjeru uveli smo na temelju preporuka i zaključaka epidemiološke struke i stanja na terenu. Stalno balansiramo između mjera suzbijanja i usporavanja epidemije s jedne strane i nastojanja da život građana i ekonomski tokovi opstaju, koliko god je to moguće. To je svakodnevni zadatak s više nepoznanica. Trudimo se imati i linearni rast broja oboljelih i linearni rast mjera, umjesto da oboje ima eksponencijalni rast.

Scenarij „žutih prsluka“ nećemo gledati na ulicama naših gradova, jer je visoka svijest naših ljudi, razum i disciplina. Ustrajno i nepokolebljivo tražimo izlaz iz ove situacije i svjetlo na kraju tunela. Naći ćemo ga.

NACIONAL: Neki od saborskih zastupnika, konkretno Hrvoje Zekanović, proglasio je ovaj zakon ‘’Božinovićevim zakonom’’, prozvao vas je da primjenjujete mjere kakve su se u vrijeme komunizma primjenjivale u nekadašnjem sustavu civilne zaštite. Kako to komentirate i možete li malo opisati kako je funkcionirao sustav civilne zaštite u vrijeme bivše države? Što je zakon tada propisivao u izvanrednim situacijama?

To je nonsens jer ovakve mjere u povijesti nikad nitko nije poduzimao ni na nacionalnoj, a kamoli na globalnoj razini. Ovo je kriza bez presedana, a odgovori na nju su također bez presedana. Jeste li vi mogli zamisliti samo unatrag mjesec dana da biste intervju mogli započeti s pitanjima poput ovih koje ste mi postavili? Ispraznost pojedinih politika i njihovih nositelja koja se također posljednjih godina počela nekontrolirano širiti će, nadam se, otići skupa s koronavirusom.

NACIONAL: Koje su pozitivne stvari koje današnja Hrvatska može naknadno preuzeti iz tog bivšeg sistema, a kojih smo se možda u jednom trenutku odrekli zbog fame da ništa u bivšoj Jugoslaviji nije valjalo? Što je s civilnom zaštitom, javnim radovima, solidarnošću, javnim zdravstvom, socijalnom zaštitom – jesu li to pozitivne tekovine onog sistema?

Civilna zaštita je tada, najvećim dijelom, pogotovu u svom upravljačkom dijelu bila postavljena stranačko-ideološki. Upravo iz tog razloga, a dijelom i zbog nerazumijevanja društvene važnosti nije se godinama razvijala u optimalnom smjeru. Na sreću, njezine sastavnice poput HVZ-a, HGSS-a ili HCK su zbog svog volonterskog i humanitarnog karaktera, a posebno zbog vlastite bogate tradicije i ukorijenjenosti u zajednici nastavile svoj razvoj. Najveći izazov bio je kako taj cijeli sustav uvezati na državnoj razini, uvažavajući specifičnosti, ali i ustavne i zakonske nadležnosti regionalne i lokalne samouprave u ovom segmentu. Mi smo u nedavnoj reformi, uz Ravnateljstvo policije, uspostavili Ravnateljstvo civilne zaštite u MUP-u, što nam je trenutno olakšalo koordiniramo djelovanje ta dva ključna sigurnosna segmenta u nošenju s ovom krizom. Okidač za reformu bili su požari u Dalmaciji 2017. koji su nam ukazali na brojne nedorečenosti postojećeg sustava. Osobno me osvijestila epizoda gdje se na jednom mjestu okupio vrh svih tadašnjih sastavnica zaštite i spašavanja, a da nitko nije bio načistu reći tko može otvoriti autocestu kod Pristega. Preuzeo sam odgovornost i zatražio njeno otvaranje jer su se stvorile ogromne gužve u špici sezone iz smjera Dubrovnika i Zadra, a sve zbog relativno malog plamena koji se približio autocesti. Nakon toga smo krenuli u reforme koje još nisu dovršene, ali i ovo dokud smo došli omogućilo nam je da barem posložimo osnovne modele funkcioniranja u aktualnoj krizi.

NACIONAL: Šef zagrebačkog Ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavle Kalinić izjavio je u intervjuu za Nacional da bi trebalo ponovno uvesti obvezni vojni rok i za muškarce i za žene u trajanju 4 mjeseca jer bi građani tada bili spremniji na suočavanje s ovakvim situacijama. Slažete li se s tim? Jeste li vi završili vojni rok i kako ga pamtite?

Ne bih komentirao ili otvarao polemike oko raznih izjava. Svi u ovom trenutku daju svoj profesionalni i ljudski maksimum. Međutim, potpuno se slažem i neupitno je da moramo osvijestiti mladim generacijama važnost suočavanja s opasnostima s kojima će se izvjesno morati nositi u budućnosti. Na koji način ćemo to učiniti drugo je pitanje, ali to mora biti temeljeno na naučenim lekcijama, znanstvenim predviđanjima i stručnim ljudima u brojnim područjima. Uzmite da su ilegalne migracije, potresi, pandemije, samo dio suvremenih izazova, a mi smo u Hrvatskoj istovremeno suočeni sa sva tri. Trebamo znanost, ali i organizacijske vještine i znanja,koji moraju zadovoljiti visoke kriterije. U vojsci sam bio u rodu ABKO, što mi donekle pomaže u razumijevanju i promišljanju o uputama epidemiološke struke. Uz sve specifičnosti ove krize, načelo poštovanja striktnih protokola postupanja u borbi s nevidljivim neprijateljem, bio on bojni otrov ili virus, u suštini je vrlo slično. Zato stalno ponavljamo: “Ljudi ostanite doma, perite ruke, držite fizičko odstojanje. To što ga ne vidite ne znači da virus nije tu. Jer on je tu”.

NACIONAL: Kako vi podnosite ovaj zahtjevni tempo i stres i na koji se način i možete li se uopće zaštititi od toga da se i vi ne zarazite koronavirusom jer se stalno krećete po terenu? Ne samo vi, već i svi članovi Stožera za civilnu zaštitu. Što će se dogoditi ako će netko od vas morati u izolaciju – ili svi? Imate li plan B?

Nitko nas, članove Stožera, ne pita kako podnosimo sve ovo, a ne pitamo ni mi sami sebe, niti to očekujemo dok se toliko ljudi bori s epidemijom i posljedicama potresa. Naš je zadatak dati maksimum i učiniti sve da se suzbije epidemija, a dodatne velike probleme donio je i razorni potres u Zagrebu. Poštujem epidemiološke mjere koliko god je to moguće, s obzirom na to da ne mogu provesti onu najvažniju – ostati doma. Ovo je situacija takvih razmjera da je zatekla sve i svakoga i pristupam joj najodgovornije i najbolje što mogu.

‘Vlada i Grad Zagreb svakako će uz pomoć europskih fondova pomoći građanima kojima su oštećeni domovi, a nemaju osiguranje. Već prve procjene pokazuju da je riječ o iznimnom financijskom zalogaju’

 

NACIONAL: Ova situacija donijela je barem neke pozitivne pomake jer se i državna uprava na brzinu i po hitnom postupku digitalizira. Hoće li i nakon završetka krize biti moguće razne prijave u MUP-u i drugdje obaviti elektroničkim prijavama? Ili ćemo se vratiti na staro?

Nema povratka na staro. Dapače. U Ministarstvu je implementiran sustav za digitalno kolanje dokumenata, tj. ured bez papira, gdje je omogućeno digitalno potpisivanje dokumenata korištenjem KID kartica s pravovaljanim elektroničkim potpisom, što smanjuje mogućnost prijenosa virusa putem papira. To je rješenje implementirano i u Ravnateljstvu policije te u Ravnateljstvu civilne zaštite, a osim što omogućava puno bržu dostavu digitalno potpisanih dokumenata, osigurava i točno praćenje statusa rješavanja predmeta i dostupnost svih dokumenata.

Ministarstvo je u najkraćim mogućim rokovima implementiralo registar osoba koje trebaju biti u samoizolaciji ili su zaražene, povezali smo se sa sustavima HZJZ-a, sustavom koji koriste liječnici obiteljske medicine i ljekarne (CEZIH) te bolničkim sustavom (BIS). Našim policijskim službenicima smo omogućili da preko svojih TETRA ručnih stanica mogu provjeravati statuse osoba, a jednako tako to mogu provjeravati i liječnici i ljekarnici te smo time pokazali kako interoperabilnost i digitalizacija pomaže u zaštiti i očuvanju života u pravom smislu riječi. U pripremi je također implementacija sustava ePropusnice u suradnji s Ministarstvom uprave, gdje će se zahtjevi zaprimati on line, a naši policijski službenici će također putem svojih ručnih stanica moći provjeriti na jednostavan način valjanost izdanih propusnica. Vezano za GIS sustav prikaza geolokacijskih podataka, nakon potresa u Zagrebu, izvršili smo povezivanje s podacima iz Grada Zagreba te na karti našim službenicima prikazujemo podatke o objektima oštećenim u potresu kako bismo očuvali sigurnost naših djelatnika, a ujedno i građana, onemogućavajući pristup oštećenim objektima.

U svrhu stavljanja u funkciju objekta Arena, djelatnici Ministarstva izvršili su u roku od 24 sata instalaciju komunikacijsko-informatičke infrastrukture na punktovima unutar objekta na kojem će zdravstveni djelatnici moći pristupati bolničkom informacijskom sustavu te evidentirati podatke o pruženoj pomoći oboljelim osobama.

Na razini državne uprave, digitalna transformacije krenula je uspostavom Centra dijeljenih usluga, odnosno “Državnog oblaka”. Jedna od najvažnijih komponenti sustava je državna sabirnica koja je poveznica svih državnih informatičkih servisa, a primarno registara. Takva interoperabilnost važna je za brzo kreiranje i uspostavu kompleksnih usluga za građane i poduzetnike koje uključuje procese i sudjelovanje više državnih tijela. Za elektroničke prijave, odnosno autorizaciju pojedinih zahtjeva važni su projekti ePečat i ePotpis koji su trenutno u fazi implementacije. Bez obzira na krizu, MUP, ali i cijela država je već krenula u smjeru izgradnje digitalnih servisa za građane s konačnim ciljem uspostave države bez šaltera.

NACIONAL: Gdje ste vi bili u vrijeme potresa, je li vas probudio ili ste već bili budni, što ste prvo napravili i jeste li se prepali? Jesu li vaš stan ili kuća oštećeni? I koliko vam je brzo trebalo da se spremite i odradite konferenciju za medije i sve što je bilo potrebno?

Prvo sam se uvjerio da su žena, djeca i unučica dobro. Čim je prestao prvi udar istovremeno sam se oblačio i telefonski razgovarao sa Stožerom i premijerom kako bi dobio i proslijedio pobliže informacije. MUP je u prvih pola sata na radijske postaje zagrebačkog područja poslao upute za ponašanje građana za vrijeme potresa i naknadnih podrhtavanja. Sustav se vrlo brzo pokrenuo, informacije su brzo kolale iz službenih i relevantnih izvora. Možemo biti zadovoljni. Nisam primijetio nikakva oštećenja na zgradi, odnosno u stanu te sam svojima naglasio da se ne boje i pripreme na još potresa, jer sam kao srednjoškolac proživio potres iz 1979. u Tivtu. Ta serija naknadnih potresa, to “smirivanje tla“, često traje neko vrijeme, vrlo je neugodna, a uvijek postoji mogućnost da se ponovi i neki jači. Zato je važan oprez i izbjegavanje već oštećenih dijelova zgrada jer sa svakim novim, pa i manjim potresom povećava se mogućnost dodatnih urušavanja.

NACIONAL: U četvrtak je jedan od čelnih ljudi vatrogasne postrojbe upozorio da će Vlada, ako se što prije ne uklone ostaci oštećenja sa zagrebačkih krovova, a dođe do velikih kiša, imati ogroman i životni i politički problem. Kako to namjeravate riješiti i kada?

Mislim da je reakcija nadležnih službi bila tako brza i koordinirana da je to rijetko viđeno. Cijelo vrijeme koordinacije aktivnosti tražili smo i dobivali informacije o zdravstvenom stanju djevojčice koja je stradala u svojoj zgradi u središtu Zagreba. Dok sam se vozio prema gradu vidio sam brojne građane na ulicama, što je normalna, ljudska reakcija, a istovremeno najgori epidemiološki scenarij u kojem tisuće ljudi umjesto da su u svojim domovima izlaze i razgovaraju. Također, cijeli dan su zvonili telefoni iz lokalnih stožera s upozorenjima da su ljudi iz Zagreba masovno krenuli u smjeru juga, u njihove sredine. S obzirom na to da je glavni cilj borbe s koronavirusom sačuvati održivost zdravstvenog sustava, a on u malim sredinama nije ni izbliza kapacitiran kao u Zagrebu, procijenili smo da nam prijeti opasnost ubrzanog širenja zaraze i stanovitog kolapsa zdravstvene skrbi u malim turističkim sredinama. Zato smo i donijeli odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta koju smo i ranije razmatrali kao mogućnost proučavajući iskustva drugih, a ovo ju je samo ubrzalo.

NACIONAL: Hoće li Vlada pomoći građanima kojima su oštećeni domovi, a nemaju osiguranje, i kolikim iznosom te može li se očekivati da će im za preostali iznos biti ponuđeni povoljni krediti bez kamate ili minimalnom visinom kamate? Treba li to osigurati Grad Zagreb ili Vlada ili zajedno?

Već i prve neslužbene procjene govore da je riječ o jako velikoj šteti i iznimnom financijskom zalogaju. Svakako će se iznaći način u kojem će teret podnijeti i Grad i država uz pomoć europskih fondova i donacija.

NACIONAL: Hrvatski građani uglavnom vrlo pozitivno ocjenjuju rad cijelog Stožera, a posebno se u krizi istaknuo ministar zdravstva Vili Beroš. Odakle dolaze izjave da između njega i premijera Plenkovića postoje trzavice i da on nije Plenkovićev čovjek? Nije li upravo premijer imenovao Beroša za jednog od najbližih suradnika bivšeg ministra Milana Kujundžića?

Mislim da su sve takve priče potpuno deplasirane i valjda, kao i mnoge druge, proizlaze iz „pomaknute“ atmosfere koja je zavladala u moru pravih i lažnih vijesti, a naročito komentara svih vrsta. Vlada upravlja ovom situacijom, a na čelu Vlade je premijer. Svi mi imamo svoje odgovornosti, a činjenica da su neki trenutno više eksponirani uvijek sa sobom nosi različite reakcije, pa i konstrukcije. Naravno da je kolega Beroš, što je i sam kazao, od početka bio i ostao izbor predsjednika Vlade.

NACIONAL: Osim Beroša, građani su u ovoj krizi prvi put malo pobliže upoznali i vas. Iako ste sveprisutni, čini se da se o vama i vašem životopisu jako malo zna. Kako biste vi sebe opisali?

Ne volim pričati javno o sebi. To je uvijek nezahvalno i najteže, ali ću vam odgovoriti. Ne smatram se ni po čemu posebnim, smatram da sam uvijek s obje noge na zemlji. Siguran sam da sam posao uvijek nastojao raditi maksimalno predano i fokusirano, koristeći sve znanje, konzultacije i realne informacije do kojih mogu doći i koje mi mogu pomoći u donošenju odluka. Pokušavam probleme uvijek razmotriti u širem kontekstu, jer važno je koliko god je to moguće prepoznavati vanjske trendove kako u međunarodnim odnosima, što mi je posao, tako i kod širenja virusa, i nastojim razumjeti, a onda i primijeniti znanja eksperata. U kojem dijelu svijeta se nešto dogodilo, kakva je bila njihova reakcija, koliko je ona učinkovita, koliko ju je moguće preslikati na europske, a onda i hrvatske prilike. Što nam je tu zajedničko, a što su specifičnosti. Moguće su i greške, ali onda ih treba brzo ispravljati.

NACIONAL: Rođeni ste u Puli, gdje vam je otac bio kapetan ratne mornarice. Jeste li time bili dio nekadašnje povlaštene elite? Ili ste imali stroži režim od ‘’običnih obitelji’’?

Nikad nisam bio dio povlaštene elite, prosjek, roditelji i ja, jedna plaća, dvosobni stan, potom gradnja male obiteljske kuće na kredit, a kad se postavila deka – tu smo se i zaustavili – vraćen je stan državi jer takvi su bili propisi za one ne baš brojne koji su ih se držali, bez automobila. Ta načela prenio sam i na svoju obitelj, stan na kredit, aktivan, suprugina ordinacija na kredit, također aktivan, jedino smo kredit za automobil uspjeli u potpunosti isplatiti. Imam nešto s rođacima nepodijeljenog nasljedstva zemljišta na brdu iznad Tivta, a sve je to navedeno u mojoj imovinskoj kartici. Drugim riječima, ja se ni na što ne žalim, zahvalan sam na svemu, jedino me ljudski smeta kad me se svrstava u elitu koja se okoristila ovim ili onim razdobljem. Nisam se okoristio ni tada niti sada, pa kad znaš da nisi taj, lakše ti je otrpjeti objede. U ovoj krizi se najbolje vidi koliko je glad za materijalnim i u svijetu i u nas prevladala te koliko je osobno bogatstvo relativna stvar. Svi mi, ne samo Hrvatska već cijeli svijet, nakon ovoga ćemo se morati resetirati.

‘Beroš je od početka bio i ostao Plenkovićev izbor. Sve su takve priče potpuno deplasirane. Ima onih koji bi o Andreju željeli stvarati sliku autokrata, ali on to nije. I nikad odluke ne donosi sam’

 

NACIONAL: Imate vrlo respektabilnu karijeru i u diplomaciji, a u tom sektoru imate i obavještajno iskustvo jer ste bili na čelu 7. uprave unutar Ministarstva vanjskih poslova. Koliko su važni međunarodni kontakti i obavještajno iskustvo koje ste stekli tijekom karijere? I koliko vam oni sada pomažu?

Nikad nisam bio dio obavještajnih krugova, osim što me, također u zahtjevnim vremenima, ministar Mate Granić predložio, a predsjednik Franjo Tuđman 1999. imenovao pomoćnikom ministra vanjskih poslova za tzv. Sedmu upravu, koja je “formacijski“ imala poveznicu s HIS-om, današnjom SOA-om. To je razdoblje trajalo nekoliko mjeseci. Diplomaciju vidim kao svoj izvorni poziv, ali ni tu nisam bio tzv. “salonske diplomacije“. Često se našalim da sam u svoje prve dvije misije, u Bugarsku i BiH službeno ušao riječnim splavovima kod Vidina, odnosno Odžaka. Veleposlanik u Beogradu bio sam u razdoblju otvaranja odnosa i potpisivanja prvih bilateralnih sporazuma, a u NATO sam došao s misijom ulaska Hrvatske u taj Savez. I tu smo odradili velik posao, a istodobno me Vijeće za nacionalnu sigurnost odredilo koordinatorom svih aktivnosti oko ispunjavanja uvjeta za članstvo. Zato sam svoje kćeri u polovici školske godine vratio u Zagreb jer sam pola tjedna morao provoditi u Bruxellesu, a pola po tribinama diljem Hrvatske kako bismo podigli javnu potporu građana za ulazak u Savez. Kad smo 2008. u Bukureštu dobili pozivnicu, rekao sam tadašnjim predsjednicima države i vlade, Stipi Mesiću i Ivi Sanaderu, da smatram da je moj posao gotov i da bih se vratio doma, jer sam imao dogovoren aranžman s jednim privatnim sveučilištem i planirao napustiti državnu službu. Tada mi je premijer Sanader kazao da još trebam pomoći u vanjskim poslovima i imenovan sam državnim tajnikom za europske poslove. Potom je Sanader otišao iz vlade, a mjesto premijerke preuzela je Jadranka Kosor. Davor Ivo Stier, koji je bio moj zamjenik u Bruxellesu, ostao je u kabinetu premijerke i tako smo, doslovce preko noći, krenuli u deblokadu pregovora za ulazak u EU. Nakon potpisivanja arbitražnog sporazuma sa Slovenijom i rekonstrukcije vlade, postao sam ministar obrane i to ostao do dolaska Milanovićeve vlade.

NACIONAL: U vrijeme vladavine Tomislava Karamarka, kad je Milijan Brkić bio glavni tajnik stranke, bili ste u nemilosti i polutajno ste se sastajali s nekim svojim istomišljenicima – konkretno s bivšom premijerkom Jadrankom Kosor i s bivšom potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić. Svi troje bili ste žestoko protiv i Karamarka i Brkića. Nakon toga, bili ste prisiljeni ponovno surađivati s Brkićem. Kako je izgledala vaša suradnja s njim i kako ste vi kao ministar unutarnjih poslova mogli tako blisko surađivati s osobom za koju se pouzdano zna da je bila involvirana u aferu SMS – neovisno o tome što je DORH na kraju odbacio slučaj i prepustio ga gonjenju putem privatnih tužbi?

Pristalica sam realizma u politici, iako sam svjestan da politika otvara širok prostor emotivnom diskursu i puno je primjera kroz povijest kako se emocijama manipuliralo, a vrlo često radi partikularnih probitaka. Moj je čvrst stav da politika mora biti sve više temeljena na znanstvenim pokazateljima, a sve manje na voluntarizmu. Svjestan sam da će za to trebati vremena, ali izazove pred budućim generacijama neće biti moguće rješavati bez oslonca i ulaganja u znanost. Tko to prije shvati, bolje za njega. Za sebe mogu samo reći da me nikad nije i neće napustiti briga o tome koliko ne znam i stoga se najbolje osjećam u krugu ljudi koji imaju različita znanja, utemeljena stajališta i kreativnost. Oni mi daju snagu i povjerenje da ćemo i iz ove situacije, zahvaljujući Kruni, Alemki i Viliju izaći pametniji i bolji.

‘Plenković je vrhunski obrazovan i smiren u kriznim situacijama. Dobro je za sve nas da je tu gdje jest. Milanović se prije krize postavio korektno i tako nastavio i po nastupu epidemije’

 

NACIONAL: Kako biste opisali Milijana Brkića kao političara?

Mislim da u doba velike krize nije ni vrijeme ni mjesto govoriti o političarima, slaganjima, neslaganjima i svemu što je prethodilo ovom razdoblju. Ako sutra bude potrebe, volje, a nekoga to uopće bude i zanimalo, onda ok. Sad svi trebaju biti skupa, bez obzira na političke preference, moramo izaći iz krize i ući u jedno novo razdoblje u kojem će se i politika morati promijeniti na bolje i okrenuti više slušanju i služenju.

NACIONAL: Za vas se ne može reći da ste u HDZ-u bili omiljeni. U stranku vas je učlanila bivša šefica stranke Jadranka Kosor, kao i premijera Plenkovića. Zašto su se neki drugi ljudi koji su u međuvremenu osnovali druge stranke i druge opcije, poput Drage Prgometa, Milana Kujundžića, a sada i Mate Granića, mogli vratiti u HDZ, a Jadranka Kosor nije? Čime je ona uvrijedila Plenkovića?

Unatoč tome što ima onih koji bi o Andreju željeli stvarati sliku da je autokrat, on to nije. I nikad odluke ne donosi sam, i uvijek im prethode brojne konzultacije koje potiče. Mislim da je procijenio da bi takvom odlukom u datom trenutku vise naštetio i Jadranki Kosor i svojoj poziciji u stranci. Nema tu, koliko ja znam, ništa osobnog.

NACIONAL: Je li se vaš status u stranačkoj bazi sada popravio zbog načina na koji upravljate ovom krizom i može li se očekivati vaš snažniji stranački angažman, iako niste sudjelovali u unutarstranačkim izborima. Hoćete li se možda kandidirati za neku od funkcija na županijskim i lokalnim razinama? U Zagrebu možda?

Dajte da prvo izađemo iz ove krize. Nemam posebne političke ambicije i neću ovu nevolju zlorabiti za vlastiti probitak, niti ovaj svoj angažman doživljavam političkim, osim što sam politički došao na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova koji je po dužnosti i načelnik Stožera civilne zaštite RH. Ova kriza se vodi temeljem imputa medicinske, osobito epidemiološke struke, a politika je tu da igra potpornu i logističku ulogu.

NACIONAL: Gdje su nestali migranti? Može li se dogoditi da Turska usred krize ponovno otvori svoje granice i pusti migrante prema Europi? Na društvenim mrežama koncem proteklog tjedna počela je kolati snimka na kojoj policija prati kolonu migranata po snijegu. Je li to bio nastavak te krizne situacije i jesu li migranti ponovno krenuli iz kampova u Bosni i Hercegovini, gdje se još uvijek nalaze?

Zbog situacije izazvane epidemijom koronavirusa europske zemlje su u bitnoj mjeri ograničile kretanje preko granice, uključujući i zemlje na migracijskoj ruti, što je u bitnoj mjeri dovelo do usporavanja, ako ne i do potpunog prekida puteva nezakonitih migracija. Tako primjerice tijela BiH u posljednje vrijeme poduzimaju značajne mjere da se migrantima u BiH onemogući nastavak puta prema RH i drugim državama EU-a. Sve to dovelo je do značajnog pada pokušaja nezakonitih prelazaka državne granice. Također, važno je napomenuti kako su zbog ograničavanja kretanja i zabrane ulaska stranih državljana u npr. BiH i Hrvatsku gotovo u potpunosti onemogućene aktivnosti pomaganja stranih državljana u BiH u organizaciji nezakonitih prelazaka, kao i krijumčara ljudi u Hrvatskoj.

‘Ljudski mi smeta kad me se svrstava u neku elitu koja se okoristila ovim ili onim razdobljem. Nikad nisam bio dio neke povlaštene elite ili obavještajnih krugova. Uvijek sam s obje noge na zemlji’

 

Što se tiče kraće snimke na društvenim mrežama koja prikazuje kolonu ljudi koja se kreće šumom po snijegu, ovo Ministarstvo je upoznato s time i provode se odgovarajuće provjere. Pretpostavljamo da je snimka nastala tijekom prošle zime, ali ne možemo potvrditi da se radi o postupanju hrvatske policije. Ima još takvih “dobronamjernih“ snimki na društvenim mrežama kojima se nastoji širiti nepotrebna panika. Readmisijski prihvat sa Slovenijom i dalje funkcionira u minimalnim brojkama, uz zahtijevanje obavezne liječničke dokumentacije koja potvrđuje da su migranti zdravi, a svi prihvati po Dublinu su privremeno obustavljeni.

NACIONAL: Kako biste opisali vašu suradnju s Andrejem Plenkovićem i njega kao političara?

Mi se znamo dugo, a bliže surađujemo od trenutka kad se kandidirao za predsjednika HDZ-a 2016. Ja sam tom suradnjom zadovoljan, a nadam se i on. On je moderan političar, ogromnih radnih i intelektualnih kapaciteta, vrhunski obrazovan, smiren u kriznim situacijama. Ako smo već ovo morali doživjeti, upravo takva osoba na čelu Vlade može ulijevati povjerenje. I koronavirus i potres u Zagrebu su ogromni izazovi i teret, a to nisu stanja koja trpe prosječnost na čelu izvršne vlasti. Dobro je za sve nas da je tu gdje jeste.

NACIONAL: Kako komentirate prve tjedne Zorana Milanovića na predsjedničkoj funkciji? Kako ocjenjujete njegovu kohabitaciju s Plenkovićem i ponašanje tijekom ove dramatične situacije?

I u početku mandata, prije ovih kriza, postavio se korektno, a tako je nastavio i nakon što je nastupila epidemija. Nadam se da će nastaviti tako.

NACIONAL: Što mislite, kako ćete provesti ljetne mjesece? Vidite li se negdje na odmoru na Jadranskoj obali ili ćemo se još uvijek boriti s koronavirusom?

Treba pratiti sve parametre, analizirati situaciju i prilagođavati se. Ako se dotad ne pronađe lijek ili virus ne nestane, možda ćemo biti u situaciji da se može dogoditi i jedno i drugo. Važno je pratiti situaciju i pridržavati se uputa epidemiologa.