Predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta David McAllister govorio je o saslušanju Dubravke Šuice pred zastupnicima Europskog parlamenta i komentira kako će ponovni izbor Donalda Trumpa utjecati na odnose EU-a i SAD-a

Prošlog tjedna održana su saslušanja kandidata za povjerenike novog saziva Europske komisije. Među njima je bila Dubravka Šuica, bivša potpredsjednica Europske komisije koja bi trebala postati nova povjerenica za Mediteran i demografiju. Radi se o novom, priličnom hibridnom portfoliju koji će, htjela ne htjela, morati djelomično dijeliti s novom visokom povjerenicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas, bivšom estonskom premijerkom. U svom nastupnom izlaganju Dubravka Šuica istaknula je kako je svjesna velike odgovornosti koja dolazi s ulogom povjerenice za Mediteran, prostora koji ima važnu ulogu jer spaja Europu, Aziju i Afriku, a trenutačno je u kritičnoj situaciji zbog sigurnosne i klimatske ugroze i ilegalnih migracija koje dolaze iz tih zemalja. Naglasila je i važnost traženja održivog rješenja za sukob na Bliskom istoku, gdje svjedočimo prekomjernoj reakciji Izraela na teroristički napad Hamasa i desecima tisuća poginulih civila. Što se tiče demografije kojom se bavila i u prethodnom mandatu, podsjetila je na svoju predanost radu s djecom i spomenula tri susreta s papom Franjom. Pri tome je citirala njegovu izjavu kako ne može podnijeti patnje izraelske, palestinske i ukrajinske djece. Cilj joj je, kaže, osigurati obrazovanje, sigurnost, zdravstveno skrb za djecu i konkurentnost ekonomija mediteranskih zemalja, iz kojih dolazi najviše migranata. No isto tako je istaknula kako je mlada i obrazovana radna snaga, odnosno legalna migracija nužna za održavanje europske ekonomije čija društva stare.

Inače, procedura je takva da je prije saslušanja Odbor za pravna pitanja Europskog parlamenta pregledao izjave kandidata kako bi isključio sukob interesa. Zato je Dubravka Šuica prodala svoje dionice u Atlantskoj plovidbi, da joj to ne bi predstavljalo problem. Nakon što je Odbor za pravna pitanja dao zeleno svjetlo kandidati su, prema resorima, pozvani na saslušanja u organizaciji odbora koji je nadležan, ili više odbora, ako se nadležnosti preklapaju. Za saslušanje Dubravke Šuice bio je nadležan Odbor za vanjske poslove (AFET), a bili su pozvani i zastupnici iz Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) te Pododbora za ljudska prava (DROI). Odmah nakon saslušanja sastali su se predsjednici odbora i koordinatori klubova zastupnika u AFET-u i donijeli pozitivnu ocjenu o kandidaturi Dubravke Šuice, za što je potrebna dvotrećinska većina. Kada je postupak saslušanja svih kandidata završen, cijeli kolegij Europske komisije ide na glasanje u Europski parlament na sljedećoj plenarnoj sjednici.

‘Trumpova administracija bila je ta koja je prva dostavila oružje Ukrajini, a i pod Trumpovom administracijom ukrajinski vojnici započeli su obuku koju su vodile američke vojne snage’

Sve se to događalo tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u koji će uvelike utjecati i na partnerstvo s EU-om. U međuvremenu u Njemačkoj je de facto pala vlada, odnosno propala je tzv. semafor koalicija, nakon što je kancelar Olaf Scholz smijenio ministra financija i čelnika Njemačke slobodne demokratske stranke (FPD) Christiana Lindnera. Kancelar je najavio da će tražiti povjerenje za svoju vladu u Bundestagu 15. siječnja, što mi moglo dovesti do prijevremenih izbora.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s predsjednikom Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Davidom McAllisterom, Nijemcem škotskog porijekla. McAllister je njemački demokršćanin, član njemačkog CDU-a i Europske pučke stranke. Ovo mu je već treći mandat na čelu AFET-a koji vodi od 2017. Potpredsjednik ovog odbora svojevremeno je bio Andrej Plenković, kojeg McAllister dobro poznaje.

NACIONAL: Kako ocjenjujete saslušanje Dubravke Šuice koja vam je nekada bila kolegica u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta? Po mišljenju novinara, ali i dijela zastupnika, na mnoga pitanja nije dala konkretne odgovore o svom portfoliju koji je nov i prilično hibridan?

Predsjedao sam cijelim saslušanjem i slušao sve što je rekla. Isto tako, bio sam i na sastanku s koordinatorima koji je, doduše, bio tajan i zato ne mogu komentirati detalje. Ali vjerujem da ste dobili informaciju koja još nije službena, da je dobila potporu nužne većine te da svi članovi našeg odbora smatraju da je kvalificirana postati članicom nove Komisije i da ima kompetencije za portfolio koji joj je namijenjen. Mediteran će imati vrlo važnu ulogu u budućim politikama EU-a. Predsjednica Komisije Ursula Von der Leyen zadužila je Dubravku Šuicu da razvije novi pakt za Mediteran, da kreira novo partnerstvo, koje će se temeljiti na zajedničkim vrijednostima i dijalogu s partnerskim zemljama. Sve to uključuje i suradnju s Kajom Kallas, novom visokom predstavnicom EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Smatram da je Dubravka Šuica vrlo dobro odradila to saslušanje i očito je uvjerila većinu da joj da povjerenje.

NACIONAL: Evidentno je preklapanje resora Kaje Kallas, nove visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku, i Dubravke Šuice. Vidite li problem u tome?

Ne. I Dubravka Šuica izrazila je spremnost na usku suradnju s visokom predstavnicom, osobito na planu migracija. Uostalom, prioriteti EU-a na Mediteranu, a to su sigurnost, migracije, rezolucija o Cipru, Turska koja sve više poduzima unilateralne akcije na Mediteranu, izraelsko-palestinski sukob, vrlo su široke teme. Naravno da je pred njom puno posla, a njeni prioriteti bit će jačanje zajedničke vanjske politike EU-a na cijelom području Mediterana. Spomenuo sam i novi pakt za Mediteran, a morat će razviti i strategiju za Bliski istok i pronaći održivo rješenje za sukob u Gazi. I naravno, tu je i vanjska dimenzija migrantske politike. Zato će se tim područjem na kraju baviti više povjerenika, odnosno igrača iz vanjske politike. Tu je Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, Adrius Kubilius, povjerenik za obranu i svemir, Dubravka Šuica, odgovorna za Mediteran, Marta Kos, odgovorna za proširenje, Jozef Sikela, povjerenik za međunarodna partnerstva i konačno Maroš Šefčovič, povjerenik za trgovinu i ekonomsku sigurnost. Sve to zahtijeva dobru koordinaciju, a ja sam shvatio da je Dubravka Šuica jasno dala do znanja da je itekako sklona uskoj suradnji ne samo s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i visokom predstavnicom Kayom Kallas, nego i ostalim povjerenicima.

Predsjednik Odbora za vanjske poslove David McAllister s povjerenicom EK-a za Mediteran i demografiju Dubravkom Šuicom. FOTO: EP

NACIONAL: Nitko nije pokrenuo pitanje sukoba interesa jer je, prema pisanju njemačkog Der Spiegela, Dubravka Šuica imala najmanje 19 sastanaka s lobističkim organizacijama i tvrtkama od 2020. do 2023. koje nije prijavila na službenim stranicama Europske komisije. Kako to tumačite?

Ne mogu to komentirati jer nemam nikakve informacije zašto nitko od kolega nije postavio to pitanje. Svi su klubovi zastupnika imali priliku postaviti koje god pitanje su željeli, ali očito niti jedna politička grupacija, niti jedan zastupnik, pa čak ni Odbor za pravna pitanja koji je provjeravao sve kandidate, nije to smatrao spornim i dao je zeleno svjetlo Dubravki Šuici. To pitanje biste morali postaviti onim zastupnicima koji su spominjali tu temu.

NACIONAL: Kako komentirate pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima i kako će to utjecati na partnerske odnose s EU-om?

SAD je najvažniji partner Europske unije, naš najvažniji trgovinski partner i čvrsti NATO saveznik. Mi imamo interes u jačanju tih veza, bez obzira na to tko sjedi u Bijeloj kući. Mi smo već iskusili četiri godine njegova predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. i taj period nudi neke vrlo konkretne zaključke o tome što možemo očekivati. Te prve četiri godine Trumpova predsjedništva bile su okarakterizirane njegovom nepredvidivošću, brojnim personalnim promjenama u administraciji, ali isto tako i neusklađenošću između onoga što je nekada govorio i što je njegova administracija radila. Prije osam godina Europska unija na to nije bila spremna. Ovaj put je drugačije. Moj je dojam da su se sve nacionalne vlade i Europska komisija bolje pripremile, a Europska komisija ima radnu skupinu koja se je mjesecima pripremala za oba moguća ishoda američkih izbora. Sada ćemo pričekati na službenu potvrdu rezultata, a onda ćemo vidjeti kako će sljedećih četiri godine Trumpova predsjedništva izgledati. Prve četiri godine bile su sigurno ono što se obično naziva vratolomnom vožnjom.

‘Situacija je preozbiljna da bismo si mogli priuštiti manjinsku vladu pod Scholzom dan duže nego što je potrebno, a CDU i CSU spremni su preuzeti odgovornost za Njemačku’

NACIONAL: Znam da morate biti diplomatični u svom odgovoru, ali u svom prvom mandatu Trump nije previše mario za odnose s transatlantskim partnerima jer je, kao i sada, bio fokusiran na to da „učini Ameriku ponovo velikom“. Što će to sada značiti?

Transatlantska veza ima dva ključna stupa, prvi je trgovina, a drugi je sigurnost i obrana. Što se tiče trgovine, SAD je najvažniji trgovinski partner Europske unije. EU i SAD zajedno imaju oko 27 posto ukupne trgovinske razmjene. Pod Trumpovom administracijom zaokret u trgovinskoj politici bit će vjerojatno puno oštriji nego što je bio za vrijeme predsjednika Joea Bidena. U smislu sadržaja, najveća prijetnja predsjednika Trumpa je fiksna tarifa, odnosno uvozna carina na sve proizvode od 10 do 20%. To će pogoditi nas u Europi, osobito gospodarstva okrenuta izvozu, poput onog u Njemačkoj. Mi moramo biti pripremljeni na takve moguće korake, pri čemu je europsko jedinstvo svih 27 zemalja članica ključno. Moramo reći našim američkim partnerima – ako započnete s time, mi možemo uzvratiti. I na kraju to će značiti gubitak za obje strane. Mi isto tako moramo pružiti ruku važnim igračima u republikanskom kampu, guvernerima, senatorima, koji vrlo dobro razumiju da trgovinski rat s Europom može isto tako biti razoran i za njihove savezne države. Mislim da je vrlo važno da već sada uspostavimo kontakte ne samo s dužnosnicima demokrata, koje dobro poznajemo, već da identificiramo i tko su ključni igrači među republikancima. Američki predsjednik je moćan, ali ne može sve učiniti sam. No isto tako, i u ove četiri godine Bidenova mandata mnogi trgovinski sukobi nisu bili riješeni. I dalje imamo američke carine na aluminijski čelik, neriješeno pitanje poticaja za Boeing i Airbus, a tu je i američki Zakon o smanjenju inflacije, zbog kojeg je veliki broj važnih europskih tvrtki preselio svoje proizvodne pogone u SAD. Dakle, čak i pod administracijom demokrata svjedočili smo jačanju protekcionističkih tendencija.

NACIONAL: Što će biti s NATO-om? U svom prvom mandatu Trump je nastojao minimizirati ulogu SAD-a u Savezu.

Što ste tiče NATO-a, čuli smo mnogo različitih Trumpovih izjava. I neće sve ono što je rekao tijekom kampanje biti implementirano u njegove politike prema NATO-u. Trump se ne može jednostavno povući iz NATO-a. Stvari su se promijenile, postignuta je dvostranačka suglasnost oko autorizacije Nacionalnog obrambenog zakona iz 2024. koji je usvojen, a taj zakon propisuje da predsjednik SAD-a nema ovlasti suspendirati, odrediti ili objaviti povlačenje SAD-a iz Washingtonskog ugovora. Takva odluka zahtijeva dvotrećinsku većinu u Senatu ili rezoluciju Kongresa. Američki predsjednik je moćan, ali ne može učiniti takvo što bez odobrenja Senata. Dvotrećinska većina znači dvostranačku potporu do koje on ne može baš tako lako doći. Mi znamo da, osim demokratskih, veliki broj republikanskih senatora snažno vjeruje u NATO. Ali naravno, svojom retorikom Trump može narušiti vjerodostojnost Saveza.

NACIONAL: Problem je i da Trump ne vjeruje previše u suradnju s međunarodnim institucijama.

Možda su općenito metode Trumpove vanjske politike više okarakterizirane njegovim sumnjama u korisnost međunarodnih institucija, on slijedi instinkte, umjesto konvencija, i smatra nepredvidivost svojom snagom. Ali mi Europljani moramo prestati samo buljiti u ono što Trump radi i očekivati što će on sljedeće reći. Mi našim američkim partnerima trebamo jasno dati do znanja da je transatlantska veza u našem interesu, ali je isto tako i u interesu Amerikanaca. I za njih je dobro da imaju 27 partnera u Europi. To nisu samo članice EU-a, već i Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška koje su europski NATO partneri. Mi moramo biti u tome zajedno, moramo se zajedno suočiti s globalnim izazovima. A nakon toga moramo dati i konkretnu ponudu o tome kako sami možemo unaprijediti europsku sigurnost i obranu. Za mene je najveći projekt i možda najvažniji, osim da postanemo konkurentniji, taj da ostvarimo punopravnu europsku obrambenu uniju do 2030. A to znači potpisivanje bilateralnih i trilateralnih ugovora o suradnji između individualnih država, jačanje europskog stupa unutar NATO-a i definiranje uloge koju imaju Europska komisija i Europska unija.

NACIONAL: Što se tiče Ukrajine, Trumpova pobjeda nije dobra vijest. Znamo da je rekao kako će on okončati taj rat u jednom danu, a mnogi to tumače njegovom spremnošću da preda Putinu okupirane teritorije. Kako gledate na tu realnu opasnosti?

Nikada nisu zapadni saveznici na takav način podupirali treću zemlju, vojno, financijski, humanitarno, kao što podupiremo Ukrajinu. Rusija je akutna prijetnja za sve nas. Poraz Ukrajine imao bi ozbiljne posljedice za sigurnost ne samo Europe, nego i cijelog svijeta. Ruska agresija je brutalni udar na europski mir i sigurnost i na svjetski poredak temeljen na međunarodnom pravu i pravilima. Ako Putin uspije, bit će to loša vijest za sve male i srednje velike države u svijetu. Međunarodni poredak temeljen na pravilima šiti male i srednje države protiv nasilnika. I zbog toga je u europskom, ali i u američkom interesu da Ukrajina opstane. Moramo nastaviti pomagati Ukrajini dokle god treba i koliko god treba. Ta je zemlja u takvoj poziciji da se mirovni pregovori mogu voditi isključivo pod prihvatljivim uvjetima za Ukrajinu. Mir diktiran prema ruskim zahtjevima bio bi najgori mogući ishod ne samo za Ukrajinu, već za sve nas.

David McAllister s novinarkom Nacionala Zrinkom Vrabec Mojzeš. FOTO: EP

NACIONAL: Mnogi Amerikanci, a i Trump ne misle tako.

Točno, no on je davao različite izjave o Ukrajini. Citirali ste njegovu tvrdnju da može završiti rat u jednom danu. No, s druge strane, u posljednjih nekoliko godina mogli smo čuti republikanske glasove koji su kritizirali predsjednika Bidena zato što nije bio dovoljno oštar prema Rusiji. Ako se sjetite Trumpove retorike u njegovu prvom mandatu, a onda akcija koje je, s druge strane, poduzimao prema Ukrajini, uočit ćete kontradiktornosti. Zapravo, Trumpova administracija bila je ta koja je prva dostavila oružje Ukrajini, a i pod Trumpovom administracijom ukrajinski vojnici započeli su obuku koju su vodile američke vojne snage. A to je bilo puno prije nego što je rat započeo. Dakle, to je mješovita slika. Ja bih upozorio Amerikance da moramo nastaviti raditi zajedno, što bliže možemo, upravo na podršci Ukrajini.

NACIONAL: Prošlotjednom ostavkom ministra financija vrlo je vjerojatno da će njemačka vlada pasti i doći će do prijevremenih izbora. Kako to komentirate i očekujete li ponovni dolazak demokršćana na vlast?

Njemačkoj su potrebni novi izbori – sada. Olaf Scholz manevrira zemljom u vakuumu. Nema razloga da se zemlji uskrati novi politički početak do ožujka 2025. Pozivam kancelara da izglasa povjerenje u njemačkom Bundestagu najkasnije početkom sljedećeg tjedna i tako otvori put novim prijevremenim izborima. Situacija u Njemačkoj, Europi i svijetu preozbiljna je da bismo si mogli priuštiti manjinsku vladu pod Olafom Scholzom dan duže nego što je prijeko potrebno, a CDU i CSU spremni su preuzeti odgovornost za Njemačku.