U Europskom parlamentu nedavno su usvojena izvješća za Srbiju i Kosovo, koja su dva puta odgađana zbog predsjedničkih izbora u Srbiji i parlamentarnih na Kosovu. U ime Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta Izvješće za Srbiju predstavio je David McAllister, koji je ujedno i predsjednik Odbora. Rođeni Berlinčanin, Nijemac škotskog porijekla, čiji je otac bio kapetan u Britanskoj vojsci, njemački je demokršćanin, član njemačkog CDU-a i kao takav član Europske pučke stranke, kojoj pripada i HDZ.

Po obrazovanju pravnik, koji je imao i vojnu karijeru, u stranci je još od davne 1996., kada je političku karijeru započeo kao gradski vijećnik u Bad Bedekersu. Prije no što je izabran u Europski parlament 2014., bio je premijer Savezne države Donje Saske, a i danas je visoko pozicioniran u stranačkom vodstvu CDU-a. Predsjedanje nad Odborom za vanjsku politiku preuzeo je u siječnju 2017. od Elmara Broka, koji mu je bio na čelu u dvama mandatima. Potpredsjednik ovog odbora sve donedavno bio je Andrej Plenković, kojeg David McAllister dobro poznaje i cijeni, a kao izvjestitelj za Srbiju izuzetno je upućen u političku situaciju u regiji, koju naziva Zapadnim Balkanom. U intervjuu za Nacional prokomentirao je najnoviju odluku Arbitražnog suda o razgraničenju Hrvatske i Slovenije, kao i stav hrvatske vlade o tom pitanju, napredak Srbije na putu u Europsku uniju, odnose Srbije i Kosova, kao i mogućnost buduće suradnje i pomirenja između Hrvatske i Srbije.

NACIONAL: Kako komentirate odluku Arbitražnog suda u Haagu o razgraničenju Hrvatske i Slovenije, kao i činjenicu da hrvatska Vlada odbija primijeniti tu odluku, zbog kompromitacije cijelog procesa od strane slovenske Vlade?

Granični spor između Slovenije i Hrvatske bilateralni je spor koji treba riješiti na bilateralnoj razini.

NACIONAL: Hrvatski premijer Andrej Plenković bio je potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku EU parlamenta u kojem ste vi predsjednik i s njim ste imali priliku surađivati. Kako ocjenjujete njegov rad u Europskom parlamentu, kao i prve mjesece na čelu hrvatske vlade? Možete li komentirati nedavnu krizu njegove vlade u Hrvatskoj?

Doživio sam Andreja Plenkovića kao vrlo uspješnog i talentiranog političara, koji je, koliko se sjećam, odradio impresivnu izbornu kampanju u Hrvatskoj. Bio je izuzetno djelotvoran tijekom uspješnog procesa približavanja Hrvatske EU-u, a sada nastoji osigurati da Hrvatska bude aktivna i vjerodostojna članica Unije. Kriza njegove vlade došla je kao iznenađenje, no siguran sam da on ima potrebnu političku snagu i podršku među hrvatskim građanima, kako bi njegova vlada opet plovila mirnijim vodama. Plenković je jedan od rijetkih zastupnika koji nisu iz Njemačke i doista sam s njime blisko surađivao.

NACIONAL: No otkad je postao premijer, mnogi su se razočarali jer su očekivali više od njega. Prije svega da bude odlučniji prema radikalnoj desnici u vlastitoj stranci. Kako to komentirate?

Ne mogu komentirati unutarnju politiku u Hrvatskoj ili ono što se događa unutar HDZ-a. No znam da imam puno prijatelja među članovima HDZ-a u EU parlamentu. Vaš premijer Plenković je sjajan čovjek, on je moj dobar kolega i prijatelj. Želim mu svaki uspjeh! Bio je odličan zastupnik u EU parlamentu i doista sam uživao susretati se s njime na summitima Europske unije. Mislim da je uspješno riješio parlamentarnu krizu u Hrvatskoj. Nadam se da ćemo sada imati jaku i stabilnu vladu u Zagrebu. Izuzetno cijenim Andrejev rad. Nikada nećete čuti jednu lošu riječ od mene o Andreju Plenkoviću.

NACIONAL: Kako ocjenjujete rad hrvatskih zastupnika u EU parlamentu, od kojih su neki i članovi Europske pučke stranke, kojoj i sami pripadate, a neki su članovi i Odbora za vanjsku politiku?

Hrvatski zastupnici odlično rade svoj posao u Parlamentu. Smatram da su srčani, oboružani znanjem i predani prevladavaju različitih izazova s kojima se zajednički suočavamo. Osobito Dubravka Šuica i Željana Zovko, s kojima usko surađujem u Odboru za vanjske poslove. One su vrlo vidljive članice, koje suštinski doprinose našim raspravama o različitim pitanjima. Tu su još i Ivana Maletić, Ivica Tolić. I oni su izuzetno aktivni, dapače, dijelimo isti kat u Parlamentu u Bruxellesu.

NACIONAL: Znate li da u Hrvatskoj stoje ploče s fašističkim pozdravom odmah do ustaškog logora smrti Jasenovca, koje premijer Plenković nije dao ukloniti? Je li nešto takvo zamislivo u Njemačkoj?

Nisam upoznat s tom situacijom u Hrvatskoj. Vjerujem da vam je poznato da ja kao Nijemac o tome imam vrlo jasne stavove. No ovdje nisam u poziciji da sudim. Siguran sam da će odgovorni političari u Hrvatskoj pronaći dostojno rješenje za taj slučaj. Iz svog iskustva znam da je Andrej Plenković vrlo predan europskim vrijednostima, a kao diplomat svjestan je koliko je važno koncentrirati se na politiku regionalne suradnje i pomirenja. Ustrajem na mišljenju da velika većina članova Hrvatske demokratske zajednice potpisuje umjerene konzervativne principe. No svako izražavanje simpatija za nacističku ideologiju mora biti nezamislivo ne samo u Njemačkoj, već i diljem Europe.

NACIONAL: Zabrinjavaju li vas konzervativne i radikalno desne stranke koje jačaju osobito u novim članicama EU-a? Koliko znam, Viktor Orban je također član Europske pučke stranke. I u HDZ-u postoje neke takve frakcije. Je li to politika koju vodi Europska pučka stranka?

EPP ima širok raspon različitih članica. Mi u njemačkom CDU-u ponosni smo što imamo tri različita korijena – demokršćansko- socijalno-konzervativni, liberalni i konzervativni. Tako je sastavljeno i mnogo naših sestrinskih stranaka. Ja i na HDZ gledam kao na stranku koja okuplja širok spektar političkih pogleda. Naravno da ima i svoje konzervativno krilo. Priznajem da je ton političke debate južno od Alpa uvijek nešto drugačiji od onog u sjevernoj Europi, ali nemam dojam da možete uspoređivati situaciju u Hrvatskoj s onom u Mađarskoj.

NACIONAL: Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, koji je dao ostavku, također pripada tom neokonzervativnom krugu političara koji su izuzetno bliski Katoličkoj Crkvi. Je li vas iznenadila njegova ostavka?

Budući da je bilo određenih spekulacija o ostavci gospodina Stiera u danima prije nego što ju je i službeno objavio, osobno nisam bio sasvim iznenađen. Znam ga iz vremena kada smo zajedno radili u Bruxellesu i želim mu sve najbolje u budućnosti.

NACIONAL: Je li Plenković pogriješio kada je otišao u Ukrajinu, budući da dio javnosti u Hrvatskoj smatra da se sada Rusija osvećuje Hrvatskoj kroz slučaj Agrokor?

Andrej Plenković je premijer ponosne i nezavisne europske nacije. Nije u interesu ni Hrvatske niti EU-a da se savija pod pritiskom Rusije. Kao šef Izaslanstva za Ukrajinu trudio se biti izuzetno aktivan u EU parlamentu. Sjećam se da je često putovao u Kijev i dovodio ukrajinske političare u EU parlament. Bio je doista predan u toj svojoj misiji. Ukrajina je nezavisna i slobodna zemlja, a premijer bilo koje europske zemlje može posjetiti koga god hoće i pričati što želi. U svjetlu ruske aneksije Krima, EU vjeruje da je važno pružiti snažnu diplomatsku i ekonomsku podršku demokratski izabranoj vladi predsjednika Porošenka u Kijevu. Plenkovićev posjet Kijevu bio je važan doprinos zajedničkoj europskoj politici. Mi nećemo prihvatiti ruski pritisak na bilo koga.

NACIONAL: Hrvatska je Srbiji u jednom trenutku blokirala otvaranje Poglavlja 26, zbog statusa hrvatske manjine. Čini se da je u odluci da se odblokira proces veliku ulogu odigrala Angela Merkel, koja je izvršila pritisak na tadašnjeg hrvatskog ministra vanjskih poslova. Kakav je bio stav EU parlamenta prema tom postupku Hrvatske?

Kroz stalne razgovore i volju svih uključenih snaga, koje trebaju uzeti u obzir različite individualne interese, vjerujem da pregovori o članstvu Srbije mogu na kraju dovesti do uspješnog zaključka. No bilateralne nesuglasice ne smiju imati odlučujući utjecaj na pristupni proces. Hrvatska će igrati ključnu ulogu u pristupnom procesu Srbije Europskoj uniji, a vlada u Zagrebu je u više situacija pokazala da je spremna pregovarati u dobroj vjeri. Bilo je toliko rasprava o tome kako je Ljubljana blokirala Zagreb zbog neriješenih pitanja granica… Što se tiče Angele Merkel, kancelarka nikada ne bi vršila pritisak na nekog ministra, ali je možda njemačka vlada imala neke vrlo uvjerljive argumente. Sjećam se, bilo je to u mandatu ministra Mire Kovača, kojeg osobno poznajem. On je odličan diplomat i govori sjajan njemački. Hrvatska je uz određene amandmane odustala od blokade, a ja mislim da je Hrvatska bila uvijek vrlo uspješna u zaštiti svojih interesa, kada je u pitanju Srbija. Evo, u izvješću o Srbiji piše da EU parlament podcrtava da postojeće bilateralne nesuglasice ne smiju imati nikakav utjecaj na pristupni proces Srbije Europskoj uniji. Bilateralna pitanja moraju biti riješena bilateralno. To je opći stav. Moram reći i da smo ove godine imali mnogo manje amandmana na Izvješće o Srbiji s hrvatske strane. Gledajte, rasprave na Balkanu, u usporedbi s ostatkom sjeverne Europe, uvijek su nešto žešće.

NACIONAL: Inače, u Hrvatskoj mrze kada nas zovete Balkanom.

Imate pravo, no nije Hrvatska jedina koja ne želi biti smještena na Balkan. I srpska ministrica europskih integracija, gospođa Joksimović, više puta je naglasila da ne želi više čuti za Zapadni Balkan. Jer ako postoji zapadni, a gdje su onda južni, sjeverni ili istočni? Ona je preporučila termin Jugoistočna Europa. Ja razumijem tu vrstu zabrinutosti. No iako Zapadni Balkan možda i nije najbolji naziv, znam da je važno nastaviti politiku koja je započela u tzv. Berlinskom procesu. A ona uključuje suradnju na planu infrastrukture, kao i zajedničkog tržišta na tom prostoru.

NACIONAL: Što ste iznijeli u posljednjem izvješću o Srbiji koje je predstavljeno u EU parlamentu prije nekoliko tjedana?

Moja glavna poruka kao izvjestitelja za Srbiju je da Srbija napreduje na svom putu u EU. Osim ekonomskog razvoja zemlje, vidimo i pozitivne pomake u odnosima sa susjednim zemljama – od Hrvatske do Albanije, Bosne i Hercegovine. Vlada u Beogradu ne samo da nastoji odgovoriti izazovima poput stvaranja novih radnih mjesta, povećanja konkurentnosti i gospodarskog rasta, već je pokazala i pozitivan pristup migracijskoj krizi, kao i suradnji na Zapadnom Balkanu. Stoga ne iznenađuje što ovog mjeseca Srbija otvara još dva poglavlja, nakon osam već otvorenih u procesu pregovaranja. Međutim, osim tih općenito pozitivnih trendova, postoji i nekoliko pitanja koja smo istaknuli. Ono gdje je svakako potreban dodatan napor Beograda, uspostava je vladavine prava, kao i osiguravanje slobode medija, oko čega postoji određena zabrinutost. Korupcija i organizirani kriminal još uvijek predstavljaju prepreku ne samo Srbiji, već i ostalim zemljama Zapadnog Balkana u njihovu demokratskom, društvenom i ekonomskom razvoju. No uvjeren sam, kao što sam naglasio i u svom govoru u EU parlamentu – da Srbija, kao i svih ostalih šest zemalja u regiji, ima europsku budućnost.

NACIONAL: Čini se da ni stanje ljudskih prava, kao i apsolutna svemoć predsjednika Vučića, nije baš u skladu s europskim standardima?

Ja nastojim prikazati objektivnu sliku, u kojoj ima pozitivnih, ali i negativnih aspekata, kao što sam već rekao. No razvoj srpske demokracije tijekom posljednjeg desetljeća bio je zamjetan, a Srbija je stabilan i utjecajan čimbenik u regiji. Unatoč tome, kao što sam već rekao, postoje legitimni razlozi za zabrinutost, prije svega zbog brzine usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Jedan od glavnih izazova u procesu integracije Srbije u EU upravo je humana strana tog puta – naime, on znači i napredak prema društvu u kojem se poštuju ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava, kao i poštovanje ljudskih prava, što su ujedno i najvažnije europske vrijednosti. U političkom smislu, važno je ojačati i ulogu opozicije, a mi svakako nastojimo potaknuti odgovorne političare u Srbiji i na Kosovu da nastave normalizaciju međusobnih odnosa. To je svakako najteži dio, iako je došlo do određenog napretka. No najvažnije je da obje zemlje implementiraju ono što je dogovoreno i što su potpisali.

NACIONAL: U tome bi mogli biti problem i rezultati parlamentarnih izbora na Kosovu, budući da relativnog pobjednika izbora Ramusha Haradinaja u Srbiji smatraju ratnim zločincem i traže njegovo izručenje?

Nije na meni, kao ni na EU-u, da komentiramo rezultate izbora na Kosovu, budući da Europska unija uvijek poštuje svaki rezultat demokratski provedenih izbora. Predsjednik Vučić nije radikalan. No potpuno je jasno da ulazak Srbije u EU ide ruku pod ruku s normalizacijom odnosa s Kosovom, što je dio šireg procesa pomirenja između zemalja Zapadnog Balkana. Vjerujem da su sve uključene strane svjesne te činjenice, kao i da moraju raditi na tome da prevladaju teret povijesne ostavštine u cijeloj regiji. Zato sam uvjeren da će normalizacija odnosa između Beograda i Prištine biti moguća u vremenu koje je ispred nas. Želio bih podsjetiti i sve političare u Prištini da je važno da Kosovo dobije stabilnu i aktivnu vladu, koja je po mogućnosti proeuropski orijentirana. Isto je tako bitno da nastave svoj dijalog s Beogradom. Naravno da ćemo morati pričekati da vidimo tko će postati premijer, a kako svakodnevno pratim srpske medije, znam koliko je ta priča o Haradinaju dobila prostora i pažnje. No s pozicije njemačkog političara, još uvijek vjerujem u koncept europskog proširenja. Osjećam i dalje obvezu prema obećanju datom na Summitu u Solunu 2004. da sve zemlje ove regije trebaju imati europsku perspektivu. U tome su Crna Gora i Srbija u prvim redovima, ali tu je i Albanija, u kojoj su neki dan održani izbori i iskreno se nadam da ćemo sljedeće godine službeno započeti pregovore o članstvu Albanije u EU-u.

NACIONAL: Kad smo već kod Albanije, što mislite o ideji stvaranja “Velike Albanije”, koju se povezuje s nekim izjavama albanskog premijera Edija Rame, da se svi Albanci trebaju ujediniti. Mnogi su tu izjavu povezali sa situacijom na Kosovu, kao i s albanskom manjinom u Makedoniji?

Iredentizam koji je povezan s pojmom “Velike Albanije”, kao i “Velike Srbije”, pokazao se povijesno katastrofalnim za Balkanski poluotok. Zato trebamo ohrabrivati političare u regiji da ne grade budućnost na temelju nacionalnih agendi, već na pomirenju sa svojim susjedima i integraciji u širu europsku obitelj. Osim toga, svi moramo poštovati teritorijalni integritet i suverenost svake države u Europi. Situacija na Zapadnom Balkanu je ionako dovoljno komplicirana i ako počnete u javnosti razmišljati od prekrajanju granica, automatski kreirate nove političke probleme. Moja pozicija je vrlo jasna – ja sam apsolutno protiv bilo kakvih priča o Velikoj Srbiji, ali isto tako i o Velikoj Albaniji. Ako ikada čujem nekog srpskog političara kojeg bih mogao ozbiljno shvatiti da priča takve stvari, istog trena bih to osudio u javnosti i istaknuo koliko to šteti stabilnosti cijele regije. Priče o Velikoj Albaniji su jednako štetne. Zato takvo ponašanje treba dobiti jasan odgovor Europske unije. Zašto ne bismo taj pridjev – Velika izbacili iz upotrebe? Ako američki predsjednik govori o tome da želi učiniti Ameriku ponovo velikom, mi u EU-u trebali bismo biti razumni, ostati smireni i nastaviti svojim putem.

NACIONAL: Aleksandar Vučić postao je predsjednik Srbije i nedavno je održao svečanu inauguraciju, na kojoj je bila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. No opozicija, kao i mnogi građani koji su sudjelovali u demonstracijama nakon izbora, smatra da je cijeli izborni proces bio prijevara?

Mora se priznati da su rezultati Srpske napredne stranke impresivni. Oni su premoćno pobijedili na prošlim parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Srbiji. Ja se oslanjam na procjenu u izvješću OSCE / ODIHR o izborima, koje je objavljeno 8. lipnja. U njemu se zaključuje da je Aleksandar Vučić izabran kroz slobodan i demokratski izborni proces.

NACIONAL: No opozicija tvrdi da je Aleksandar Vučić u kampanji plaćao i kontrolirao gotovo sve medije?

Naravno da smo primijetili da je njegovu vladajuću stranku podržavao vrlo širok spektar medija. Svakako ćemo vrlo pažljivo provjeriti primjedbe međunarodnih promatrača. Važno je da srpska vlada i parlament uvaže i implementiraju preporuke navedene u Izvješću, kako bi unaprijedili izborni proces.

NACIONAL: Neki kažu da samo radikal poput predsjednika Vučića može na kraju priznati Kosovo, jer ga nitko neće optužiti da nije dovoljno dobar Srbin i domoljub?

Kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku EU parlamenta, ja imam svoje mišljenje o službenom priznanju Kosova. Za mene, kao Nijemca, Kosovo je, bez ikakve sumnje, neovisna država. No unutar EU-a još uvijek postoji pet zemalja članica koje nisu priznale Kosovo. Dakle, dok god tih pet zemalja, među kojima su i velike države poput Španjolske i Rumunjske, to ne učine, teško je na tome principijelno inzistirati. Dakle, ne radi se tu isključivo o službenom priznanju Kosova, već o cilju da dvije zemlje – Srbija i Kosovo – potpišu obvezujući ugovor u kojem će izričito pisati da ni jedna strana ne može blokirati drugu na putu integracije u EU.

NACIONAL: Znači, priznanje Kosova nije uvjet Srbiji za daljnji napredak u procesu približavanja EU-u?

O tome govori poglavlje 35, a odnosi između Srbije i Kosova imaju posebno poglavlje, što pokazuje kolika im je važnost pridana. To poglavlje bit će otvoreno tek u kasnijoj fazi, a u njemu se na kraju mora garantirati da ni jedna strana neće ometati onu drugu na njenom putu u EU. I Kosovo ima vrlo jasnu perspektivu pridruživanja EU-u, ali je još uvijek jedina zemlja koja nije zatražila članstvo. Šteta je i što je Kosovo jedina zemlja u Europi kojoj nije omogućena vizna liberalizacija. Ako smo to uspjeli učiniti za Ukrajinu i Gruziju, nije mi jasno zašto to nismo riješili i s Kosovom. Nadam se da će i većina u novom kosovskom parlamentu pronaći način da riješi pitanje granice s Crnom Gorom i postigne taj dogovor oko viza s EU-om.

NACIONAL: Je li Aleksandar Vučić iskren u svojim naporima da Srbija postane članica EU-a ili tek balansira između Rusije, Kine i EU-a pokušavajući izvući najviše od svake strane? Je li utjecaj Rusije u Srbiji ipak veći nego onaj Europske unije?

Predsjednik Vučić i njegova Srpska narodna stranka, kao i većina srpskog naroda, iskreno se želi pridružiti europskoj obitelji. Ne samo zato što članstvo u EU-u obećava široke ekonomske mogućnosti, već zato što Srbija dijeli naše zajedničke europske vrijednosti. Vjerujem da je važno istaknuti i kako orijentacija prema EU-u ne isključuje srdačne odnose i s drugim zemljama svijeta, uključujući Kinu i Rusiju. Često sam putovao na Balkan i primijetio da u zemljama poput Hrvatske, Albanije ili Kosova postoji vrlo snažna transatlantska, odnosno – proamerička orijentacija. Ako odete u Srbiju , naravno da su uočljive snažne – kulturne, ekonomske, političke i tradicionalne – veze s Rusijom. Ne treba podcijeniti ni utjecaj Pravoslavne Crkve. Isto tako, što se tiče opskrbe energijom, Srbija je gotovo u potpunosti ovisna o Rusiji. No Aleksandar Vučić bio je jasan u tome da snažno podržava integraciju svoje zemlje u Europsku uniju, kao i da ne želi da Srbija postane članica NATO-a. Uostalom, postoji šest zemalja unutar Europske unije koje nisu članice NATO-a. Shvatio sam i da je Srbija zainteresirana za poseban odnos s Rusijom. Nitko to neće kritizirati, no Poglavlje 31 zahtijeva da zemlja kandidatkinja za članstvo mora na kraju uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s onom Europske unije. Do sada smo mogli primijetiti značajno usklađivanje s tom politikom, osobito što se tiče angažmana Srbije u europskim mirovnim misijama, koji smatram upečatljivim za tako malu zemlju – na primjer onu u Maliju, koju sam i posjetio. No isto tako, od Srbije smo vrlo jasno zatražili da uskladi s EU-om svoju politiku prema Rusiji. U tom smislu izrazili smo žaljenje zbog zajedničkih srpsko-ruskih vojnih vježbi. Kada razgovarate sa srpskim diplomatima, možete shvatiti da oni Srbiju i dalje smatraju mostom između istoka i zapada.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni rezultatom parlamentarnih izbora u Francuskoj?

Sudbina Europske unije bila je u pitanju tijekom izbora u Francuskoj. Da je Nacionalna fronta uspjela pobijediti na temelju svoje ekstremno desne populističke agende, propast europskog projekta postala bi ozbiljna mogućnost. Srećom, takav tragični rezultat je izbjegnut, a francuski narod umjesto toga odlučio je svoju nadu uložiti u mladog, dinamičnog i što je još važnije – proeuropskog predsjednika Emmanuela Macrona i njegov novi pokret. Nadam se da ćemo sada biti u poziciji da istinski oživimo Europsku uniju, na temelju snažnog njemačko-francuskog partnerstva.

NACIONAL: Kako komentirate radikalizaciju politike, kao i pomanjkanje demokracije u nekim novim zemljama članicama? Nije li šteta što neka vrsta monitoringa ne ostaje i određeni broj godina nakon što zemlja postane članica EU-a?

Da, to je jedan od izazova kojih sam svjestan. Imamo širok raspon instrumenata tijekom procesa pristupanja zemalja koje se žele pridružiti Europskoj uniji. No jednom kad postanu punopravne članice, više nemamo načina da ih zadržimo na ispravnom pravcu. Pratio sam razvoj situacije u Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Češkoj s velikom zabrinutošću. Namjerno sam odabrao te države jer su u njima na vlasti vlade iz različitih opcija – konzervativne, desnog centra ili socijalisti. Europska unija je unija zajedničkih vrijednosti. Nažalost, osobito na pitanju izbjeglica i migracija solidarnost, koja leži u srcu europskog projekta, nije pokazana u tim zemljama članicama. Po mom mišljenju, moramo nastaviti razgovarati i nadati se da će europski duh jedinstva prevladati prije no što se dogodi konačni raskol.

NACIONAL: Kakav razvoj odnosa između Hrvatske i Srbije očekujete? Mislite li da su premijer Plenković i predsjednik Vučić spremni surađivati za dobrobit dviju susjednih nacija?

Ocjenjujem da su Andrej Plenković i Aleksandar Vučić dvojica sposobnih i ponosnih lidera koji će pronaći temelj za solidnu suradnju. To neće biti samo na dobrobit bilateralnih odnosa Beograda i Zagreba, već će dati i značajan doprinos stabilnosti u regiji koja je vitalna za naš kontinent. I možda kao zaključak – Aleksandar Vučić je visok čovjek, a Andrej Plenković je također visok. To je možda garancija da će ta dvojica visokih ljudi dovesti odnose Hrvatske i Srbije do razine pogleda oči u oči.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da je nova srpska premijerka porijeklom Hrvatica, koja je ujedno javno priznala da je lezbijka?

Ana Brnabić? Ja je poznajem. Čitao sam o tome u srpskim medijima. To je samo dokaz da se Srbija razvija. Čak i unatoč stavovima Srpske Pravoslavne Crkve. Prema svim mjerilima, Ana Brnabić ima impresivnu političku karijeru. Njeno imenovanje dokaz je da je predsjednik Vučić odlučio imenovati najbolju moguću vladu, kako bi implementirao agendu na temelju koje je izabran.