Darko Klasić, HSLS-ov saborski zastupnik i član jednog od triju klubova zastupnika koji djeluju u vladajućoj koaliciji, upozorava da će Vladin prijedlog izmjena Zakona o obnovi prouzročiti niz dugoročnih i opasnih posljedica. Klasić je već nekoliko puta bio suzdržan prilikom izglasavanja zakona koje je predložila Plenkovićeva vlada, a za novi Zakon o obnovi kaže da nije utemeljen na racionalnom principu, da će izazvati daljnje fiskalno opterećenje državnog proračuna i otvoriti niz otvorenih pitanja mogućih zlouporaba. Novi Zakon o obnovi trebao bi biti izglasan krajem ovog tjedna. Klasić za Nacional govori i o izmjenama Zakona o trgovini koje bi na dnevni red Sabora trebao doći do konca godine. HSLS se protivi zabrani rada trgovina nedjeljom i glasat će protiv ovih izmjena. Kada je riječ o novoj zagrebačkoj vlasti, Klasić gradonačelnika Tomislava Tomaševića ističe kao poštenog i vrijednog, ali ističe da je sa strankama okupljenim u platformi Možemo! teško uspostaviti ikakvu suradnju jer one, smatra, djeluju i ponašaju se kao kasta.

NACIONAL: Završena je rasprava o izmjenama Zakona o obnovi, podnijeli ste niz amandmana, vrlo ste kritični prema novom Zakonu i smatrate da njegove izmjene nisu utemeljene na racionalnom principu. Znači li to da smatrate da Vlada koju kao koalicijski partner podržavate predlaže loš Zakon i koje su vaše zamjerke?

I prije potresa veliki dijelovi centra Zagreba i Banovine desetljećima su bili izloženi propadanju, neodržavanju, zapuštenosti, a u Sisačko-moslavačkoj županiji i posljedicama rata. To je bio i dodatan uzrok velikih oštećenja i šteta uzrokovanih potresom. Predviđeno je oslobođenje građana od obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove koju će financirati država i jedinice regionalne samouprave, sada će 80 posto obnove pokriti država, a 20 posto grad. U županijama u kojima je proglašena katastrofa obnovu će u stopostotnom iznosu financirati središnja država. Ovdje je bitno razlučiti s kojeg gledišta ocjenjujemo kvalitetu Zakona, sa stajališta građana oštećenih u potresu ili ostalih građana Hrvatske, poreznih obveznika. Ne može se reći da je Zakon loš za građane stradale u potresu, štoviše on je prema njima izrazito široke ruke. Nama je s obzirom na daljnje posljedice upitno dugoročno fiskalno opterećenje proračuna, odnosno koliko će država okvirno potrošiti svake godine i tijekom koliko godina. Pritom uzmimo u obzir to da je proračun ionako preopterećen zbog posljedica krize zbog pandemije koronavirusa – jedva se isplaćuje dio novca za veledrogerije, a to je dovoljan dokaz vrlo teške fiskalne situacije koja se Zakonom pogoršava. Drugim spornim dijelom Zakona o obnovi predviđaju se obnove nelegalnih zgrada stradalih u potresu koje će država potom legalizirati, a to nije dobra poruka za budućnost. Primjerice, u javnoj raspravi o Zakonu navodili su se primjeri bespravne uzurpacije dijela građevine, konkretno tavana, što će se sada obnoviti državnim novcem, uz mogućnost i legaliziranja, često i mimo volje suvlasnika nekretnina. Zakon je napravljen nesporno u najboljoj namjeri kako bi bio što operativniji i provedbeniji, ali njime se otvara cijeli niz otvorenih pitanja mogućih zlouporaba.

NACIONAL: Što će sve Zakon o obnovi prouzročiti, tko će za to preuzeti odgovornost i tko će sve to platiti?

Iako je namjera predlagača isključivo pozitivna, s jedne strane se, poznajući dosadašnju praksu ovako široko postavljenog okvira, otvara veliko područje za zlouporabe pojedinaca koje će u konačnici platiti svi porezni obveznici. S druge strane, potiče se i neodgovorno ponašanje građana u odnosu na svoju imovinu jer tko će nakon ovakve primjene Zakona u budućnosti uopće osigurati svoju imovinu od elementarnih nepogoda kada država ovako izdašno pokriva sve nastale štete. Često čujemo da je vlasništvo svetinja, ali vlasništvo je povezano i s osobnom odgovornosti koja iz njega proizlazi. Uostalom, Ustavom i Zakonom o vlasništvu propisuje se da vlasništvo obvezuje i da su vlasnici dužni pridonositi općem dobru, što uključuje i njihovu dužnost da održavaju svoje nekretnine, umjesto da dovode u opasnost živote prolaznika pored mnogih zgrada.

NACIONAL: Smatrate da se Zakonom građane potiče na još veću neodgovornost u održavanju privatne imovine. Što vi predlažete i nećete li ovakvim stavom izazvati kritike da niste socijalno osjetljivi?

Opasnost je ovog Zakona da se već sutra isti fiskalni ključ može primijeniti na sve aspekte života, pri čemu će svi građani plaćati štete na privatnoj imovini nastale iz raznih opravdanih i neopravdanih razloga. HSLS podržava to da država u slučaju velikih elementarnih katastrofa treba biti socijalna kao i da bude potpora svojim građanima, što je i jedna od njezinih temeljnih zadaća. Ali pritom mora postupati i u skladu s imovinskim cenzusom građana, ta pomoć i podrška trebaju se temeljiti na partnerskom odnosu s vlasnicima i investitorima, a ne da ih se izuzme od bilo kakve odgovornosti za stanje njihovih nekretnina. U svojem djelovanju država treba biti racionalna prilikom trošenja javnih sredstava pokazujući ujedno fiskalnu odgovornost prema svim građanima.

NACIONAL: Kažete da stari Zakon o obnovi nije bio životan, a i sami ste za njega glasali. Zašto obnova stoji tako dugo i tko je za to kriv, je li riječ samo o neprovedivosti Zakona ili je riječ o ljudima koji su bili ključni za njegovu provedbu, koji će biti ključni i za provedbu novog Zakona?

Ovaj predloženi Zakon iskorak je u smjeru da se preskoče problemi koji su postali evidentni na terenu, koji nisu prepoznati u prvoj verziji Zakona, iako je ona napravljena u najboljoj namjeri. Neuređeni imovinsko-pravni odnosi očigledno su jedna od hrvatskih boljki koja ne samo da nije usporila obnovu, nego ju je čak uspjela blokirati. Predloženim zakonskim izmjenama ovaj problem u Zakonu trebao bi se otkloniti ili zaobići kako bi se osigurala njegova što veća učinkovitost.

NACIONAL: Je li neučinkovitost Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i ministra Darka Horvata najveći razlog što prava obnova nije ni počela i ima li ministar utjecaja na građevinski sektor bez kojeg je nemoguće realizirati obnovu?

Ne mislim da je odgovornost rezervirana samo za resorno ministarstvo. Mislim pritom ponajprije na našu sveukupnu inertnost u pogledu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koja u vezi s prereguliranim društvom dovodi do toga da su državi često zavezane ruke u djelovanju. I to nije dobro, ni za slobodu tržišta ni za poduzetništvo, a u ovom slučaju ni za obnovu. Ministar Horvat u tom pogledu treba ponajprije djelovati u područjima regulacije tržišta u građevinskom sektoru i stvaranja uvjeta za što veću konkurentnost kako bi građani dobili što jeftiniju uslugu. Time se značajno može utjecati na cijenu obnove, ali i cijenu kvadrata svakog novog doma.

NACIONAL: Zašto građevinski sektor u Hrvatskoj nema velikog interesa za sudjelovanjem u obnovi te tko bi ga i kako na to trebao potaknuti?

Građevinski sektor u Hrvatskoj sigurno ima interesa za sudjelovanje u obnovi, ali zbog nedostatka kapaciteta kao i cijena koje se ostvaruju novogradnjom ona im nije prioritet. Danas, kada cijena kvadrata novogradnje doseže i do 3000 eura, vjerojatno im obnova od 1000 eura ili manje, uz ograničenje radne i stručne snage, ne predstavlja dovoljan poticaj.

NACIONAL: Treba li Hrvatska na obnovi angažirati i strane izvođače?

Svakako, posla u obnovi ima toliko da će sve hrvatske građevinske tvrtke i uz međunarodno sudjelovanje imati posla sljedećih deset godina, a ako se raspiše i međunarodni natječaj, on će sigurno dovesti do pada cijene obnove i regulacije cijena u građevinskom sektoru.

NACIONAL: Kako ćete u petak glasati za ovaj Zakon, hoćete li ipak na kraju za njega dići ruku ili ćete biti protiv ili suzdržani i zašto?

Još je rano reći, pričekat ćemo i vidjeti koji će se amandmani usvojiti i kako će onda u konačnici Zakon izgledati, ali već sad je vidljivo, što se tiče građana koji obnovu željno očekuju, da su otklonjene sve moguće imovinsko-pravne zapreke kako bi obnova krenula što prije. S druge strane, ako mijenjamo Zakon, trebali bismo promijeniti i odnos građana prema vlasništvu kako bi on bio što učinkovitiji te da državne institucije počnu djelovati u okviru zakonom predviđenih mogućnosti, jer su inače česte promjene zakona uzaludne.

‘Često čujemo da je vlasništvo svetinja, ali vlasništvo je povezano i s osobnom odgovornosti koja iz njega proizlazi. Uostalom, Ustavom i Zakonom o vlasništvu propisuje se da vlasništvo obvezuje i da su vlasnici dužni pridonositi općem dobru’, kaže Darko Klasić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Već ste nekoliko puta bili suzdržani prilikom izglasavanja vladinih zakona, jeste li zbog toga imali problema unutar vlastite stranke i kako je na to reagirao HDZ, vaš koalicijski partner?

Kao član HSLS-a o svim bitnim zakonodavnim inicijativama konzultiram se s tijelima stranke na kojima se odlučuje i vodi rasprava o politikama koje zastupamo. To se prvenstveno odnosi na organske zakone ili pitanje povjerenja Vladi u provođenju politika koje zastupa. Što se drugih točaka tiče, uglavnom se konzultiramo sa strukom i našim stručnim odborima, a ako su moji osobni stavovi u suprotnosti s određenim predloženim točkama, imam potpuno povjerenje stranke da glasam prema vlastitoj savjesti. Zbog toga sam često ostao suzdržan tijekom glasanja o određenim zakonskim prijedlozima. Naš koalicijski partner shvaća da mi kao liberali ne možemo imati istovjetna gledišta o pojedinim točkama i politikama.

NACIONAL: Uskoro će pred saborske zastupnike doći HDZ-ov prijedlog izmjena Zakona o trgovini. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izmjene ovog Zakona u javnu raspravu je poslalo u srpnju, a prema kojim bi trgovine bile zatvorene nedjeljom i blagdanima. Izmjenama bi se reguliralo radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote, od najranije 6 do najkasnije 21 sat, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili. HSLS se ne slaže s HDZ-ovim prijedlogom zabrane rada nedjeljom i praznicima i glasat će protiv ovih izmjena. Koji su za to razlozi i zašto ne želite podržati svog koalicijskog partnera?

HSLS stoji na pozicijama kako se ionako preregulirano hrvatsko gospodarstvo ne smije dodatno regulirati i ograničavati rad nedjeljom. Smatram kako država ne smije postavljati dodatne okvire gospodarstvu. Svatko tko želi raditi nedjeljom trebao bi imati to pravo u skladu sa zakonom, prema kojem se rad nedjeljom mora platiti više. I mi smo za pravo da ljudi imaju slobodnu nedjelju, ali zašto onemogućiti mlađim radnicima ili onima koji to žele da zarade više? Zašto uskratiti pravo izbora radnicima i poslodavcima da biraju isplati li im se raditi nedjeljom ili ne? Zašto rad nedjeljom ne bi bio višestruko bolje plaćen? Stavljati sve poduzetnike u isti koš i dodatno im onemogućavati pošten rad i stvaranje nove vrijednosti kosi se s idejom slobodnog tržišta koje jedino još Hrvatsku drži u kakvom-takvom stanju gospodarskog rasta. Ako se ipak predloži ovaj model kojim bi se zabranio rad nedjeljom, HSLS će biti protiv takvog prijedloga.

NACIONAL: Kako će se to odraziti na odnose u koaliciji?

Već sam rekao da koalicijski partner shvaća da mi kao liberali imamo u svojem programu i politike koje nisu istovjetne politikama za koje se oni zalažu te su ih vjerojatno i uzeli u obzir prilikom sklapanja koalicije.

NACIONAL: Što je prijedlog HSLS-a kada je riječ o radu trgovina nedjeljom?

Rad mora biti određen slobodnim tržištem u kojem djeluju slobodni poduzetnici i slobodni radnici. Svatko tko želi raditi nedjeljom trebao bi imati to pravo u skladu sa zakonskim odredbama u kojima stoji kako se rad nedjeljom mora platiti više. S obzirom na to da je nedavno osnovan i Državni inspektorat, upravo to tijelo mora skrbiti o poštovanju zakona i sankcionirati one koji ga se ne pridržavaju.

NACIONAL: Predsjednik ste HSLS-a Grada Zagreba, a u Gradskoj skupština Grada Zagreba vaša stranka djeluje preko Kluba zastupnika HDZ-a i HSLS-a pa i u tu usko surađujete s HDZ-om. Je li Tomislav Tomašević dovoljno dorastao za obnašanje ove funkcije, a posebno u okolnostima ostavštine pokojnog gradonačelnika Milana Bandića?

Osobno sam upoznao Tomislava Tomaševića tijekom zajedničkog oporbenog rada u prošlom sazivu Skupštine Grada Zagreba i nesporni su njegovo poštenje i dobra vjera. Zasad sam definitivno razočaran nedostatkom hrabrosti i znanja prilikom vođenja grada, iako su to obećavali. Aktivisti iz Možemo! djelomično se ponašaju kao kasta, često s paranoičnim nepovjerenjem u struku ako nije na tragu njihove ideologije. E-mail poruke koje su procurile u medije, gradonačelnikovo izbjegavanje davanja odgovora, Sandra Benčić koja se ‘’vadi’’ pred kamerama, sve to upućuje da postoji ozbiljan problem u vezi s vođenjem grada. Što je s transparentnošću koju su najavljivali, a mi očekivali?

NACIONAL: Iz platforme Možemo! i zagrebačkog SDP-a komentiraju da je cilj svih napada na novu gradsku vlast izazivanje političke krize u Zagrebu i ponovljeni izbori za Gradsku skupštinu, kojima bi svrha bila smanjiti broj njihovih zastupnika i time otežati poziciju Tomislava Tomaševića. Pritom kažu da na realizaciji tog plana s HDZ-om rade ljudi koji su bili bliski s pokojnim gradonačelnikom Bandićem. Ima li u ovome istine?

Zbog lošeg iskustva s Bandićem normalno je da se nova vlast nalazi pod povećalom i nas opozicije i javnosti. HSLS je bio oporba Bandiću u prošlom sazivu Skupštine, oporba smo i sada te se dosljedno zalažemo za kvalitetno upravljanje gradom u korist građana. Iako smo oporba, aktivno pratimo ponašanje gradske vlasti i dat ćemo podršku za kvalitetne poteze, poput prodaje nepotrebne imovine i njezina aktiviranja u korist građana, ali ćemo isto tako upozoravati na sve ono što nije zdravorazumska politika, kao što su namjere smanjivanja stipendija, na što smo odmah reagirali, ili povećanja cijena komunalnih usluga dok god u nabujalom i otuđenom Zagrebačkom holdingu i birokraciji ima prostora za uštede i efikasnije upravljanje. Nažalost, netransparentnost djelovanja i proračun gotovo jednak onom Bandićevu upućuju na to da nakon puno galame, priče i obećanja nema djela.

NACIONAL: U prošlom mandatu zastupnika u Gradskoj skupštini bili ste žestoki kritičar Milana Bandića, koliki su razmjeri kriminala počinjeni za njegove vladavine u Zagrebačkom holdingu i Gradu Zagrebu i kako se pljačkalo Zagrepčane?

O razmjerima lošeg upravljanja Milana Bandića Zagrebom najbolje govori podatak da je imao za vrijeme svoje vladavine na raspolaganju proračun veći od 22 milijarde dolara, a svi građani glavnog grada Hrvatske još uvijek nemaju uveden vodovod i kanalizaciju. Komunalna infrastruktura godinama nije održavana, a prometna infrastruktura je potkapacitirana. Zato Zagreb i njegovi građani nemaju više vremena za eksperimente i promašaje, nego svi očekujemo da se proračun, koji je 10 puta veći od splitskog, stavi hitno u funkciju rješavanja komunalnih problema grada te poreznog rasterećenja građana i poduzetnika.

NACIONAL: Zašto je osnovan Zagrebački holding, kako danas tim mastodontom upravljati, je li potrebna njegova potpuna rekonstrukcija i što bi ona podrazumijevala?

Zagrebački holding osnovan je kako bi građani dobili efikasniju i jeftiniju komunalnu uslugu. Nažalost, Holding je postao sve suprotno tomu, mastodontska preskupa struktura i mjesto političkog uhljebljivanja koja guši Zagreb i njegove građane. Dosad su za svoj novac građani Zagreba uglavnom od Holdinga dobivali loš gradski prijevoz, lošu infrastrukturu, ulice prepune smeća i niz korupcijskih afera. Građani Grada Zagreba očekuju od Holdinga što kvalitetniju i jeftiniju komunalnu uslugu, a sadašnja gradska uprava nastavlja s dosadašnjom neuspješnom praksom okrupnjivanja gradskog mastodonta. Umjesto da započne s prodajom trgovačkih društava u okviru Holdinga koje ne pružaju komunalne usluge i stvaraju gubitke, gradska uprava i dalje pripaja nova trgovačka društva koja su dugogodišnji gubitaši.