Radiodrama „Potres“, prema tekstu Janka Polića Kamova iz 1908., u konkurenciji je za nagradu BBC Best European Audio Drama 2021., uz radiodrame iz Švicarske, Španjolske, Irske, Češke i Austrije. Glavnu ulogu igra Rakan Rushaidat, a u sporednima su Dado Ćosić i Frano Mašković. Skladatelj je Maro Market, tonska majstorica Lana Deban, a redatelj Dario Harjaček. Novi je to uspjeh Dramskog programa Hrvatskoga radija, s obzirom na to da je u čuvenom Radio Theater u BBC House u Londonu, 3. veljače 2019. godine, radiodrama „Munch i Munch – diptih“, autorice i redateljice Jasne Mesarić, proglašena Najboljom europskom audio-dramom u 2019. Prošle godine za tu nagradu u uži izbor ušla je „Bizantska Soap Opera“ Jasne Mesarić, a „Potres“ je stoga treća radiodrama u tako važnoj konkurenciji, treću godinu zaredom. Pobjednik će se znati u ožujku, a nagradu dodjeljuje BBC s Društvom autora i Savezom književnika Velike Britanije.

Katja Šimunić, urednica emisija „Radio atelje“ i „Male forme“ u Dramskom programu Hrvatskoga radija, kaže da je kod „Potresa“ važno istaknuti da se radi o kratkoj formi, traje osam i pol minuta, a u konkurenciji je s dugačkim, velikim dramama koje uobičajeno i konkuriraju za takve nagrade. „Potres“ je predstavljao Hrvatski radio i na rumunjskome međunarodnom festivalu Grand Prix Nova i nagrađen je drugom nagradom u kategoriji Kratke forme:

„‘Potres’ je nastao u sklopu emisije ‘Male forme’ na Prvom programu Hrvatskoga radija. Kao urednica nastojim u toj emisiji promovirati raznolike tipove radiofonskih iskaza: od kratkog dokumentaraca i skica iz života do složenijih, eksperimentalnijih oblika i književnih klasika u tom brzom, sažetom obliku. Razmišljala sam o Rijeci kao Europskoj prijestolnici kulture, a u kojoj sam dosta davno prije režirala u HNK Ivana pl. Zajca dramatizaciju Kamovljeve pripovijetke ‘Žalost’. Odlučila sam u jesen 2019. realizirati dvije dulje radiofonske dramatizacije Kamova – ‘Žalost’ i ‘Katastrofu’ – u sklopu emisije ‘Radio atelje’ i tri male forme. U dogovoru sa stalnim suradnikom Ivanom Vulićem odabrala sam tri male forme zasnovane na pripovijetkama Kamova ‘Selo’, ‘Odijelo’ i ‘Potres’ koje je on i dramatizirao. Katastrofičnost je prožimala sve odabrane tekstove i taj Kamovljev tamni odjek jako se slagao s onim što smo osjećali radeći te jeseni u studijima Hrvatskog radija. Kao da je nešto zloslutno bilo u zraku (in the air), a mi smo to pustili u eter (on air).“

Katja Šimunić kaže da su, od prve hrvatske radiodrame emitirane 1927., dramske emisije važna sastavnica programa Hrvatskoga radija, a cilj je HR-a, kao i većine audio-stvaratelja u Europi i svijetu, digitalizacijom, interaktivnijim audio-oblicima i podcastima doprijeti i do mlade publike.

Redatelj ‘Potresa’ je Dario Harjaček koji se radiodramom detaljnije bavi dvije godine. Kako je rekao, odluka o tome da „Potres“ bude nominiran za nagradu BBC-ja za njega je bila neočekivana zato što se radi o maloj formi:

„U tom smislu odabir među šest najboljih europskih radiodrama svakako vidim kao veliki uspjeh, s jedne strane vlastiti, umjetnički, a s druge strane producentski uspjeh HRT-a. ‘Potres’ je praktički monodrama, uz tek nekoliko glasova sa strane. Mučni, kompleksni, arogantni, bogohulni jezik kojim Kamov ispisuje kroniku jedne osobne paranoje, tražio je glumca koji i sam interpretativno ima istu kompleksnost, isti taj luđački preplet erosa i tanatosa. Drago mi je da je Rakan Rushaidat sudjelovao u tom projektu. Malo je glumaca koji bi se s takvom lakoćom mogli nositi s tako izazovnim zadatkom.“

Nevjerojatna je koincidencija da se pripremao upravo tekst „Potres“. Jer nešto manje od pola godine kasnije Hrvatsku je zaista zadesio potres, u ožujku, ali ponovio se još jači nedavno na Baniji. Harjaček tu koincidenciju objašnjava baš tako – koincidencijom:

„Rijeka, zapravo Sušak – mjesto u kojem se događa radnja ‘Potresa’ – također je grad na trusnom području. Radi se osobnom doživljaju potresa pretočenom u jednu napetu fikcionalnu priču. Ono o čemu više razmišljam jest bi li moje osobno iskustvo potresa promijenilo način na koji smo strukturirali ovu radiodramu. Mislim da bi svakako iskustvo straha koje dolazi nakon samog potresa bilo daleko jasnije nego tada. Sada, nakon što smo doživjeli potres, puno mi je jasnije zašto Kamov toliko govori o ulasku u iracionalno, o potrebi da se strah od potresa transformira u konkretne životne radnje koje često izmiču kontroli svjesnog te i same postaju unutarnji potresi koje još dugo, dugo nakon samog potresa osjećamo.“

Ova devetominutna radiodrama govori o tome da se često potres događa noću pa se onda bolje izoštre čula, čuju se glasan šapat glumaca, lavež pasa, zavijanje vjetra. Harjaček kaže da se usmjerio na titraje, konstantno izmještanje fokusa koje verbalno i misaono kroz radijski medij pretvara u neku vrstu pomaknutih, uneravnoteženih, paranoidnih šumova. Cijela je struktura silovita, nabrijana i brutalna i pokušava stvoriti dojam potresa kroz jezik i zvuk.

„Dramski program HRT-a jedna je oaza, usudio bih se reći utopija, gdje se susreću selekcije najboljih glumaca, redatelja, urednika, pisaca koji na godišnjoj razini proizvedu zaista veliku količinu radijskih emisija. Ljudi vrlo često nisu svjesni koliko radio znači hrvatskoj kulturi. Mnogim umjetnicima to je vrlo često jedina sigurna mogućnost posla. To je posebno važno u ovo vrijeme kada cijela scena prolazi najteže dane. No vratimo se na Kamova. Postoji specifična procedura snimanja radiodrama – ona podrazumijeva jedan dan studijskog snimanja i nekoliko dana tonske montaže. Radiodrama je medij koji je za mene bio veliko otkriće otkako u zadnje dvije godine u njemu radim. Delikatnost, suptilnost i rafiniranost tog medija stoje u potpunoj suprotnosti sa svime što ovaj svijet danas jest. Zato mislim da on ima pročišćujuću snagu, omogućuje nam da na trenutak usmjerimo svoju percepciju prema vlastitoj mašti, prema duhu. Mislim da su ova digitalna vremena novi početak za radio dramu. Podcasti omogućuju da radiodrame budu jednostavno dostupne, a isto tako je puno veći prostor za promociju. Čeka nas veliki posao u popularizaciji radija, ali u svakom slučaju, najbolje za radio tek dolazi. Siguran sam u to“, zaključio je Harjaček.