Administracija američkog predsjednika Josepha Bidena je u samom finišu aktualnog mandata uvela sankcije prema ruskom naftnom sektoru, što je ključni izvor prihoda ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Bijela kuća je 10. siječnja najavila nove sankcije protiv ruskog naftnog sektora.
Na crnoj listi našlo se skoro 200 brodova takozvane “ruske flote iz sjene”, a kaznene mjere ciljaju i na ruske proizvođače nafte Gazprom i Surgutneftegaz, piše Deutsche Welle (DW).
‘Bolan udarac za Rusiju’
Koncem 2022. godine uvedene su sankcije čiji je cilj bio definiranje gornje granice za cijenu ruske nafte. Moskva je u međuvremenu uspjela pronaći razne načina kako da te mjere zaobiđe.
Cilj sankcija je tada bio da se cijenu naftu, koristeći razne mehanizme, ograniči na maksimalno 60 američkih dolara (oko 58,2 eura) po barelu ruske nafte.
Kakve efekte od novih sankcija očekuju stručnjaci?
Craig Kennedy, neovisni stručnjak za Rusiju, koji radi na Davisovom centru za ruske studije na Sveučilištu Harvard, uvjeren je kako je paket novih sankcija “bolan udarac” za Rusiju.
“To znači da će neki brodovi, na koje su se oni do sada mogli pouzdati, morati ostati usidreni u lukama diljem svijeta, od njih više neće biti koristi”, kaže za DW.
Benjamin Hilgenstock iz Kyiv School of Economics za DW kaže da su novosti iz SAD-a “vrlo dobrodošao razvoj”. Ipak on naglašava kako je potrebno nastaviti vršiti pritisak.
“Zemlje međunarodne koalicije moraju i dalje sankcionirati tankere iz sjene, sve dok ta flota iz sjene ne postane povijest”, dodaje.
Rusija tankerima ‘iz sjene’ zaobišla sankcije
Cijena sirove nafte dosegle su najvišu razinu od kolovoza prošle godine. Potez Bidenove administracije mogao bi biti, kako se pretpostavlja, motiviran i prognozama po kojima je tijekom 2025. moguće da se na globalnim tržištima nađe previše nafte.
Izvorno je, prilikom uvođenja gornje granice za cijenu ruske nafte, cilj bio spriječiti poremećaje na tržištu. Ideja je, dakle, bila da ruska nafta i dalje bude prisutna na tržištu kako bi se osigurala opskrba, a s druge da se njezina cijena limitira kako bi se smanjilo ruske prihode. Zapadnjačke osiguravateljske kuće i logističke kompanije, koje dominiraju globalnim brodarskim tržištem, ne bi, naime, svoje usluge stavili na raspolaganje u slučaju da se rusku naftu prodaje po cijeni većoj od 60 dolara po barelu i zato ne bi ni bilo moguće distribuirati rusku naftu po svijetu.
No, Rusija je zaobišla gornju granicu, kupila je stotine starijih tankera i etablirala svoju “flotu iz sjene”. Ti brodovi su počeli transportirati naftu u one zemlje koje su kupovale veće količine, primjerice u Indiju i Kinu, koristeći pritom netransparentne osiguravateljske modele.
Tajna flota od gotovo 100 tankera odgovor Rusije na moguće sankcijie izvozu nafte
Iako su ruski prihodi u prvih šest mjeseci nakon uvođenja gornje granice za cijenu nafte znatno opali, oni su se u posljednjih 18 mjeseci uglavnom oporavili. Sudeći po navodima Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA), ruski prihodi od izvoza sirove nafte su porasli šest posto tijekom 2024., iako je u protekloj godini volumen izvoza (odnosno količina nafte) pao dva posto u odnosu na godinu dana ranije.
Ruski vojni izdaci su se utrostručili u odnosu na 2021.
Prihodi od izvoza nafte su iznimno važni za Putina, s obzirom na to da je drastično povećao vojne izdatke, kako bi bio u stanju da na bojnom polju nadjača Ukrajinu.
Vojni izdaci su se od 2021. godine više nego utrostručili, a u proračunu za ovu godinu dosegli su rekordnih 13,5 bilijuna rubalja (oko 131 milijarde dolara, odnosno 128 milijardi eura). To je enorman rast u odnosu na prošlu godinu, 25 posto.
“Nafta je za Rusiju postala krucijalno važna“, kaže Kennedy.
“Rusija je sve više pod pritiskom. Nakon gubitka europskog tržišta plina, još važniji je postao izvoz nafte, odnosno potreba da se iz toga izvuče maksimum“, pojasnio je.
Rusija morala odustati od pojedinih tankera
Europska unija je od invazije na Ukrajinu početkom 2022. dramatično reducirala količinu plina kojeg je kupovala od Rusije.
Nakon što je koncem 2023. postalo jasno da flota iz sjene pomaže Rusiji u zaobilaženju sankcija, na meti vlasti SAD-a su se našli pojedini tankeri koji su završili na crnoj listi.
Kennedy taj potez smatra “nevjerojatno uspješnim”, a u razgovoru za DW dodaje: “Čim bi se ime i broj nekog tankera našli na toj listi, zemlje poput Kine i Indije više nisu pokazivale spremnost na prihvat ruske nafte koja se transportirala tim brodovima”.
Rusija je tako bila prisiljena prestati s korištenjem nekolicine tankera.
“Jednim potezom pera u Washingtonu su uspjeli neupotrebljivima učiniti desetke tih brodova, radi se o tankerima vrijednosti 40 milijuna dolara“, naglašava Kennedy.
Jačanje pritiska na Moskvu
No, Amerikanci su u ožujku 2024. obustavili praksu sankcioniranja pojedinih tankera, spekuliralo se da je ta odluka bila motivirana strahom da bi tako stroga praksa naspram ruske nafte mogla rezultirati smanjenjem ponude na globalnom tržištu, odnosno cjenovnim šokom uoči predsjedničkih izbora u SAD-u.
Iako su u međuvremenu i Ujedinjeno Kraljevstvo i EU počeli sankcionirati ruske tankere, po mišljenju stručnjaka, u ovom je kontekstu od ključnog značaja ono što se odluči u SAD-u. Kennedy polazi od toga da bi činjenica da se znatan broj ruskih tankera nalazi pod sankcijama SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i EU mogla pojačati pritisak na Moskvu.
Rusija će nastaviti zarađivati milijarde od izvoza svoje nafte, ali ova posljednja odluka SAD-a će, smatraju stručnjaci, biti itekako bolna za Moskvu.
Hilgenstock smatra da bi se rusku ekonomiju moglo ozbiljno oslabiti kombinacijom dvaju poteza: na jednoj strani, to je ciljano targetiranje pojedinih tankera, a na drugoj strani, to je borba protiv manipulacija prilikom istovara nafte s tankera. Naime, radi se o situaciji u kojoj brodari (lažno) tvrde da je cijena nafte koja se nalazi na nekom tankeru (i koju se treba istovariti) u skladu s deklariranom gornjom granicom.
“To bi bilo itekako bolno”, kaže on.
Pritisak na ruski rubalj
“Tako bi se pojačao pritisak na rubalj, što bi rezultiralo rastom inflacije, odnosno reduciranjem proračunskih izdataka i tako dalje”, dodaje.
Ako Indija i Kina nastave ignorirati sankcionirane tankere, Rusija bi mogla biti prisiljena da se pridržava gornje granice za cijenu barela ili da to simulira, primjerice, lažiranjem odgovarajuće dokumentacije.
“Što god da se dogodi, za Rusiju to sve postaje riskantnije i skuplje”, smatra Kennedy.
Ukrajinci oduševljeni američkim sankcijama Rusiji
Bez obzira na to što se diskusija oko dinamike gornje cijene za rusku naftu, odnosno osiguravateljske manipulacije, mnogima može činiti apstraktnom, činjenica je da uspješne sankcije protiv ruskog energetskog sektora imaju izravan učinak na sposobnost Putina da vodi rat u Ukrajini, odnosno da diktira daljnji razvoj po svojim uvjetima.
“To potkopava povjerenje u Moskvu da će biti u stanju spriječiti mogući naglu i osjetnu krizu, koja bi uništila iluziju o tome da je Rusija otporna i da je u stanju boriti se toliko dugo koliko to bude potrebno”, smatra Kennedy.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je osobno u međuvremenu reagirao na vijesti iz SAD-a o novim sankcijama.
“Što manje prihoda Rusija ostvari od prodaje nafte, to će prije biti moguće ponovno uspostaviti mir”, napisao je on na platformi X, a piše DW.
TEMPIRANA BOMBA Putinova ‘flota iz sjene’ zaobilazi sankcije i prijeti ekološkom katastofom
Komentari