Bakterija koja je uzrokovala ‘crnu smrt’ u četrnaestom stoljeću i druga stravična širenja infekcijskih bolesti, napadala je čovječanstvo mnogo prije nego što se dosad znalo.

Skupina danskih znanstvenika proučila je DNK ljudskih ostataka iz Brončanog doba u Europi i Aziji te otkrila da je bakterija, yersinia pestis, bila prisutna u čovječanstvu 2800 godina pr.n.e.

To je čak tri tisuće godina ranije od dosadašnjeg najstarijeg dokaza o kugi.

Kuga je ubila desetake milijuna ljudi u pandemijama koje su se protezale stoljećima i oblikovale ljudsko društvo.

• “Kuga je utjecala na ljudsku populaciju na velikim geografskim područjima mnogo prije nego što smo mislili”, rekao je evolucijski genetičar Eske Willerslev sa sveučilišta u Kopenhagenu

 

Znanstvenici su proučili DNK iz zuba stoijedne osobe sa šest lokacija, tri iz Rusije te po jedne iz Poljske, Estonije i Armenije.

Sedam od njih imalo je tragove infekcije yersinijom pestis.

Stručnjaci su tražili i vrijeme ključnog događaja u razvoju kuge, mutacije koja je omogućila da se bakterija prenosi buhama. Bakteriju uzročnika s takvom mutacijom otkrili su kod osobe koja je umrla u Armeniji otprilike 951 godine pr.n.e.

Njihova studija pokazala je da je kuga bila raširena u Europi i Aziji tijekom Brončanog doba.

Najstariji dokaz pristunosti bakterije pronađen je u DNK uzorcima ljudi pokopanim oko 2800. pr.n.e. u masovnoj grobnici u Bateniju, na Altaju, u srednjoj Aziji.

• “Dosad je najstariji dokaz o kugi bio onaj iz Njemačke iz 540. godine nove ere. Yersinia pestis iz Bronačnog doba predstavlja prijelazno stanje, još nije evoluirala da bi mogla biti prenošena buhama ili uzrokovati bubonsku kugu. Ali je bila sposobna uzrokovati septičnu i plućnu kugu”, rekao je danski genetičar Simon Rasmussen

Bakertija se do mutacije prenosila samo ljudskim kontaktom. Poslije je mogla preživjeti u utrobi buha, opstruirajući njihov probavni takt i tjerajući ih da zato grizu sve što mogu. Posljedica je bila širenje kuge u ogromnim razmjerima.

Yersinia pestis uzrokovala je dvije najsmrtonosnije pandemije u povijesti ljudskog roda – Justinijanovu kugu u 6. stoljeću nazvanu po bizantskom caru koji je obolio i preživio te Crnu smrt u 14. stoljeću.

Prvo globalno širenje zaraze odnijelo je između 25 i 50 milijuna, a drugo od 75 do 200 milijuna života.