Nakon višegodišnje gradnje, sredinom travnja je u Puli otvorena Marina Polesana, u sklopu prve faze velikog nautičko-turističkog projekta Katarina Monumenti koji u nekadašnjoj vojnoj zoni realizira tvrtka Kermas Istra poduzetnika Danka Končara. Osim što je otvorio novu marinu u Puli, Končar gotovo istovremeno vodi pregovore s fondom EMMA Capital o prodaji marine u Trogiru, a taj posao bi, kako je otkrio u razgovoru za B&B, trebao uskoro biti završen.

Danko Končar je hrvatski poduzetnik s adresom u Londonu i jedan od najbogatijih Hrvata. Široj javnosti je postao poznat 2009. godine kada se u medijima počelo pisati o tajnovitom multimilijarderu koji želi investirati u posrnula hrvatska brodogradilišta, koji je Hrvatsku napustio prije više od 20 godina te se u međuvremenu obogatio na rudnicima kroma u Južnoafričkoj Republici i Rusiji. Upravo zbog posla s kromom zaradio je nadimak “kralj kroma”. U Južnoj Africi posjeduje rudnike platine, kroma, cinka te tvornice u kojima se obrađuju te sirovine. Osim toga, vlasnik je i nekoliko milijuna kvadrata zemljišta u Istri i na hrvatskim otocima, a njegovo ime je povezano s tridesetak poduzeća u Hrvatskoj. Končar je vlasnik brodogradilišta u Trogiru koje se poput većine drugih hrvatskih škverova nalazi u financijskim problemima, pa je baš iz tih razloga Končar odlučio prodati uspješnu marinu u Trogiru kako bi vratio sve dugove trogirskog škvera.

U razgovoru za B&B Končar govori kakvi su mu planovi za brodogradilište u Trogiru te otkriva kako je došao do vinarije u okolici istarskog mjesta Brtonigle koja posljednjih godina bilježi sve bolje rezultate na međunarodnim natjecanjima vina.

Marina Polesana otvorena je u Puli sredinom travnja u sklopu prve faze velikog nautičko-turističkog projekta Katarina Monumenti koji u nekadašnjoj vojnoj zoni realizira tvrtka Kermas Istra poduzetnika Danka Končara. FOTO: Marina Polesana

B&B: Iza vas je vrlo zanimljiva poslovna godina koju su obilježili s jedne strane otvaranje nove marine u Puli, a s druge problemi u trogirskom škveru.

Može se reći da je to bila godina prilagodbe i prestrojavanja prema novim uvjetima na svjetskom tržištu, a onda i kod nas. Kada govorimo o škveru, onda treba reći da novi poslovi teško dolaze jer brodogradnja u Hrvatskoj ima dva problema. Prvi problem je financiranje, a to znači da ako ulazite u neki projekt, onda to morate financirati. Škverovi ili konkretno trogirski škver, ili kako se sada zove BTC – Brodotrogir Cruise, nema tih sredstava. Primoran je tražiti poslove koje će financirati ili kupac ili neka treća strana. Danas imamo narudžbe iz Norveške za koje je kupac digao stopostotni kredit. Nas financira HBOR, ali on s jedne strane ima garanciju države, a s druge garanciju kupca. Njegov rizik je vrlo mali i on ne financira ništa. Drugi problem su ljudi jer njih nema u onim strukama koje su u ovom trenutku potrebne, a problem su i iznosi plaće koje netko može zaraditi. Recimo, ako je netko u Puli, onda ode u Monfalcone i tamo ima dvostruko ili trostruko veću plaću. Tako da je ono što je vrijedilo otišlo vani. Uzmite primjer Uljanika i njegovih dvije tisuće radnika koliko je tamo radilo. Koliko ja znam, niti jedan od njih nije na burzi rada. Svi su našli posao, a većina njih je otišla raditi vani. I tu je riječ o onim kvalitetnim majstorima za koje uvijek ima posla. Hrvatska brodogradnja u ovome trenutku ima veliki problem u financiranju i manjku kvalitetnih radnika koji znaju svoj posao u brodogradnji.

Danko Končar otkrio je da je EMMA Capital u procesu da od njega preuzme marinu u Trogiru te je ušao kao partner i u njegovu novu marinu u Puli. FOTO: Marina Polezana

B&B: Pretpostavljam da je u marini u Puli, ali i u drugim marinama s kojima ste povezani situacija dijametralno suprotna.

U pravu ste. Ove godine nautički turizam se vraća blizu 2019. kao rekordne godine, iako ni godine korone 2020. i 2021. za nautički turizam nisu bile tako loše. Nautičari su bez obzira na koronu plaćali svoje vezove, a ova godina je krenula ranije i ima svoj zamah, tako da očekujemo rezultate koji bi mogli biti bolji nego 2019. Zbog te pozitivne situacije imate nekoliko stranih kompanija koje su zainteresirane za kupovinu postojećih marina. S jedne strane imate američki-engleski fond CVC koji u vlasništvu ima marinu Dalmacija u Zadru, EMMA Capital koji je u procesu da od nas preuzme marinu u Trogiru te je ušao kao partner u marinu u Puli. Tako da imate investitore s ozbiljnim kapitalom koji su zainteresirani ući u hrvatske marine. Nešto slično se događa i s čarter-tvrtkama koje su dobrim dijelom prešle u strano vlasništvo. Tako da su brodogradnja i nautika dvije potpuno različite priče. Samo u našim tvrtkama je brodogradnja bila nekoliko milijuna kuna u minusu, dok su marine ostvarile oko 20 milijuna kuna prije EBITDA-e, bez obzira na to što je bila godina korone, a jako dobro je radio i segment remonta.

‘Brodogradnja u Hrvatskoj ima problem financiranja. Nas financira HBOR, ali njegov rizik je mali jer ima garancije’

B&B: U kojoj je fazi preuzimanje marine u Trogiru koje je EMMA Capital najavio još prošle godine?

To nije jednostavan posao jer kupac traži određene garancije prije nego što dođe do konačnog dogovora. Tako traži potvrdu da imamo valjane koncesije, a da to postignete treba određeno vrijeme. Mi smo u završnoj fazi pregovora i mislim da smo pred potpisom. Konkretno, strani kupac kupuje tvrtku SCT ili Servisni centar Trogir koja u svom poslovanju ima i marinu, ali i odlične uslužne djelatnosti. Odustalo se od prvobitne ideje da se kupi samo marina, već se ide u mnogo širu priču.

B&B: Kako to da ste se odlučili prodati marinu, za koju i sami kažete da uspješno posluje, a zadržali ste brodogradilište koje stvara gubitke?

U okviru Brodotrogira je bila tvrtka Hrvatska brodogradnja Trogir (HBT) i ona je poslovala s velikim gubicima i nagomilala je preko 100 milijuna kuna obveza. Da bi se to saniralo i da bi koncesija HBT-a prešla u SCT, bilo je potrebno apsorbirati i te gubitke, a jedini način da se to zatvori je bila prodaja marine. Sada će ta financijska sredstva omogućiti povrat svih dugova SCT-a koji su bili 15-16 milijuna eura, a omogućit će i povrat kredita PBZ-u u visini od 12,5 milijuna eura. Tako da je s tom operacijom prodaje omogućen povrat tih dugova koji su se nagomilali tijekom godina i zbog kojih su obje tvrtke bile u predstečajnoj nagodbi. Međutim, i obveze koje su se pojavile i nakon predstečajne nagodbe su bile ogromne tako da nije bilo izlaza osim prodaje marine. Dugovi HBT-a su sanirani, osim duga dobavljačima iz predstečajne nagodbe.

‘Prva odluka vezana uz projekt Marine Polesana bila je donesena još 2011., a marinu smo otvorili 2022. Tu je bio potrebnih i nepotrebnih problema čije je rješavanje zahtijevalo određeno vrijeme’, ističe Končar. FOTO: Marina Polesana

B&B: Brodogradnja u Trogiru će tako opstati i nema straha od zatvaranja škvera.

Apsolutno. Ono što smo mi nekada radili su brodovi od 200 metara, a sada radimo brodove do 100 metara. Nažalost, u ovome trenutku radimo brodove do 30 metara zato što imamo konkretnu narudžbu i tu idemo poprilično naprijed s gradnjom triju brodova za opsluživanje ribogojilišta. Ti brodovi su za nas vrlo bitni zbog razvoja tehnologije jer su sva tri broda na električni pogon. To je za nas bitno jer se radi o drugačijem pristupu gradnje brodova. U brodogradilištu je trenutno ostalo oko 150 radnika, a prije korone ih je bilo oko 800. Riječ je o značajnom smanjenu, ali svi su ljudi dobili otpremnine i sve što im pripada, da ne ulazim u svaki detalj.

B&B: Nedavno je član uprave vašeg brodogradilišta izjavio da ste spremni za gradnju tankera koji prevoze LNG plin. Je li to jedna od opcija za poboljšanje situacije u škveru?

Imamo tehničke mogućnosti da to odradimo, ali ljude baš i ne. Ali da dobijemo priliku, sigurno bismo se organizirali. S jedne strane je realno da takav posao odradimo, ali s druge ne znam koliko je realno da takav posao dobijemo jer u svijetu ima brodogradilišta koja su puno bolje pozicionirana za takav posao od nas.

‘Strani kupac kupuje tvrtku SCT ili Servisni centar Trogir koja u svom poslovanju ima i marinu, ali i odlične uslužne djelatnosti’

B&B: Koliko je teško u ovome trenutku baviti se ne samo brodogradnjom, već i turizmom, s obzirom na poremećaje na tržištu kojima svakodnevno svjedočimo?

Jedno je divljanje cijena koje se održava na nekoliko načina. Kao prvo, onaj od kojeg kupujete traži avans, a kao drugo, iako vam treba jedna paleta nekog materijala, vi naručite četiri da biste tri mogli staviti u skladište jer je danas cijena 1, a sutra će biti 1,2. Međutim, dobavljači vam ponekad ne žele prodati četiri palete, već samo jednu. To je donekle poremetilo odnose prodavača i kupca, a i cijene rastu svaki dan, što vidimo najbolje na primjeru energenata. Postoji tu niz faktora, razumijemo i naše dobavljače jer se uvjeti na tržištu jako brzo mijenjaju, tako da je nemoguće primijeniti neki suvisli sistem da bi se to kompenziralo.

Srećom, dvije godine se nigdje nije putovalo i kod ljudi postoji glad za putovanjima i to donekle spašava cijelu situaciju. Isto tako, mora se napomenuti da s tim divljanjem cijena paralelno ide i rast osobnog dohotka. Evo samo kod nas je fond osobnog dohotka u prva četiri mjeseca ove godine skočio za 50 posto. Za to ima raznih razloga, ali ostaje činjenica da prihoda koji bi pokrili taj rast plaća nije bilo, nego se rast dogodio na uštrb budućih priljeva od sezone koja je pred nama. Jasno je da turizam nije jednostavna grana i ima ogromnih problema, a najveći problem su ljudi. Hrvatska nažalost nema viška radne snage koja bi ljeti radila u hotelima. Kako će se to odraziti na kvalitetu i na ljude koji će sve to iznijeti na leđima, ne znam. Ali to nije problem samo u turizmu, već i u građevini i u mnogim drugim djelatnostima.

‘Jednog dana Marina Polesana će biti najveća na Jadranu. Imat će 1500 vezova na moru i kopnu. U ovoj fazi ima ih 300’. FOTO: Marina Polesana

B&B: Nedavno je bilo svečano otvorenje marine u Puli, kako sada gledate na cijelu priču oko te marine i je li se od trenutka kada je cijeli projekt dogovoren pa do danas dogodila neka promjena u poduzetničkoj atmosferi u Hrvatskoj?

Nažalost, nema nikakve promjene. Kulturu razmišljanja je teško promijeniti i da se to dogodi, trebaju proći generacije. Pula, odnosno marina Sv. Katarina je jedan dobar primjer jer imate našu golemu upornost i našu vjeru u uspjeh ovog projekta. Morate znati da smo mi dogovorili projekt i da je prva odluka donesena još 2011., a otvorili smo marinu 2022. Tu je bio potrebnih i nepotrebnih problema čije je rješavanje zahtijevalo određeno vrijeme. Ne mogu reći da smo riješili sve probleme, ali većinu problema smo riješili i dio marine smo pustili u funkciju. Kako smo zadovoljni? Jednog dana ta marina će biti najveća na Jadranu. Imat će 1500 vezova na moru i kopnu. U ovoj fazi otvoreno je 300 vezova, nakon mjesec-dva trećina vezova je popunjena, a mnogi će doći na kraju sezone. Vrlo brzo ćemo imati i dodatnih 150 vezova, a intenzivno radimo i na hotelu. Financijski rezultati su jako dobri, a bitno je i da zahvaljujući iskustvu iz Trogira stvaramo tim mlađih ljudi koji preuzimaju vođenje marine i na kraju je rezultat vrlo pozitivan.

Na otvorenju Marine Polesana, u čiju je gradnju Danko Končar uložio 11 godina volje i upornosti, bio je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. FOTO: Marina Polesana

B&B: Vidimo i iz primjera hotela koji bi se trebao graditi na Valkanama u Puli da se i drugi investitori susreću sa sličnim problemima kao i vi.

Hrvatska mora, i to ne govorim radi turizma, definirati hoće li svoj razvoj definirati na postojećim ljudskim potencijalima ili će uvoziti radnu snagu na neki kraći ili duži rok, a mi ćemo se toj odluci prilagoditi. Mislim da se novca za investicije može naći. Mi smo novac za marinu u Puli uložili iz vlastitog džepa. Ako vi razvučete investicije na 11 godine i stalno nešto ulažete, teško da možete vratiti tu investiciju. Je li bilo pametnije uložiti u nešto drugo? Sigurno da je.

B&B: Kako vaše inozemne tvrtke posluju u novonastalim uvjetima post-korone i rata u Ukrajini?

Za vrijeme korone situacija je bila katastrofalna, jedna od tvrtki je otišla u stečaj te smo je morali prodati, ali u zadnjih par mjeseci počeli smo s reaktivacijom rudnika i situacija je jako dobra. Recimo da je ukupna cijena 100, naš ukupni trošak iznosi 50. To znači da je zarada 100 posto. To nije uvjetovano samo ratom u Ukrajini, već i nekim drugim uvjetima na tržištu poput transporta. Smanjenje kapaciteta, pogotovo u Južnoj Africi je uzrokovano koronom.

‘Brodovi koje gradimo za opsluživanje ribogojilišta za nas su vrlo bitni zbog razvoja tehnologije jer su na električni pogon’

B&B: Malo ljudi zna da u vlasništvu imate i jednu malu vinariju kraj Brtonigle u Istri. Otkuda ta ljubav prema vinima i zašto ste se odlučili uložiti u vinariju?

U posjed vinarije smo došli nakon što nam je jedan partner ostao dužan pa nam je na ime duga dao tu vinariju. To nije bilo ciljano, nego više slučajnost. Vinarija je proizvodila gubitke, ali u zadnje tri godine iskazujemo mali dobitak, pa možemo reći da smo na pozitivnoj nuli. Odlučili smo se pozicionirati tako da proizvodimo specijalna, vrhunska vina u manjim količinama i što se tiče kvalitete, u tome uspijevamo.

Nažalost, prije tri godine bolest žutica je udarila i na naše vinograde i od 11 hektara su nam ostala samo tri. Sada smo u fazi obnove i to ide svojim tokom. Moram priznati da ne znam zašto smo ostali u tom poslu, ali imamo tamo ljude koji vole svoj posao i znaju napraviti kvalitetno vino. Kada imate nekoga tih karakteristika, onda mu se pridružite.

Samo dva mjeseca od otvorenja, u Marini Polesana već je trećina vezova popunjena, mnogi će doći na kraju sezone, a Danko Končar ističe da će ubrzo imati i dodatnih 150 vezova. FOTO: Marina Polesana