Danijela Jerković, predsjednica Upravnog odbora Hrvatske udruge dadilja, govori o rastu potražnje za dadiljama zbog nedostatka jaslica i vrtića

Prema izvještajima Grada Zagreba koji su bili objavljeni sredinom godine, u Zagrebu potreba za vrtićima neprestano raste. Trenutno gradski vrtići na raspolaganju imaju 7140 mjesta od jaslica do predškolske dobi. Prema najavama Grada, taj broj bi se do kraja godine trebao povećati za 1000 mjesta – točnije, za 600 mjesta početkom rujna kada će se otvoriti pet od deset vrtića koji se trenutno grade na području grada te će daljnjom gradnjom biti omogućeno dodatnih 400 mjesta do kraja godine. No usprkos sve većoj ponudi, potražnja za vrtićkim smještajem je u stabilnom rastu. U prošloj godini je Grad Zagreb zaprimio 30 posto više zahtjeva nego u 2022., a čak 3000 djece ostalo je neupisano.

Zagrebački roditelji stoga moraju tražiti alternative. Jedan već sada iznimno popularan novi trend su dadilje obrtnice koje, barem kako one navode, imaju „pune liste čekanja“. Postoje dvije vrste dadilja obrtnica. Prva vrsta određena je dovođenjem djeteta u stambeni/poslovni prostor dadilja, ali postoji i mogućnost čuvanja djece u domu roditelja, gdje osoba koja je završila „Osposobljavanje za poslove dadilja“ može otvoriti svoj obrt, sklopiti ugovor o čuvanju djeteta/djece u domu roditelja i zatražiti subvenciju za djecu koju čuva kao privatna dadilja obrtnica ako na tom području postoji ta mogućnost. Trenutno u RH postoje tri dadilje koje su privatne dadilje obrtnice, no Hrvatska udruga dadilja (HUD) svjesna je da takvih dadilja u stvarnosti ima „puno, puno više“.

„HUD je strukovna organizacija koje okuplja dadilje obrtnice u Republici Hrvatskoj, trenutno u RH posluje oko 220 obrta za čuvanje djece. Svrha HUD-a je da promoviramo djelatnost dadilja kao kvalitetan vid skrbi djece, podupiremo rad dadilja obrtnica na lokalnom i nacionalnom nivou, organiziramo radionice i edukacije za dadilje, dajemo dadiljama obrtnicama stručno mišljenje i smjernice vezano za njihov rad, organiziramo godišnji susret dadilja koji će se ove godine održati u Ribniku u Karlovačkoj županiji i to će biti 10. Susret dadilja obrtnica u RH. Udruga se trudi da bude uvijek prisutna za sve svoje članove“, rekla je na početku razgovora za ZagrebNews Danijela Jerković, predsjednica Upravnog odbora Hrvatske udruge dadilja.

Prema informacijama kojima raspolaže HUD, na području Zagreba i Zagrebačke županije „trenutno posluje oko 80 obrta“. Najviše se dadilje obrtnice traže kod djece jasličke dobi, a roditelji traže mjesto kod takvih obrtnica tijekom čitave godine. Razlog potražnje je podijeljen, a prema Danijeli Jerković, neki od početka traže takav smještaj dok drugi nisu uspjeli osigurati svojem djetetu mjesto u vrtiću i moraju tražiti alternative. U svakom slučaju, prednost ovakvog obrta su manje skupine djece o kojima se dadilje brinu jer je po Zakonu o dadiljama na dvije dadilje dozvoljeno najviše 12 djece o kojima brinu. „Individualni pristup, lakša adaptacija i ugodnija radna atmosfera“ samo su neke prednosti dadilja obrtnica koje nabraja Danijela Jerković, pritom naglašavajući kako „svaka dadilja obrtnica može sama odrediti svoju ekonomsku cijenu koju formira ovisno o cijenama najma, režija, hrane i drugih troškova poslovanja, a u Zagrebu se ekonomske cijene čuvanja djece u obrtima kreću između 400 i 700 eura“ za tipične dadilje obrtnice kojima se dovode djeca, a kod kojih se dan ne razlikuje značajno od tipičnog dana u vrtiću.

„Kada odlučite upisati dijete u obrt dadilja, morate znati da je svakodnevna rutina u obrtima slična kao i u vrtiću, djeci se ujutro nudi doručak, nakon toga radi se zajednička aktivnost s djecom, voćna užina, nakon toga odlazak na otvoreno i vanjske aktivnosti, slijedi ručak koji većina dadilja sama priprema, popodnevni odmor i popodnevna užina, na kraju radnog dana slijedi slobodna igra i odlazak kući. Pojedini obrti nude različite programe ovisno o dodatnom obrazovanju i kvalifikacijama dadilje. U Zagrebu većina dadilja radi od 7-17 h, dok u pojedinim gradovima i mjestima dadilje imaju puno fleksibilnije radno vrijeme ovisno o potrebama roditelja, a poneke rade i popodnevne smjene“, kaže Danijela Jerković.

Dadilje obrtnice i HUD su u Hrvatskoj prisutni već više od deset godina, ali njihovo poslovanje i dalje nije bez problema. Neke lokalne jedinice samouprave i dalje ne žele sufinancirati roditelje djece upisane u obrte iako većina to uredno i redovito radi. Time se, kako kaže Jerković, „diskriminira roditelje koji imaju djecu smještenu u obrtima dadilja“, ali se i napada dadilje u slučajevima kada lokalne jedinice samouprave određuju ekonomske cijene dadiljama obrtnicama kod prihvaćanja subvencija ili gdje se dodjeljuje subvencija samo ako nema mjesta u gradskim vrtićima.

„Dadilje na početku rada nailaze i na niz problema vezanih uz ispunjavanje prostornih uvjeta. Kod utvrđivanja prostornih uvjeta nadležni uredi državne uprave koji su zaduženi za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta, nisu usuglašeni na razini Hrvatske tako da dadilje dobivaju različite inpute što im je sve potrebno za dobivanje rješenja. Osim toga, cjelokupni sustav je dosta spor pa vrijeme koje je potrebno da dadilja pokrene svoj obrt traje i do pola godine što stavlja dadilje u financijski težak položaj. Hrvatska udruga dadilja stoga služi kao spona između mjerodavnih institucija i dadilja obrtnica tako da upozoravamo nadležne na aktualne probleme te predlažemo njihovo rješavanje“, zaključuje za ZagrebNews Danijela Jerković.