Približava se godina dana mandata nove gradske vlasti koja se suočava s kritikama o nesnalaženju i nedovoljnoj brzini rješavanja problema. I dok dio njihovih birača misli da nisu dovoljno odlučni u borbi protiv Bandićeve ostavštine, nekim su svojim odlukama, poput otpuštanja 477 zaposlenika Zagrebačkog holdinga ili ukidanja mjere roditelj odgojitelj i izazvali veliko nezadovoljstvo među dijelom građana. Ovu mjeru, koja stupa na snagu 1. svibnja, do sada je koristilo 5793 obitelji i 20 tisuća njihove djece. Onima kojima djeca navršavaju sedam godina mjera se ukida, a onima koji imaju djecu vrtićke dobi, naknada se smanjuje na 1000 kuna. Zbog ovakve odluke korisnici mjera, udruge roditelja odgojitelja više su puta, pa i prošlog tjedna prosvjedovali pred zgradom Gradskog poglavarstva i najavili sudske tužbe, dok su predstavnici gradske opozicije, osobito oni iz HDZ-a, Mosta i stranke BM 365, optužili novu vlast da ugrožava demografsku politiku Hrvatske. Konsolidirani dug Grada Zagreba 31. lipnja 2021. godine iznosio je 8,2 milijarde kuna, od čega na Zagrebački holding otpada 4,9 milijardi. Gubitak Zagrebačkog holdinga u 2021. iznosio je 587 milijuna kuna, a u njemu ima oko 7700 zaposlenih.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Danijelom Dolenec, zamjenicom gradonačelnika Zagreba. Danijela Dolenec nagrađivana je znanstvenica i aktivistkinja posvećena borbi za društvenu jednakost, ekološku održivost i jačanje demokracije koja je do prošlogodišnjih lokalnih izbora bila izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Školovala se na London School of Economics, na federalnom institutu ETH u Zurichu, na Sveučilištu Harvard kao Fulbrightova stipendistica, a dobitnica je i Državne nagrade za znanost 2013. Godine 2017. uključila se u politiku kao kandidatkinja inicijative Zagreb je naš!, a bila je i među osnivačima platforme Možemo!.

NACIONAL: Prošlog tjedna održan je prosvjed dijela radnika Zagrebačkog holdinga koji su dio koordinacije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Bune se zbog najavljenih otkaza i tvrde da to nisu samo visokopozicionirani savjetnici i šefovi. Jeste li očekivali takvu pobunu i jesu li njihove tvrdnje točne?

Zagrebački holding je poduzeće koje smo naslijedili u vrlo lošem stanju i jako zaduženo, o čemu smo dosta govorili. To poduzeće bilo je i prilično zapušteno što se tiče upravljanja ljudskim potencijalima. Među 477 radnika koji predstavljaju višak u Zagrebačkom holdingu, nalaze se oni koji su spremni dobrovoljno otići, dio kojima istječu ugovori o radu i to isključivo u administrativnim poslovima. Inicijalno se među njima našlo nešto čistačica i zaštitara, ali ta su radna mjesta u suradnji sa sindikatima izuzeta iz programa. Dakle, višak predstavljaju oni koji su zaposleni na administrativnim radnim mjestima i njima će biti ponuđeni operativni poslovi. Istovremeno, u Holdingu, kao i u ZET-u i drugdje, nedostaje operativaca. Važno je istaknuti da paralelno i zapošljavamo – ZET je raspisao natječaj za 80 vozača, u tijeku je i natječaj JVP-a za 38 vatrogasaca, a raspisujemo i natječaj za tridesetak komunalnih i prometnih redara. Ova Uprava ima pred sobom puno posla kako bi Zagrebački holding učinila poduzećem koje će stanovnicima Zagreba pružati kvalitetne usluge. Jedan dio tog posla odnosi se na smanjivanje udjela administrativnih poslova, jer Holding, u odnosu na slična komunalna poduzeća, doista ima nabujalu administraciju. Svrha osnivanja Holdinga bila je da objedini funkcije kao što su računovodstvo, financije i slično, ali to do sada nije bio slučaj. Sada će to prvi put biti doista napravljeno.

NACIONAL: Ne bi li vam bilo lakše da ste to napravili puno ranije? Dugo ste najavljivali smanjenje broja zaposlenih, a trebala vam je gotovo godina dana do provedbe te odluke.

Ja bih vam na to uzvratila protupitanjem – je li ikada u 30 godina Hrvatske proveden ovakav proces, u bilo kojem javnom poduzeću, gradskom ili komunalnom? To je zahtjevan proces, u kojem ima puno koraka propisanih zakonom i ne smije se napraviti naglavačke. Nama je uz to bilo važno i da ga provedemo u socijalnom dijalogu sa sindikatima. Ako se prisjetimo da je ova izabrana Uprava u Holdingu oko šest mjeseci, mislim da dobro napredujemo. Cilj je da program zbrinjavanja i smanjivanja broja administrativnih radnika bude gotov u prvoj polovici 2022., u prvoj godini našeg mandata.

NACIONAL: Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman tvrdi da se tu radi o političkom revanšizmu jer se među 500-tinjak imena radnika koji predstavljaju višak u Zagrebačkom holdingu nalazi i dosta članova njegove stranke. Kako to komentirate?

Mislim da je Herman svojom izjavom otkrio ne samo kako vidi gradska poduzeća, već i kako funkcionira kadrovska politika u Hrvatskoj. Iz naše perspektive, ni u zapošljavanju, niti u identificiranju viškova, stranačka iskaznica ne predstavlja nikakav faktor. Nadam se da je to i iz naših dosadašnjih postupaka razvidno. Naime, osim što smo kompletne uprave najvažnijih gradskih poduzeća izabrali preko natječaja, Holdinga, ZET-a i Velesajma, na isti smo način izabrali i cijeli upravljački ešalon u Zagrebačkom holdingu. U proteklih šest mjeseci svi voditelji podružnica i direktori vezanih poduzeća izabrani su kroz javne natječaje. Potpuno nevezano s njihovom stranačkom pripadnošću. Pitam vas i javnost, kada je to i gdje tako napravljeno u Hrvatskoj, i još u tako kratkom periodu.

NACIONAL: Hoćete li se uspjeti riješiti viška ljudi u gradskoj upravi koji su zaštićeni zakonom? O tome se priča od početka vašeg mandata.

Hoćemo, ali moramo razdvojiti postupke u gradskoj upravi od procesa u poduzećima, gdje je to jednostavnije. Zaposlenima u gradskoj upravi Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj samoupravi daje specifična prava. Na primjer, nikome ne možemo uručiti izvanredni otkaz. Mi tu opciju nemamo već, kada identificiramo višak službenika, moramo ih, prema Zakonu, staviti na raspolaganje. To je postupak u kojem oni nisu raspoređeni ni na kakav posao i istekom tog perioda, koji može trajati do šest mjeseci, možemo im dati otkaz uz otpremnine. Takav proces sada provodimo u Uredu gradonačelnika, gdje smo zatekli preveliki broj savjetnika, posebnih savjetnika, viših savjetnika i slično. Donijeli smo načela o unutarnjem ustrojstvu, kojima smo ukinuli funkciju posebnih savjetnika i takvih radnih mjesta više nema. Donošenjem pravilnika oni se stavljaju na raspolaganje.

NACIONAL: Je li Ivica Lovrić još uvijek zaposlenik Grada Zagreba i što točno radi?

Na njega se, između ostalih, odnosi ovaj opisani proces. Provodimo zakonom propisanu proceduru koja na kraju vodi otkazu.

NACIONAL: Mnogi vaši simpatizeri postali su kritični, pa i razočarani, prije svega zbog sporosti u rješavanju nagomilanih problema, od otpada do vrtića, kao i zbog otezanja s imenovanjem pročelnika. Uskoro će biti godina dana otkad ste pobijedili na izborima, a dosta gradskih ureda još uvijek vode vršitelji dužnosti, što usporava ili čak onemogućuje donošenje odluka. Kako to komentirate?

Ne slažem se. Mi smo stava da prvo treba skočiti, a onda reći hop. Jako puno aktivnosti se paralelno radi i priprema, ali s njima idemo u javnost tek kada su spremne. Dio natječaja za pročelnike koji smo mogli raspisati prije spajanja ureda smo završili. Imamo novu pročelnicu Ureda gradonačelnika koja je najbliža suradnica našem izvršnom timu, kao i novu glasnogovornicu te također imamo novu pročelnicu Zavoda za zaštitu kulture i prirode, koja je izuzetno važna za obnovu Zagreba. Trenutno je u tijeku natječaj za pročelnika Ureda za kulturu, međunarodnu i međugradsku suradnju i civilno društvo, kao i za pročelnika Ureda za obrazovanje, sport i mlade. Ti natječaji idu dobro, a više od toga ne mogu reći dok postupci ne završe. Uskoro će ići i natječaji za druge urede za koje smo morali pričekati da Odluka o preustroju uprave stupi na snagu početkom ove godine.

NACIONAL: Jedan transparent na prosvjedima zaposlenika Holdinga glasio je: „Možete, ali ne znate!“. Time vas se indirektno optužuju da nemate svoje ljude za upravljanje gradom, već ste neke vodeće pozicije popunili SDP-ovim kadrovima.

To nije točno. Uostalom, ne znam što znači imati svoje ljude. Hoćemo li mi stranački kadrovirati? Nećemo. Nikome nije prednost to što je možda član zeleno-lijeve platforme Možemo!. Ako je najbolji, bit će izabran. Dat ću vam primjer, Marko Bogdanović u ZET-u. Mi njega do prije tri mjeseca nismo poznavali, a sada imamo čovjeka na čelu ZET-a koji već sada tamo radi značajne iskorake. Ponavljam – uprave svih gradskih poduzeća izabrane su preko natječaja, velika većina njih ne pripada nijednoj političkoj stranci, niti nam je to bitno. Tu su onda i gradske ustanove. Grad Zagreb ima 340 ustanova, a mi smo do sada u preko 300 njih imenovali nova upravna vijeća koja kontroliraju zakonitost poslovanja ustanova, izbor novih ravnatelja i slično. Što se tiče optužbe da smo popunili vodeće pozicije SDP-ovim kadrovima, zapravo ih ima prilično mali broj, i kažem, stranačka pripadnost nije nam faktor pri izboru.

NACIONAL: U Zagrebu postoji i problem vrtića kojih je premalo. Zalažete se za proširenje vrtićkih kapaciteta, između ostalog i zato što ste ukinuli mjeru roditelj odgojitelj. Što se konkretno radi na tom planu?

Naslijedili smo situaciju u kojoj više gradskih četvrti ima veće potrebe za vrtićima nego što trenutno ima mjesta. To su četvrti u kojima je bilo puno stanogradnje, a koju Grad nije adekvatno pratio izgradnjom društvene infrastrukture. Petnaest puta više novca je od 2016. uloženo u program roditelj odgojitelj, nego u izgradnju novih vrtića. Osim toga, godinama se nije poštovao DPS, Državni pedagoški standard, koji propisuje omjer broja djece i odgajatelja. Naravno da su nas dočekale inspekcije u više gradskih vrtića čim smo preuzeli vlast, iako poštovanje DPS-a prije toga nije bila tema. No naš je cilj da svako dijete u gradu Zagrebu može ostvariti upis u vrtić. To namjeravamo postići u ovom mandatu, kao što namjeravamo i doseći standarde DPS-a. Zato planiramo izgradnju 12 novih vrtića u sljedeće dvije godine.

NACIONAL: Je li istina da ste predložili da se prostorije nekih mjesnih organizacija pretvore u vrtiće?

S obzirom na djecu vrtićke dobi korisnika mjere roditelj odgojitelj, ali i djecu raseljenih osoba iz Ukrajine, dodatno je u kratkom roku porasla potreba za vrtićkim kapacitetima. Zato smo u proračunu u prosincu 2021. predvidjeli interventnu mjeru od 25 milijuna kuna za povećanje vrtićkih kapaciteta, za najam ili preuređivanje prostora u vlasništvu Grada Zagreba. Od prostora u vlasništvu Grada Zagreba neki prostori mjesne samouprave su pogodni jer zadovoljavaju uvjete Državnog pedagoškog standarda. DPS propisuje unutarnju i vanjsku kvadraturu, zelenu površinu i druge uvjete. Mapirali smo prostore koji su najadekvatniji i u dobrom stanju, kako bismo ih prenamjenom mogli učiniti područnim objektom vrtića. Fokusiramo se na četvrti gdje je najveći dio korisnika mjere, a to su Sesvete, Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Peščenica-Žitnjak. Cilj nam je povećati kapacitete za oko 500 djece. Što se tiče mjesnih odbora, u Sesvetama ih ima 47, tako da ako četiri prostora prenamijenimo u vrtić, vjerujem da nećemo narušiti mogućnost odvijanja aktivnosti mjesnih odbora i drugih kvartovskih aktivnosti, a unaprijedit ćemo mrežu vrtića.

NACIONAL: Udruge roditelja odgojitelja posebno su se okomile na vas, tvrdeći da nisu uspjeli s vama uspostaviti dijalog. Zašto?

Što se tiče dijaloga, od jeseni prošle godine vodim taj proces, koji uključuje i sastanke s udrugama koje predstavljaju roditelje odgojitelje. Većinu sastanaka sam osobno inicirala, neke udruge su se odazvale, neke nisu. Cijelo vrijeme smo im otvoreno komunicirali svoje planove. U siječnju smo uputili upitnik prema korisnicima kako bismo mogli na temelju podataka izraditi socijalnu sliku korisnika mjere roditelj odgojitelj, jer sada o konkretnim problemima nekih obitelji znamo samo na razini pojedinačnih primjera, od niskih primanja, do brige za djecu s teškoćama. Namjera nam je bila na temelju tih podataka oblikovati dodatne mjere. Na žalost, od 5800 korisnika, upitnik je ispunilo tek njih 149. Podsjećam, 1. svibnja ove godine iz mjere izlaze oni korisnici čija su djeca školske dobi, a ostaju u mjeri oni kojima su djeca vrtićke dobi ili mlađa, a njima će naknada biti značajno manja. No bitno je naglasiti da su, čim je Skupština donijela tu odluku u prosincu, korisnici mjere smjeli početi tražiti posao i upisivati djecu u vrtiće, a da time više nisu u prekršaju. Važno je da javnost zna kako i sada ima oko 380 slobodnih mjesta u vrtićima.

NACIONAL: Koliko tužbi protiv Grada Zagreba je već podneseno i što će biti ako neku od njih izgubi?

Ukupno je bilo šest zahtjeva upućenih Visokom upravnom sudu. Mi smo se kao Grad očitovali i podastrli smo niz argumenata kojima dokazujemo da je naša odluka bila zakonita. Naš je glavni argument da odluka o naknadama prema različitim skupinama korisnika, koje nisu temeljene na zakonskoj obavezi kao što ova nije, predstavlja autonomnu odluku izabrane gradske vlasti. Također, smatramo da propis koji je korisnicima zabranjivao da rade i da upisuju djecu u vrtić nije u skladu s Ustavom. Vidjet ćemo što će biti ishod podnesenih zahtjeva, ali mi vjerujemo u zakonitost te odluke.

‘U Uredu gradonačelnika smo zatekli preveliki broj savjetnika, posebnih savjetnika, viših savjetnika i slično’, rekla je Danijela Dolenec. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

NACIONAL: Opozicija smatra da ste, kao nova vlast, odgovorni zbog činjenice da bivša Uprava Gradske plinare nije na vrijeme nabavila jeftiniji plin, pa ga sada kupuje po četiri puta većim cijenama. Zbog toga su poduzetnici, obrtnici, udruge, kao i pučka kuhinja još prije 1. travnja počeli plaćati enormne račune. Kako to komentirate i kako biste tu situaciju objasnili građanima?

Vrijedi još jednom ponoviti. Radi se o staroj upravi poduzeća Gradska plinara Zagreb-Opskrba. Zanimljivo je pogledati vrijeme kada su se ti ugovori o nabavi plina potpisivali. Mi smo stupili na dužnost u petak, 4. lipnja, a u ponedjeljak, 7. lipnja, potpisan je veliki ugovor s dobavljačima po varijabilnoj cijeni, iako je prema korisnicima cijena ranije dogovorena po fiksnoj cijeni. Još jedan takav ugovor potpisan je tog istog tjedna. Naravno da nije bilo moguće to spriječiti u prvom tjednu našeg mandata, s upravom koju nismo mi izabrali. Je li se radilo o propustu, pogrešnoj procjeni u trenutku kada se nije moglo znati da će cijene plina skočiti u nebo, štetnoj poslovnoj odluci ili nečem trećem, to će pokazati revizija. Ispitat će se kakav je karakter te odgovornosti.

NACIONAL: Na gradonačelnika Tomislava Tomaševića okomila se opozicija zbog najave o mogućoj prodaji Gradske plinare, a on je prošloga tjedna izjavio da su sve opcije otvorene. Naime, za razliku od Gradske plinare Zagreb-Opskrba koja je u milijunskim gubicima, Gradska plinara Zagreb nema dugova i ima u svom vlasništvu infrastrukturu. O čemu će prodaja ovisiti?

Gradska plinara Zagreb-Opskrba zbog navedenih razloga nagomilala je ogromne gubitke, od nekoliko stotina milijuna kuna. Mi imamo odgovornost za poslovanje cijele grupe Zagrebačkog holdinga. Zato je sada u procesu ugovaranje dubinske analize, kako bismo procijenili što je najbolje za budućnost, za građane. Mi smo dijelom već apsorbirali te gubitke, no moramo se pobrinuti da oni ne nastaju i dalje. Sada razmatramo sve opcije i dok ne dobijemo kvalitetne podatke, neodgovorno bi bilo s rješenjem izlaziti u javnost.

NACIONAL: U slučaju prodaje, bi li država bila kupac?

To je jedna od opcija. Sada je važno da pričekamo analize.

NACIONAL: Viktor Gotovac, novi predsjednik zagrebačkog SDP-a, najavio je da će tražiti izmjene koalicijskog sporazuma. Jeste li o tome razgovarali, hoće li Možemo! na to pristati?

Dobro je i pozitivno da postoje dvije stranke koje konkuriraju na lijevom spektru. Možemo! se razvija na nacionalnoj razini, a u Zagrebu smo ostvarili premoćnu pobjedu – u koaliciji s Novom ljevicom i Orahom imamo 23 gradska zastupnika, a SDP 5. To je velika razlika. Dobro je da postoje dvije takve stranke na ljevici, jer se međusobno potičemo da budemo bolji. Naš odnos je nužno dinamičan, jer je neizbježno i konkurentski. No dijelimo puno zajedničkih interesa i u gradu i u državi. Našu suradnju ocjenjujem kao dobru, ali mislim da je prirodno da je, kako idemo prema isteku prve godine mandata u lipnju, dobar trenutak da razgovaramo o koalicijskom sporazumu. To je agenda od 28 točaka, u koju su SDP i Možemo! uvrstili ciljeve do kojih im je posebno stalo u gradu Zagrebu. Nemamo ništa protiv da nakon godine dana opet prodiskutiramo te zajedničke ciljeve.

NACIONAL: Jedan od primarnih problema Zagreba je gospodarenje otpadom. Usprkos predizbornim obećanjima, dojam među građanima je da se ništa nije pomaklo s mrtve točke. Kako to komentirate?

U naša prva tri mjeseca mandata najviše smo govorili upravo o nepostojanju sustava gospodarenja otpadom i potezima koje radimo u kratkom i srednjem roku. A radimo ono što smo i najavili – napravili smo pritisak na naša gradska poduzeća da ojačaju kapacitete za zbrinjavanje glomaznog i biootpada. Mislim da smo, iako taj problem nije do kraja riješen, već pokazali da se možemo manje oslanjati na privatna, a više na naša gradska poduzeća. Za velike projekte, od kojih su nama najvažniji kompostana i sortirnica, moramo osigurati europska sredstva, jer se radi o investicijama od stotine milijuna eura. U svakom slučaju, namjera nam je da to riješimo u ovom mandatu. Što se tiče lokacije za kompostanu, još u doba bivšeg gradonačelnika pripremljena je projektna dokumentacija za kompostanu u Novskoj, koju mi sada razmatramo. Naime, ako želimo imati kompostanu brzo, to je rješenje. Doduše, ne idealno zbog troška transporta, no ima načina kako ga učiniti smislenim.

‘Što se tiče optužbe da smo popunili vodeće pozicije SDP-ovim kadrovima, zapravo ih ima prilično mali broj, i kažem, stranačka pripadnost nije nam faktor pri izboru. To nam uopće nije bitno’

NACIONAL: Najavljeno je poskupljenje i novi način prikupljanja otpada od 1. srpnja, pri čemu će građani plaćati odvoz otpada po količini vrećica. Mislite li da će to funkcionirati?

Odluka koju je Skupština donijela u veljači izuzetno nam je važna. Pred nama je kampanja edukacije i informiranja građana, koje ovom odlukom potičemo da usvajaju nove navike razdvajanja otpada. Jedan dio Zagrepčana već dugo razdvaja i frustriran je što i drugi to ne rade, a drugi dio je do sada ignorirao situaciju. Odluka Skupštine sada će nagrađivati one koji će razdvajati, jer će im se računi smanjivati. Hoće li implementacija ići glatko već od 1. srpnja? Vjerojatno će biti izazova, ali mi vjerujemo u naše građane. Sad je u tijeku javni poziv za bokseve za spremnike za otpad, tamo gdje oni moraju biti postavljeni na javne površine, odnosno gdje ih nije moguće smjestiti unutar nekretnine.

NACIONAL: Hrvatska je, kao i mnoge europske zemlje, prihvatila tisuće ukrajinskih izbjeglica. Kako se Grad Zagreb uključio, kakav smještaj je ponudio, postoji li plan za integraciju djece u školski sustav?

Od početka strašnog rata u Ukrajini gradonačelnik Tomašević održava redovne koordinacije sa Stožerom civilne zaštite grada Zagreba, kojem je načelnik Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika. Odmah smo uspostavili i direktnu komunikaciju s državnim tijelima, da vidimo kako možemo na najbolji način reagirati. Što se tiče smještajnih kapaciteta, ustupili smo Grad mladih, ali smo spremni ustupiti i veće kapacitete, kao što je Velesajam, ako bude potrebno. No sada nam je primarna zadaća integracija, prije svega djece u vrtiće i škole. Do sada smo upisali oko 153 djece, od kojih je 30 u vrtićima, 110 u osnovnim i 13 u srednjim školama. Prošlog tjedna gradonačelnik je s ukrajinskom djecom posjetio Javnu vatrogasnu postrojbu grada Zagreba. Također, omogućili smo i besplatan prijevoz ZET-om i besplatan pristup gradskim knjižnicama i doista se trudimo biti dobar grad domaćin.

NACIONAL: U ovim okolnostima, je li vam žao da je gradonačelnik Tomašević ukinuo Ured za upravljanje u hitnim situacijama?

Nije. To je bio jedan od najlošije ustrojenih ureda, no bitno je znati da su sve njegove nadležnosti sada dio objedinjenog Ureda za mjesnu samoupravu i civilnu zaštitu, što je puno logičnije. Taj Ured pokriva cijeli teritorij grada Zagreba i uvjerena sam da ćemo u našem mandatu imati puno kvalitetnije upravljanje hitnim situacijama.

NACIONAL: Planira li Grad Zagreb prodati dječja odmarališta na moru, o čemu se godinama govori? I što je sa sportskim centrom Mirta na Silbi koji godinama propada i ruglo je na otoku?

Za dječja odmarališta nadležna je podružnica Vladimir Nazor, koja je dio Zagrebačkog holdinga, a ti su smještajni kapaciteti, po mom mišljenju, činili važan integralni dio odgoja i obrazovanja djece i mladih. I to se opet mora vratiti. Što se tiče sportskog centra Mirta na Silbi, u izradi je analiza nekretnina koju trenutno provodi Zagrebački holding, kako bi se povećala učinkovitost upravljanja nekretninama. Nakon toga će se donijeti odluka o načinu korištenja i raspisati javni natječaj.

NACIONAL: Može li se splitski ili pulski scenarij dogoditi u Zagrebu?

Svaki od tih scenarija je situacija za sebe, a osobito Zagreb gdje obnašamo izvršnu vlast i imamo većinu u Skupštini. Zato mislim da te situacije nisu usporedive.

NACIONAL: Hoćete li kao gradska vlast konačno organizirati i službenu proslavu Dana oslobođenja grada Zagreba, 8. svibnja, koju su 30 godina i gradska i državna vlast dosljedno ignorirali?

Grad Zagreb će na dostojan način obilježiti 8. svibnja, Dan oslobođenja, a o detaljima će na vrijeme obavijestiti javnost. Isto tako, podržat ćemo dugogodišnju manifestaciju Trnjanskih kresova koju organizira Mreža antifašistkinja Zagreba.