Danijela Dolenec, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, govori koliko će Grad Zagreb uštedjeti ukidanjem kontroverzne mjere iz doba Milana Bandića te kako gradska vlast misli riješiti problem nedostatnih kapaciteta vrtića

Ustavni sud Republike Hrvatske potvrdio je da ukidanje mjere roditelj odgojitelj nije neustavno. Uz to, proglasio je nedopuštenim tužbu udruga U ime obitelji, U djeci je budućnost i Hrvatske udruge roditelja. Time je gradonačelnik Tomislav Tomašević u potpunosti ostvario predizborno obećanje da će tu mjeru ukinuti. O ukidanju mjere, posljedicama toga i izgradnji vrtića za Zagreb News govori zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.

ZgNews: Cijelo vrijeme ste bili uvjereni da će Ustavni sud stati na vašu stranu u vezi mjere roditelj odgojitelj. Iz čega je proizlazila ta vaša samouvjerenost? 

Od početka smo bili uvjereni da su naše izmjene mjere zakonite, jer bi bilo kakva druga presuda značila da gradovi nakon promjene vlasti, do koje je došlo demokratskim postupkom izravnih izbora, ne mogu mijenjati odluke neke ranije uprave, čak i onda kad su takve mjere fiskalno neodržive. Osim toga, mjera roditelj odgojitelj koju smo naslijedili kršila je ustavne vrijednosti Republike Hrvatske jer je korisnicama priječila pravo na rad i pravo na upis djeteta u vrtić. U tom smo smislu bili uvjereni da će tu biti prepoznat javni interes – i to je učinio prvo Visoki upravni sud svojom presudom iz veljače ove godine, a sada i Ustavni sud.

ZgNews: Koliki će novac Grad uštedjeti ukidanjem mjere? Što s njim planirate napraviti? 

Od 2016. do 2022. Grad Zagreb je za mjeru izdvojio gotovo 320 milijuna eura. Samo za prošlu godinu taj je iznos bio 70 milijuna eura, što bi bilo dovoljno za izgradnju potrebnih vrtićkih kapaciteta čime bi se osiguralo mjesto u vrtiću za svako dijete. Upravo smo u tu svrhu, izgradnju vrtića i zapošljavanje novih odgojitelja, već preusmjerili velika sredstva nakon odluke Visokog upravnog suda u veljači. Samo ove godine u sustavu gradskih vrtića zaposleno je novih 450 odgojitelja i pomoćnih radnika za njegu, skrb i pratnju.

ZgNews: Koliko je trenutnih korisnika mjere roditelj odgojitelj i kada bi zadnji korisnik trebao izaći iz nje? 

Kako bismo osigurali postepenu prilagodbu za korisnike, naša izmjena mjere iz rujna 2022. predviđala je inicijalni period od 6 mjeseci u kojem se visina naknade nije mijenjala, da bi u travnju 2023. bila usklađena s visinom minimalne plaće u RH od 560 eura. U sljedećoj fazi, u srpnju 2023. visina naknade je smanjena na 50% iznosa minimalne plaće, odnosno 280 eura. Svi korisnici ostaju u mjeri dok im dijete ne stekne školsku dob, odnosno napuni 7 godina. Poštujući taj kriterij, iz mjere je u listopadu ove godine izašlo 2950 korisnica, a u mjeri ostalo 2420 korisnica. S obzirom na činjenicu da je zadnji ulazak u mjeru ostvaren u ljeto 2021. godine, posljednje korisnice će iz mjere izaći 2028. godine, s tim da će svaki mjesec izlaziti one korisnice čija djeca napune sedam godina.

ZgNews: Hoće li sva djeca čiji su roditelji bili korisnici mjere u adekvatnom roku dobiti mjesto u vrtiću? 

Mi smo kao nova gradska uprava naslijedili ozbiljan problem nedostatnih kapaciteta gradskih vrtića i upravo smo izmjenu mjere roditelj odgojitelj vezali uz potrebu da se javna sredstva iz proračuna preusmjere u izgradnju novih vrtića i zapošljavanje odgojitelja kako bismo osigurali da svako dijete može biti upisano u gradski vrtić. Istovremeno, našim smo izmjenama mjere omogućili roditeljima odgojiteljima da se zaposle, upišu dijete u vrtić i dalje primaju mjesečnu naknadu od 280 eura.

Na posljednjim upisima u gradske vrtiće, ukupno je oko 72% roditelja ostvarilo pravo upisa, dok je postotak uspješnog upisa za roditelje odgojitelje 82%. Naime, od zaprimljenih 1515 valjanih zahtjeva korisnika mjere, 1245 djece je upisano u gradske vrtiće. Povoljniji postotak upisane djece roditelja odgojitelja pretpostavljamo da je vezan uz dob djeteta jer se prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju dodatno boduje dob djece od 4 i više godina.

ZgNews: Kako napreduje izgradnja vrtića u Zagrebu? Koliko ih je dosad izgrađeno, a koliko je u planu ili izgradnji?  

Grad Zagreb provodi 26 projekta izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije dječjih vrtića, ukupne vrijednosti veće od 100 milijuna eura. Što se tiče osiguravanja europskog sufinanciranja, za 12 projekata vrtića ugovorili smo sufinanciranje, dok smo još 10 projekata prijavili na drugi poziv u ljeto 2023.

Dva smo vrtića otvorili ove godine, do kraja ove godine planiramo otvorenje još dva, a u 2024. računamo na izgradnju novih 10 dječjih vrtića. Trenutno imamo 7 gradilišta u tijeku, a za još 5 vrtića smo u postupku nabave izvođača radova.

ZgNews: Rekli ste da će svako dijete u Zagrebu dobiti mjesto u vrtiću. Kada procjenjujete da biste mogli ostvariti to obećanje i koliki broj djece čeka na upis? 

Jedan od naših ključnih ciljeva u ovom mandatu je univerzalna dostupnost dječjih vrtića, odnosno da omogućimo svakom djetetu u Zagrebu mjesto u vrtiću. U srpnju ove godine smo bili izvijestili o oko 2700 neupisane djece, no do početka pedagoške godine u rujnu je, zahvaljujući dodatnim organizacijskim naporima gradskih vrtića, ali i upisima u privatne i vjerske vrtiće koje Grad također sufinancira, brojka neupisane djece pala na 800. To je značajno bolji broj od onog na prvom roku, ali i dalje pokazuje da nema dovoljno mjesta za svu djecu u Zagrebu. Ulaganjima u vrtiće koja planiramo u 2024. kapaciteti vrtića doista će se značajno povećati, a nadamo se da ćemo univerzalnu dostupnost postići kroz otprilike dvije godine.

ZgNews: Planirate i povećanje gradskog proračuna za 5.4 posto za iduću godinu te bi on trebao iznositi dvije milijarde i 532 milijuna eura. Koji su vam strateški projekti prioritet koje planirate realizirati tim novcem i kada se može očekivati njihov završetak? 

Zahvaljujući odgovornom upravljanju, najvećoj iskorištenosti EU fondova u povijesti i stabilizaciji financija, naš proračun za 2024. godinu doista je razvojan. Osim navedenih povijesno velikih ulaganja u vrtiće, naredne godine započinjemo izgradnju i obnovu sedam strateških projekata. To su gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin, bazen Špansko, Dom sportova, stadion u Kranjčevićevoj, kino Europa, nova tramvajska pruga u Sarajevskoj kao i nova tramvajska pruga u Heinzelovoj. S obzirom na to da se radi o doista kompleksnim projektima, većinu planiramo kao dvogodišnje ili trogodišnje projekte. Uz to, u 2024. smo povećali ulaganja u investicijskog održavanje škola i sportskih gradskih ustanova, razvoj novih socijalnih usluga, posebno za djecu s teškoćama, velika povećanja izdvajanja za programe u kulturi, te nova ulaganja u priuštivo stanovanje.