Danijel Labaš, predsjednik udruge malih dioničara Agrokora gostovao je u Newsroomu N1 televizije u kojem je govorio o problemu malih dioničara te posrnule megatvrtke.

Komentirao je izjave nekadašnjeg direktora u sustavu Agrokor, Mislava Galića, koji je gostujući u Newsroomu govorio o problema malih dioničara.

“Ja sam bio u Jamnici predsjednik Uprave Jamnice i razišao sam se s 2018. godine se gospodinom Fabrisom Peruškom. On je kao razlog naveo da sam štetio ugledu tvrtke zbog istrage i taj da sam ga izvrijeđao što je notorna laž, ali pravi razlog je bio knjiženje jamstava”, objasnio je svoj odlazak iz Jamnice za N1.

Galić je rekao da je na njega vršen pritisak da knjiži jamstva koja bi prikazala da je Jamnica nesolventna.

“Oni, kad kažem oni, to su svi oni koji su vršili pritisak, a kad kažem vršili pritisak onda upotrebljavam blagu riječ, na nas, prije svega na dvije perjanice Agrokora, a to su Jamnica i Ledo, jer je u Jamnici bilo 25 posto malih dioničara, a u Ledu je bilo 50 posto malih dioničara i naravno da nije svejedno hoće li ti mali dioničari ostati ili će se s njima dijeliti vlasništvo ili neće. Ako se jamstva knjiže vanbilančno onda je firma solventna, mali dioničari ostaju i plijen se ne dijeli 100 posto”, objasnio je Galić.

Labaš kaže da je njegova izjava na tragu onoga što su mali dioničari Agrokora do sad tvrdili.

“Čitava poanta u cijelom procesu i donošenju nagodbe upravo jesu jamstva. Ta jamstva praktički su ili ništavna, ali ako jesu prihvatljiva imaju ograničenja koja ne zadiru u prava manjinskih dioničara. Mogao bih reći da smo mi mali dioničari ispali kolateralne žrtve u cijeloj situaciji oko Agrokora”, kaže Labaš.

I sam Ivica Todorić je rekao da je za jamstva trebao odgovarati samo Agrokor, a da se ona nisu trebala multiplicirati na ostale tvrtke.

“Naravno, čak je u jednom momentu, sutkinja u procesu, kad je krenulo suđenje, htjela ići tim smjerom. Sjetimo se i čudnovatih radnji iz nekih ranijih predstečajnih nagodbi u kojima su se znala pojavljivati nekakva potraživanja koja su se multiplicirala. U ovom slučaju imamo eklatantni primjer gdje za milijardu kuna duga Agrokora kao matice, su jamčile 23 kompanije za isti taj iznos. Dakle ne može biti dug od milijarde 23 milijarde, a upravo to se dogodilo da je kasnije ispalo da je netko platio 200-300 milijuna kuna duga, koji nije postojao”, kaže Labaš.

Dodaje da je Galić bio u pravu da nagodbe ne bi bilo da su jamstva knjižena vanbilačno, odnosno da se dugovi nisu na taj način multiplicirali i da mali dioničari nisu istisnuti.

“Jer ako se ta jamstva knjiže u bilanci, ona postaju dug i utječu na to da kad se od imovine oduzme dug, kapitala ne bi bilo”, rekao je Labaš i dodaje da su iz Jamnice i Leda, kojima Agrokor nije bio 100 postotni vlasnik, eklatantni primjer takve poslovne prakse.

Govorio je da je tijekom nagodbe, nova uprava Agrokora, radila zrcalna društva na koja su prenosili imovinu.

Rekao je da Ledo u kojem je Agrokor imao tek 48 posto vlasništva i da nije trebao biti predmet nagodbe tijekom Lex Agrokora da nije bilo amandmana tadašnjeg šefa HNS-a Ivana Vrdoljaka.

“Prvo je HNS bio za to da se izuzme Ledo, no onda je napravljen kopernikanski obrat kada je Vrdoljak pristupio Vladi”, rekao je Labaš.

Rekao je da se vodi dosta postupaka pred sudom oko Lex Agrokora te da se nekoliko njih vodi i pred Vrhovnim sudom. “Tu se zasad ništa ne događa. Zbog čega ne znamo. Postoje neke tužbe podnijete i Ustavnim sudom, ali Ustavni sud je rekao da čeka odluke Vrhovnog suda”, kaže Labaš i dodaje da ne bi čekao spekulirati kad će se nešto dogoditi. Na pitanje čekaju li neki politički rasplet kaže da je to vjerojatno. “Bilo bi dobro da ne čekaju to, već da sude kako treba”, kaže Labaš.

Spomenuo je i oksimoron koji se dogodio tijekom nagodbe. Naime, jamstva koja su tvrtke preuzele su knjižena tek nakon što je donesena prvostupanjska presuda oko nagodbe, a ne prije. “Nagodba je trebala proizaći iz financijskih izvješća i trebala je biti podloga da se provede neka nagodba”, kaže Labaš.

Dodao je da je svaka kompanija trebala imati svoju grupu vjerovnika koji su imali potraživanja, a ne da sve preuzme Agrokor, pa čak i tvrtke u kojima je imao tek 25 posto vlasništva.

Komentirao je i trenutno stanje Fortenove. Kaže da je po financijskim izvješćima koje je vidio ta tvrtka jednom nogom pred bankrotom. “Oni nisu ispunili mnoge uvjete koje su trebali, a ova obveznica im visi nad glavom da je dovoljno da HSP fond pusti obveznicu, da ih ovrši i da završe u bankrotu”, kaže Labaš i dodaje da mu nije jasno gdje je novac.

Rekao je i da će netko morati odgovarati za nastalu štetu i da će tražiti od države obeštećenje. “Tu ima dosta suspektnih radnji koje mogu ići u sfere krivičnog djela. Ako nešto nastane na takvom djelu to je ništavan posao. Šta god se dogodilo tada, neki će morati vraćati novac”, kaže Labaš.