Umjetnička organizacija Cristoforium organizira koncerte klasične glazbe, a čak tri ciklusa koncerata upravo su započela – „Glazbena Rijeka“, „Pleyel Svetislava Stančića“ i „Cristoforium“, u sklopu kojeg sedmi put glazbenici sviraju na povijesnim klavirima. Danijel Gašparović iz Cristoforiuma dao je kratak intervju Nacionalu.

NACIONAL: Upravo su krenule serije koncerata iz triju ciklusa – o čemu se radi?

Sveukupno smo krenuli s novim sezonama čak triju ciklusa koncerata – sedme sezone jedinog pijanističkog ciklusa koncerata u Hrvatskoj pod nazivom „Pleyel Svetislava Stančića“ i ciklusa koncerata na povijesnim klavirima „Cristoforium“, oba ciklusa održavaju se u Zagrebu, te šeste sezone ciklusa komorne glazbe u Rijeci pod nazivom „Glazbena Rijeka“.

Ciklus „Pleyel Svetislava Stančića“ jedini je pijanistički ciklus u Hrvatskoj, održavamo ga u Hrvatskom državnom arhivu, najljepšoj secesijskoj palači u ovom dijelu Europe. Taj naziv ciklus ima jer smo ga pokrenuli u spomen na Svetislava Stančića, pijanista i pedagoga, osobu od iznimne važnosti za hrvatsku kulturu i glazbeno obrazovanje u nekima od najturbulentnijih godina povijesti naše zemlje, a čiji je osobni klavir – jedinstveni koncertni klavir iz pariške tvornice Pleyel – dio Zbirke klavira Danijela i Ljubomira Gašparovića, najveće i najvrjednije privatne zbirke povijesnih klavira u ovom dijelu Europe.

NACIONAL: Što ste željeli tim ciklusom?

Ciljevi su bili višestruki: napraviti međunarodni ciklus koncerata najviše kvalitete, ali s jedinstvenim zagrebačkim i hrvatskim pečatom, publici i pijanistima predstaviti vrhunski klavir Pleyel iz 1911., koji su obnovili i restaurirali Ljubomir Gašparović i radionica Cristoforium, čime mu je prije osam godina vraćen sjaj. Uz koncerte iz ovog ciklusa radimo i majstorske radionice, koje održavaju inozemni pijanisti studentima i učenicima klavira, izložbe, predavanja. Također, redovito se praizvode i izvode djela hrvatskih skladatelja. Tako su u posljednjim sezonama nastupali pijanisti poput Borisa Giltburga, pobjednika natjecanja Queen Elizabeth u Bruxellesu, Stefana Vladara, renomiranog austrijskog pijanista i dirigenta, pobjednika Beethovenova natjecanja u Beču, legendarnih pijanista Nikolaja Demidenka i Eugena Indjica, Andreya Gugnina, pobjednika glasovitih pijanističkih natjecanja Gina Bachauer i Sydney, Inona Barnatana, svojedobno artist-in-residencea Newyorške filharmonije… Nastupili su i hrvatski pijanisti mlađe generacije Ivan Krpan, Petar Klasan, Mia Pečnik, Zvjezdan Vojvodić te renomirani hrvatski pijanisti poput Aljoše Jurinića, Lovre Marušića, Martine Filjak, Harija Guseka, Ljubomira Gašparovića, Đorđa Stanettija, Dalibora Cikojevića, Katarine Krpan, Danijela Detonija. Ove sezone održat ćemo koncerte Vedrana Janjanina, pijanista na specijalizaciji u Londonu, Gorana Filipeca, višestruko nagrađivanog hrvatskog pijanista svjetske karijere, te Lukasa Geniušasa, pobjednika međunarodnog pijanističkog natjecanja Gina Bachauer te dobitnika srebrne medalje na slavnom Fryderyk Chopin natjecanju u Varšavi, kao i natjecanju Čajkovski u Moskvi.

NACIONAL: Što sadrži ciklus „Cristoforium“?

To je jedinstveni ciklus koncerata na povijesnim instrumentima s tipkama, osmišljen kako bi aktivirao povijesno obaviješteno izvodilaštvo na instrumentima s tipkama u Hrvatskoj na najvišoj razini te predstavio instrumente iz Zbirke klavira Gašparović, ali i ostale važne instrumente u Hrvatskoj, pa su tako u ciklusu do sada nastupile najveće svjetske zvijezde povijesno obaviještenog izvodilaštva poput Malcolma Bilsona, Andreasa Staiera, Stefanie Neonato, Ronalda Brautigama, Jana Vermeulena, Veerle Peeters, Viviane Sofronitsky, Georga Riedla, Linde Nicholson, ali i hrvatski umjetnici Hrvoje Jugović, Lovro Pogorelić, Anabela Barić, Iva Konjevod, Duo Gašparović i drugi. Slavni danski bariton Bo Skohvus, uz klavirsku suradnju austrijskog pijanista Stefana Vladara, izveli su „Zimsko putovanje“ Franza Schuberta, što se integralno izvelo samo dvaput u posljednjih 30 godina u Hrvatskoj. Ove godine u ciklusu „Cristoforium“ predstavit će se recitalom „Mozart i Bachovi sinovi“, slavni francusko-američki fortepijanist i čembalist Justin Taylor na fortepijanu Karla Schmidta iz 1840., Duo Gašparović izvest će bisere literature za klavir četveroručno iz pera Franza Schuberta na fortepijanu Josepha Simona iz 1840., a violončelist Smiljan Mrčela će uz Ljubomira Gašparovića za klavirom Carla Bechsteina iz 1906. izvesti sonate Beethovena i Schuberta.

NACIONAL: A što je „Glazbena Rijeka“?

Ciklus komornih koncerata „Glazbena Rijeka“ vodimo u njegovu šestu sezonu, a održava se u predivnoj Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, nekadašnje Guvernerove palače u Rijeci. Ove godine pripremili smo nastup Zagrebačkog puhačkog trija, recital gitarista Krešimira Bedeka, recital pijanista Lovre Marušića i nastup riječkog trija Laurus.

NACIONAL: O kakvim se glazbenicima radi u svim tim ciklusima, što im je zajedničko?

Sve su to redom vrhunski glazbenici, poznate zvijezde iz svijeta klasične glazbe, hrvatski renomirani umjetnici, ali i mladi i perspektivni umjetnici. Zajednička im je ljubav prema glazbi kao mediju koji, u ovo iznimno turbulentno doba za našu civilizaciju, osvješćuje, ispunjava, vraća nadu i vjeru, hrani dušu, srce i um, prema stvaranju novih vrijednosti, prema želji da publici bezuvjetno daruju sve što su godinama stvarali i zbog čega su se odricali svakodnevno, prema kreativnosti i prema vjeri da je glazba postojala u iskonu, prije čovjeka, te da će postojati i nakon njega.

NACIONAL: Gdje se održavaju, je li prostor važan, nude li manji prostori bolji ugođaj?

Svaki prostor u kojem održavamo koncerte ima svoju povijest i svoju priču, svi se oni uklapaju upravo u sadržaj koji u njima nudimo. Hrvatski državni arhiv, u kojem održavamo ciklus „Pleyel“ Svetislava Stančića, nastao je prema ideji Lubynskog, koji je svaki detalj tog prostora osobno zamislio i projektirao, gotovo u istoj godini kad i Stančićev Pleyel, vrhunac ručne izrade klavira tog doba u svijetu. Na našim koncertima publika sjedi za dugim stolovima sa specifičnim lampama, što daje poseban ugođaj.

Institut Liszt Zagreb naš je partner za ciklus „Cristoforium“ te u njihovom sjajnom prostoru na Europskom trgu održavamo taj ciklus – Institut Liszt u koji unesemo povijesne klavire stare i po 190 godina je intrigantan i privlačan spoj, rekao bih butik modernog prostora u centru grada i ljepote povijesti koju ti klaviri daju prostoru. Ta dvorana je znatno manjeg kapaciteta od Hrvatskog državnog arhiva, što je idealno za intiman ugođaj za koji su i predviđeni povijesni klaviri. Instrumenti iz tih doba nisu bili toliko bučni kao današnji, ugađani su na niže frekvencije nego suvremeni klaviri i imali su drukčije boje, način izvođenja i drukčiju naraciju od današnjih instrumenata. Šapat tih instrumenata dopire puno dublje i autentičnije do ljudi nego buka današnjih.

NACIONAL: Koliko su važni ti koncerti?

Mahatma Gandhi je rekao da kultura svakog naroda stanuje u srcima i dušama pripadnika tog naroda. Smatram to velikom istinom. Nakon razdoblja izolacije, odvojenosti od nečeg što smo do sada uzimali zdravo za gotovo, poput jednostavnog susreta i kontakta sa svojim najbližima, odlaska na izložbe, koncerte, događanja koja čovjeku stvaraju radost, vjerujem da su koncerti klasične glazbe hrana i piće ljudskim dušama i umu. To su i društveni događaji, na koncertima se ljudi druže, upoznaju, iščekuju nova iskustva, komentiraju. Smatram da je ljudima to neophodno.