Ove godine od 28. rujna do 3. listopada održava se 30. izdanje Svjetskog festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2020. Za razliku od brojnih filmskih festivala koji su se zbog koronavirusa odlučili na online varijantu, Animafest će se u Zagrebu održati na „stari“ način i to projekcijama u Kinu SC-a, Teatru &TD i Kinoteci te na brojnim drugim gradskim lokacijama.

Kako su se snašli u vrijeme epidemije koronavirusa u realizaciji ovog za Hrvatsku vrlo važnog međunarodnog festivala i zašto se nisu kao i mnogi drugi festivali odlučili za online varijantu, pitali smo umjetničkog ravnatelja Animafesta Daniela Šuljića. „U situaciji kada se propisane mjere mogu promijeniti iz dana u dan, moramo biti jako fleksibilni i brzi u reakcijama. Tu bih pohvalio cijeli tim, na čelu s glavnim producenticama Mateom Milić i Paolom Orlić koji drže pod kontrolom sve opcije i u svakom trenutku imaju spreman odgovor na organizacijske izazove, bilo to nabava dezinfekcijskih sredstava u vojnim količinama ili izrada vlastitih festivalskih maski. Mogu dodati da su mnogi festivali u proteklih par mjeseci odlučili privremeno preseliti online. Svi mi koji vodimo Animafest, Vijeće, ja kao umjetnički ravnatelj i produkcija, uz podršku grada i HAVC-a, bili smo složni da se festival, ako je ikako moguće, mora održati u fizičkom obliku. Jer nije isto gledati recimo sliku Francisa Bacona u galeriji ili kao reprodukciju u časopisu. Jednako tako nije isto gledati prekrasno napravljen animirani film na velikom platnu u punoj raskoši ili na prosječnom monitoru. Tu je i energija gostiju, razmjena s publikom, međusobna upoznavanja, buduće suradnje. Uz pridržavanje svih mjera i ove, kao i svake godine, publici smo pripremili beskompromisan vrhunski, svjetski festival.“

PHOTO: Animafest

Ove godine filmski program čini više od 300 filmova, a uz prestižna natjecanja tu su i panoramski program, fokus na kinematografiju Mađarske, s posebnim osvrtom na redateljice nove generacije, program Majstori animacije s retrospektivama Georgesa Schwizgebela, Pavla Štaltera i hrvatskih klasika iz 1972., proslava 60. godišnjice ASIFA-e i festivala u Annecyju, s izborom nagrađenih filmova iz njegove bogate povijesti te „ponoćnim“ programom WTF koji promiče različitost, Animafest PRO sa znanstvenim skupom Animafest Scanner VII i masterclassovima, trostruki izložbeni program te bogat program za djecu i mlade, kao i Animafest u Vašem kvartu. Unatoč činjenici što će se festival održati u pravom, fizičkom obliku, zbog epidemioloških mjera i zaštite mlade publike, Animafest ove godine osigurava i online praćenje Natjecanja filmova za djecu u školama i vrtićima.

Za natjecateljski program Animafesta selekcijska komisija u sastavu Daniel Šuljić, Iva Kraljević i Božidar Trkulja između 861 prijavljenog filma izabrala je 40 radova iz 27 svjetskih zemalja. Kako se nije lako snaći u takvom obilju najnovijih animiranih filmova iz cijelog svijeta, zamolili smo Šuljića da nam otkrije posebnosti ovogodišnjeg Animafesta. „Svaki je Animafest i poseban i pouzdan, pa tako od prvog izdanja prezentiramo umjetnost animacije iz samog svjetskog vrha. Promoviramo autore, stilove i filmove koji predstavljaju state-of-art i tko je tko na polju svjetske autorske animacije. Natjecanja su nam dupkom puna vrhunskih ostvarenja najtalentiranijih majstora i majstorica današnjice koji konkuriraju za naše međunarodno prestižne nagrade. Zato u selekciji i pripremi nije bilo kompromisa i nudimo publici sve one posebne filmove koji animaciju čine tako uzbudljivom i svježom vrstom vizualne umjetnosti. Ono što je ove godine također posebno, ali na žalost manje pozitivno su svima poznati uvjeti u kojima se festival održava. Epidemiološka situacija je takva da utječe i na obujam programa, i na broj gostiju, i na lokaciju samog festivala. Glavno festivalsko kino je Kino SC-a jer smo procijenili da je dvorana dovoljno velika da uz poštovanje svih mjera još uvijek pružimo priliku dovoljnom broju posjetitelja da, s onim stranim i domaćim autorima koji će usprkos svim ograničenjima ipak doći, uživaju u šestodnevnom festivalu. Naravno da ne moram spominjati da ćemo se mi iz organizacije festivala držati svih propisanih mjera.“

PHOTO: Animafest

Među odabranim autorima koji se natječu za Grand Prix i oskarovsku kvalifikaciju, jer pobjednik automatski ulazi u utrku za Oscara, nalazi se i probrani broj autora čije filmove dobri poznavatelji svijeta animacije očekuju s velikim nestrpljenjem. Poput Andreasa Hykadea koji dolazi s filmom „Altötting“, Piotra Dumałe s „Posljednjom večerom“, Theodorea Usheva s filmom „Fizika tuge“ ili Atsushija Wade s filmom „Moja tjelovježba“. „Četvero navedenih autora, kao i još neki poput Izabele Plucinske ili bračnog para Michelle i Uri Kranot, najjača su imena svjetske animacije čiji se novi filmovi uvijek iščekuju s velikim očekivanjima. Nama je čast da ćemo ih predstaviti zagrebačkoj publici. Svi su oni već više puta u Zagrebu, na prethodnim izdanjima, osobno prezentirali svoje ranije filmove. Naša vjerna publika poznaje njihov rad i zanimat će ih njihove najnovije produkcije. Uz te etablirane zvijezde, Zagreb je i mjesto koje otkriva i prezentira nadolazeće talente, a tu bih istaknuo Nadju Andrasev s filmom ‘Simbioza’, Shoko Hara s filmom ‘Običan tip’ te Adriena Merigeaua s filmom ‘Genius Loci’, sve mlađi autori, budući klasici. Sve je to važno jer svi ti autori svoje najnovije produkcije među prvim festivalima na svijetu, a više puta to su onda i svjetske premijere, žele prikazati upravo u Zagrebu. Animafest im je svima podcrtan u kalendarima i to je festival koji ne propuštaju“, ispričao nam je umjetnički ravnatelj festivala i višestruko nagrađivani animator Daniel Šuljić.

Selektori festivala ističu da je jedno od obilježja ovogodišnjeg velikog natjecanja i pluralizam tehnika, s različitim varijantama stop-animacije, među kojima su naročito upečatljive glinamacije u filmu „Običan tip“ Shoko Hare i „Portret Suzanne“ Izabele Plucinske te upotreba crne žice u filmu „Spone“ Dine Velikovskaje, crno-bijelim crtežima kineskog filma „Šestica“ Xu Ana i Xi Chena te „The Closing Door“ Lucije Mrzljak i raskošnim slikama koje prizivaju likovne tradicije u rasponu od enkaustike („Fizika tuge“), preko avangardnog geometrizma, grafizma i razigranih boja Kandinskog u filmu „Genius loci“ Adriena Mérigeaua, do kiparstva, drvoreza i renesanse u filmu „Posljednja večera“. Također ističu i spektakularne vizuale nastale uz pomoć računala, poput onih u „Operi“ Ericka Oha, „Nasilnoj jednakosti“ Antonisa Doussiasa, „Blještavim svjetlima“ Charbyja Ibrahima i „Kako nestati“ grupe austrijskih autora. U zanatsko i likovno umijeće ovih radova posjetitelji Animafesta moći će se uvjeriti i na izložbi „Behind the Scenes 2“ u prostorima ULUPUH-a u Ilici 13.

PHOTO: Animafest

Ove godine su se među odabranim filmovima u najužoj konkurenciji za glavnu nagradu našla čak četiri hrvatska animirana filma: „Arka“ Natka Stipanićeva opisan kao začudna i osuvremenjena varijanta biblijske priče smještena na prekooceanskom kruzeru kao aktualnoj distopijskoj alegoriji kasnokapitalističkog društva, u kojoj civilizacija polazi na posljednje putovanje u noć „dok orkestar i dalje svira“. Potom hrvatsko-srpska koprodukcija „Umorstvo u katedrali“ Matije Pisačića i Tvrtka Rašpolića koje se naslanja na queer detektivsku zbirku Mime Simić, uz scenaristički doprinos Jasne Žmak koja je persiflaža priče „Pustolovine Glorije Scott“ iz serijala o Sherlocku Holmesu. Autorica najboljeg hrvatskog filma proteklog Animafesta Lucija Mrzljak ove se godine seli u najprestižniji “rang natjecanja” glazbenim videospotom „The Closing Door“ za istoimenu pjesmu irskog kantautora, oskarovca i dobitnika Grammyja Glena Hansarda. Četvrti film je „Toomas ispod doline Vukova“ estonsko-hrvatske autorice Chintis Lundgren prikazan u Annecyju 2019. i nagrađen na nizu festivala i prepoznat od publike koja cijeni ovu humorno-metaforičku modernu basnu o seksualnom oslobađanju i obiteljskim odnosima započetu još 2015. godine.

Jesu li četiri hrvatska animirana filma u službenoj selekciji dobar prosjek ili je moglo bolje pitali smo umjetničkog ravnatelja Animafesta Daniela Šuljića. „Na ovo pitanje moram odgovoriti ovako – međunarodna konkurencija je svjetsko prvenstvo. U četiri natjecateljske kategorije prijavljeno je preko 1800 filmova, za tu konkretnu kategoriju 861 film, a u završni odabir i priliku da se bore za Grand prix koji kvalificira za Oskara i još neke vrhunske međunarodne nagrade izabrano je 40 filmova. Od tih četrdeset, četiri su hrvatska. Recite vi meni, je li to dobar uspjeh? Pritom trebate biti svjesni da mi ne smijemo, ako želimo zadržati najvišu reputaciju u međunarodnim stručnim krugovima, kompromitirati selekciju. Svaki domaći film koji je izabran mora biti na jednakom nivou kao i ostatak jake svjetske konkurencije. Bilo je godina kad je i manje naših filmova bilo uspješno, ali i dva bi već bio veliki uspjeh. Četiri su fantastičan. Mislim da je to objektivan pokazatelj da nova hrvatska animacija ima što ponuditi aktualnoj svjetskoj sceni i da imamo autore i autorice koji nastavljaju svijetlu tradiciju zagrebačke škole.“

Organizatori ističu da će ovogodišnje 30. izdanje međunarodnog festivala animiranog filma Animafest obilježiti žanrovska, tematska i motivska raznolikost koja obuhvaća obiteljske i partnerske odnose, ekologiju, videoigre, vjeru, tjelesnost, humor, ovisnost, distopije, medije u eksperimentalnom filmu i animirani dokumentarizam na teme migracija, psihopatologije i osobne povijesti. Više nego dovoljno razloga za prepustiti se svijetu animacije.