U središtu Dana Orisa 17 bio je povratak arhitektonskim temama što je možda i globalno relevantno, smatra Maroje Mrduljaš, moderator Dana Orisa – međunarodnog arhitektonskog simpozija koji je u nedjelju navečer u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga završio svoje ovogodišnje izdanje.

Dani Orisa traju od 2000. i od tada su postali tradicionalno susretište tisuća arhitekata iz Hrvatske, njoj susjednih zemalja i šire. Arhitektonski simpozij,  koji je do sada u Zagrebu ugostio oko tri stotine arhitekata relevantnih na svjetskoj razini, organizira Kuća arhitekture Oris, a nastao je na uspjehu poznatoga časopisa za arhitekturu “Oris” koji izlazi već skoro dva desetljeća.

I na ovogodišnjim Danima Orisa istaknuta imena svjetske arhitekture

Ovogodišnje zagrebačko druženje arhitekata od 14. do 15. listopada, koje se tradicionalno održava u mjesecu listopadu, obilježio je i dolazak dvoje katalonskih arhitekata iz projektantskog ureda RCR Arquitectes koji je u svibnju ove godine dobio najprestižniju nagradu za arhitekturu u svijetu – Pritzkerovu nagradu. U Zagreb su doputovali dvoje ‘Pritzkerovaca’ Carme Pigem i Ramon Vilalta koji su 1988. s kolegom Rafaelom Arandom osnovali ured u katalonskom gradu Olotu. Njihov dolazak bio je ‘s razlogom’ – primili su Nagradu Oris Roca za izvanredna postignuća u arhitekturi, a dodjeljuje ju uredništvo časopisa “Oris”.

Zagreb je ugostio i druga istaknuta imena europske i svjetske arhitekture, među kojima je i talijanski arhitekt Walter Angonese poznat po radikalnim rekonstrukcijama i intervencijama u povijesne građevine poput prenamjene dvorca Tirol pokraj Merana u povijesni muzej te rekonstrukcije tvrđave u Kufsteinu kod Innsbrucka.

Kolegama su o svom radu govorili arhitekti iz ureda architecten de vylder vinck taillieu, koji su  2010. osnovali Jan De Vylder, Inge Vinck i Jo Taillieu, a prepoznatljivi su po specifičnom arhitektonskom jeziku, kritičkom pristupu projektantskom radu i nekonvencionalnom promišljanju intervencija u izgrađeni okoliš. Radovi su im bili izloženi na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2010., 2012. i 2016. te na Čikaškom bijenalu arhitekture 2015.

Poseban gost bio je mladi arhitekt Krešimir Damjanović – dobitnik nagrade Shinkenchiku za 2017. koju dodjeljuje kultni japanski arhitektonski časopis a+u inovativnim projektima na temelju prosudbe samo jednog selektora, a ove godine to je bio Go Hasegawa, jedan je od najzanimljivijih japanskih arhitekata mlađe generacije koji je također bio gost Dana Orisa i to je bio njegov prvi posjet Hrvatskoj.

Mimica: Arhitektima treba “politika zagovaranja”

Čest gost Dana Orisa Vedran Mimica, profesor arhitekture i urbanizma na Tehnološkom institutu države Illinois (IIT) u Chicagu, čija je knjiga “The Berlage Affair” ovih dana predstavljena u Zagrebu, nakon predavanja odgovorio je i na nekoliko pitanja moderatora arhitekata Dinka Peračića i Maroja Mrduljaša, a jedno od njih odnosilo se na poziciju arhitekata u današnjem svijetu.

S tim u vezi, Mimica je podsjetio na riječi poznatoga britanskog arhitekta Kennetha Framptona kako su “arhitekti vjerojatno zadnji čuvari kritičkoga mišljenja”. Mimica pak smatra kako arhitektima treba nešto što se može nazvati “politika zagovaranja”, odnosno pomoć politike, ali je i dodao kako je za takav pristup potrebna “potpuno nova imaginacija”.

Posljednje predavanje održala je slovenska arhitektica Špela Videčnik iz ured OFIS arhitekti koji je, zajedno s Rokom Omanom, osnovala 1996. Slovenski arhitekti međunarodni ugled stekli su stalnim istraživanjem arhitektonskih formi, što trenutačno nastavljaju sa studentima na Poslijediplomskome studiju dizajna Sveučilišta Harvard. Neki od njihovih projekata su zgradu socijalnoga stanovanja u Izoli, nogometni stadion Bate Borisov u Bjelorusiji, Kulturni centar europskih svemirskih tehnologija u Vitanju te planinarska skloništa u slovenskim Alpama.

Osnivač i pokretač Dana Orisa arhitekt Andrija Rusan dobio je na Danima Orisa najviše čileansko odličje koje se dodjeljuje strancima za promicanje čilenaske kulture – Orden “Bernardo O’ Higgins”.

Ali to nije sve, Rusan je primio i jednu neočekivanu nagradu – onu poznatoga hrvatskog dizajnera Borisa Ljubičića koji smatra da je “Rusan pravi hrvatski brand”, pa mu je Ljubičić i dodijelio svoje odličje – njegov dizajn nove hrvatske zastave u, kako je rekao, “velikom i malom izdanju”.