Prvo ročište o mogućem izručenju osnivača WikiLeaksa Juliena Assangea SAD-u počinje u ponedjeljak na britanskom sudu ispred kojeg se očekuje dolazak i prosvjed mnogih njegovih pristaša.

Assange se protivi izručenje u Sjedinjene Države i zajedno sa svojim odvjetnicima i pristašama pozvao je Britaniju da ga oslobodi.

Oni tvrde da ovaj 48-godišnji australski državljanin i zviždač neće dobiti pošteno suđenje u Sjedinjenim Državama te da bi mu mogla biti izrečena zatvorska kazna do 175 godina ako bude osuđen.

Visoka povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović također je pozvala  Britaniju da ne dopusti izručenje Assangea istaknuvši da bi to moglo loše utjecati na slobodu medija.

Kazala je da je američka optužnica protiv Assangea otvorila pitanje zaštite ljudi koji otkrivaju kršenja ljudskih prava,

“Široke i nejasne optužbe…zabrinjavajuće su jer se tiču aktivnosti koje su u središtu istraživačkog novinarstva u Europi i šire”, priopćila je Mijatović.

“Posljedično, izručenje Juliana Assangea po toj osnovi loše bi utjecalo na slobodu medija i moglo bi omesti novinare u ispunjenju njihove zadaće pružatelja informacija i javne kontrole u demokratskim društvima”, upozorila je.

SAD je optužio Assangea da se udružio s bivšom vojnom obavještajnom analitičarkom Chelseom Manning radi objave povjerljivih materijala 2010.

Manning je bila osuđena na 35 godina zatvora na vojnom sudu jer je WikiLeaksu dostavila oko 750.000 dokumenata, bilo diplomatskih depeša ili vojnih informacija, s oznakom tajnosti.

Nakon sedam godina provedenih u zatvoru, američki predsjednik Barack Obama pomilovao ju je 2017. prije nego je napustio Bijelu kuću.

Manning je rođena kao muškarac, Bardley Manning, no nakon presude za špijunažu rekla je da se identificira kao žena. U ćeliji je štrajkala glađu i dvaput je pokušala počiniti samoubojstvo.

Međutim, ponovno je završila u zatvoru u ožujku jer je odbila svjedočiti pred velikom porotom o WikiLeaksu i Assangeu.

Niles Melzer, posebni izvjestitelj UN-a za mučenje, rekao je da Assange pokazuje “sve simptome tipične za produženu izloženost psihološkom mučenju” nakon što ga je posjetio u zatvoru u svibnju.

Londonska policija uhitila je Assangea ponovno u travnju u ekvadorskom veleposlanstvu nakon što mu je Quito ukinuo azil. On je proveo u veleposlanstvu gotovo sedam godina.

Sud ga je potom u svibnju osudio na 50 tjedana zatvora zbog kršenja uvjeta jamčevine povezane sa švedskom optužnicom za seksualni napad, koja je kasnije odbačena.

Ekvadorski predsjednik Lenin Moreno rekao je da je Assangeu ukinut azil zbog opetovanog kršenja međunarodnih konvencija.

WikiLeaks je optužio Ekvador da je ukidanjem političkog azila Assangeu prekršio međunarodno pravo.

Assange, rođeni Australac, postao je slavan početkom prošlog desetljeća kad je WikiLeaks objavio povjerljivu vojnu snimku napada američkog helikoptera Apache u Bagdau 2007., pri čemu je ubijeno desetak ljudi, među njima i dva zaposlenika novinske agencije Reuters.

Njegova organizacija je kasnije ponovno razbjesnila Washington objavama tisuća vojnih dokumenata i diplomatskih bilješki.