Danas je na Veleučilištu VERN’ održan okrugli stol pod nazivom ‘Strukturne reforme i pozicija Hrvatske u 2017.’ na kojem su sudjelovali NJ. E. mr. sc. Branko Baričević, veleposlanik i Voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN’ i geopolitički stručnjak, doc. dr. sc. Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta Zagreb i akademski voditelj Jean Monnet Modula na VERN’u te dr. sc. Neven Vidaković, stručnjak za monetarno-kreditnu politiku i predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.

Diskusija je održana u okviru Jean Monnet Modulea koji se izvodi na VERN’ovim specijalističkim diplomskim studijima, na temu koja je vrlo aktualna u ovom trenutku, a to su strukturne reforme koje se provode u okviru Europskog semestra, tj. u okviru Procedura za otklanjanje prekomjernog deficita te Procedura za ispravljanje prevelikih makroekonomskih neravnoteža.

Sudionici diskusije su istaknuli da najavljeni izlazak Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita unosi određeni optimizam u naše gospodarstvo, ali budući da se trenutna stabilnost u Hrvatsku prelila iz Europske unije, preko mehanizama Europske centralne bake, daljnji zamašnjak rastu mora proizaći iz nužnih reformi, koje će poticati razvoj industrije i otvaranje novih radnih mjesta.

“Europska komisija je u dubinskoj analizi strukturnih neravnoteža za Hrvatsku, između ostalog, upozorila i na niske stope ekonomskog rasta. Stopa rasta ove godine će iznositi oko 2.5 posto, ali s obzirom da nismo proveli reforme, na srednji rok imamo nisku potencijalnu stopu rasta od 1 do 2 posto, što je zapravo sekularna stagnacija. Nama je potrebna stopa rasta od 4 do 5 posto da bi mogli servisirati dug i pokrenuti investicije“, upozorio je Dubravko Radošević.

“Zbog socijalnih i političkih implikacija, povećanje gospodarskog rasta je imperativ Europske komisije s predsjednikom Junckerom, a investitora za taj projekt smo pronašli u Europskoj investicijskoj banci, koja raspolaže sa 1.3 trilijuna eura, a dosad je u zadnjih desetak godina u Hrvatsku već investirala 5 milijardi eura. Iz tog tzv. Junckerovog fonda, zapravo jamstvenog, za Hrvatsku je za financiranje malog i srednjeg poduzetništva planirano 100 milijuna eura, ali nema kvalitetnih projekata“, naglasio je Branko Baričević.

“Hrvatska mora ubrzati pripreme za predsjedanje Europskom unijom, jer smo na redu trebali biti 2026., a sada smo zbog Brexita prebačeni na 2020. godinu. Morat ćemo dati svoj doprinos daljnjem razvoju EU i tražiti rješenja na određena pitanja, a tako možemo dosta pridonijeti rješavanju onih stvari koje su važne nama, a time i za neke druge države, ali ih trebamo jasno definirati, biti dosljedni i tako se pozicionirati. Trenutne teme u EU ne daju manjim država previše prostora za participaciju i stvaranje platformi“, rekao je Vlatko Cvrtila.

“Europa je optimistična nakon pobjede Macrona, a ekonomija Europe i Europske unije izgleda odlično i mi smo uhvatili taj val rasta. Kad bi imali ozbiljnu vladu koja bi vodila ozbiljnu koordinaciju monetarne i fiskalne politike, zbog naše veličine bilo bi nam puno lakše ostvariti još veće stope rasta. Sada rastemo 3 posto zbog Europe, a mogli bi rasti i 6 posto kada bi vodili svoju ekonomsku politiku. Deficit nam je pao, idemo sad iskoristiti 1 do 2 posto proračuna, dići deficit do granice rasta i s tim sredstvima jednom agresivnom fiskalnom politikom pokušati nešto konstruktivno napraviti “, poručio je Neven Vidaković.