Zaštitnik je vinara, vinogradara, izliječenih alkoholičara (alkoholičare, kažu, sam Bog čuva), hotelijera, konjanika, uzgajivača konja i gusaka te papinske garde. Zaštitnik je Francuske i brojnih mjesta i gradova diljem Europe pa i kod nas – Dugog Sela, Belog Manastira, Sumartina na Braču, Virja i Sv. Martina na Muri.

Ovaj katolički svetac jedan je od omiljenih u našim krajevima, što potvrđuje i činjenica da je obilježavanje Martinja u 21 mjestu diljem Hrvatske 2019. godine dobilo status nematerijalne kulturne baštine.

Osobito u kontinentalnoj Hrvatskoj, na današnji dan održava se “obred” krštenja mošta koji provodi tzv. vinski kardinal, što se naravno i zalije  dobrom kapljicom, proslavi pjesmom i svečanim ručkom za koji se tradicionalno jede guska s mlincima.  

Vinsko-pajdaške regule

Obred krštenja mošta sastoji se od brojnih zdravica i šaljivog oponašanja crkvenog obreda koji su detaljno opisani u raznim štatutima.  Osim samog rituala krštenja mošta, štatuti opisuju i kako se ponašati dok se pije. Danas je odlična prilika da zavirite u Križevačke štatute – najznamenitije hrvatske vinsko -pajdaške regule u kojima je na kajkavskom šaljivo i detaljno opisano kako piti, s kim piti i kako se pritom lijepo ponašati.

“Saki pajdaš ima prav pri stolu zreĉi nazdravicu. Gdo hoće to vĉiniti mora prositi za reĉ i stoloravnatel ga vu tom nesme spreĉavati. Ak se najedamput prijavi za reĉ više pajdašev, ondaĉ imenuje stoloravnatel izmed pajdašic jenu »gospu protektoricu, koja odluĉi svojim glasom gdo ima prav govoriti. Jena ter ista nazdravica nemre se dvakrat opetuvati”, stoji u jednom od članaka Križevačkih štatuta.

Zašto baš guska?

Sveti Martin je bio rimski vitez iz Savarije, pokrajine koja je geografski pripadala današnjoj Mađarskoj. Vrlo skroman i milosrdan čovjek. Najčešće ga na slikama prikazuju s raspolovljenim plaštem, na konju. Simbolika opisuje događaj zbog kojeg je sv. Martin postao svećenik, a onda i biskup i svetac. Prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima liturgijski blagdan.

Prema legendi, dok je kao vojnik na konju jahao prema gradu Amiensu, Martin je susreo prosjaka. Da ga zaštiti od hladnoće, mačem je rasparao svoj plašt i dio dao nesretnom čovjeku. Te noći sanjao je Isusa u svom rasparanom plaštu. To ga se toliko dojmilo da je napustio vojsku i postao svećenik. Protivio se tome da postane biskup pa se sakrio među guske, no one su ga odale svojim gakanjem. Biskupom je imenovan 370. godine u francuskom Toursu.

Zašto baš vino?

Bio je ostrašćen i vješt vinogradar i ljubitelj vina. On osobno uveo je običaj krštenja mošta koji se proširio Europom. Mošt se krsti 11. studenog na dan kada je ovaj veliki svetac, 397. godine, ispraćen na posljednje počivalište.

Blagdan sv. Martina i svi običaji koji se uz njega vežu, ujedno označavaju u narodu  kraj jeseni i početak zime.

Naravno, nemojte zaboraviti čestitati imendan svim Martinima i Martinama koje poznajete.