Ovaj pjesnik je dijete talijanskog emigranta, a nepoznato mu je čak i pravo ime. Jer nakon što je ostao siroče i nekoliko godina proveo u sirotištu k sebi ga je uzela tetka koja je radila kao guvernanta u francuskoj obitelji Lawrence. Nakon što je i tetka umrla, ova se obitelj brinula za njega i on je valjda iz zahvalnosti njihovo prezime uzeo za svoje ime, a njegovo je kršteno ime ostalo nepoznato.

Drugi svjetski rat ga zatiče punoljetnog i on se angažira u američkoj vojsci. Bio je besprijekoran vojnik i zaradio je visok čin, a nakon rata najprije magistrira na njujorškoj Columbiji, a zatim prelazi u Pariz, gdje će i doktorirati na famoznoj Sorboni 1950. godine.

Godine 1958. objavio je vjerojatno najveći dvadesetovjekovni pjesnički bestseller – zbirku “A Coney Island of the Mind”, koja je u Americi doživjela trideset izdanja sa milijun prodanih primjeraka i još više od milijuna u prijevodima na razne jezike širom svijeta. Stogodišnji klasik Ferlinghetti se odavno našao na poštanskoj marki, a dobio je i svoju ulicu jer se još od 1994. ulica uz čuveni kafić Trieste u San Franciscu zove Via Ferlinghetti. I završimo ovaj kratki osvrt stihovima slavljenika:

“I svakom nacionalistu nije važno koje nacije u nije važno kojem svijetu
Crnom Smeđem ili Bijelom koji ubija u ime Mira
I svakom proroku ili pjesniku s puškom ili patent-nožem i svakom
nametniku duhovnog prosvijetljenja koji prosvjetljuje
pomoću sile i svakom nametniku sile svake Nasilne države
I bilo kome i svima koji ubijaju i ubijaju i ubijaju i ubijaju u ime Mira
podižem svoj srednji prst kao jedini dostojan pozdrav.”