Gotovo kao grom iz vedra neba u nedjelju navečer je odjeknula vijest da je krajnja desnica relativni pobjednik prve runde prijevremenih izbora u Francuskoj.

Iako su, naime, ankete najavljivale da će Nacionalno okupljanje Marine Le Pen najvjerojatnije postati vodeća politička snaga u Francuskoj, malo tko je vjerovao da će se ta desna stranka – ne tako davno i marginalna na političkoj sceni – toliko približiti vlasti.

Popustila ‘brana poplavi krajnje desnice’

U to je vjerojatno najmanje vjerovao predsjednik Emmanuel Macron koji je nakon debakla francuskih mainstream stranaka na nedavnim europskim izborima i raspisao prijevremene parlamentarne izbore u Francuskoj te nastojao stvoriti “branu poplavi krajnje desnice“.

Naravno, za dublju analizu francuskih izbora trebat će pričekati njihov ishod do kojeg će se doći nakon drugog izbornog kruga koji će se održati 7. srpnja. Međutim, već i rezultati prvoga kruga pokazali su da razloga za slavlje ima ponajprije Nacionalno okupljanje. Ta je stranka, naime, osvojila trećinu glasova, čime je postala najpopularnija stranka u Francuskoj, pokazuju objavljeni podaci.

Na drugom mjestu, s 28 posto glasova, je Nova narodna fronta, savez lijevo-zelenih stranaka, dok je na trećem mjestu, s 21 posto glasova centristička koalicija Zajedno, iza koje stoji Macron. Četvrto mjesto drže degolisti, odnosno Republikanci, koji su u nedjelju osvojili nešto više od 10 posto glasova.

Iako dio analitičara upozorava da se u nedjelju odvila tek prva runda borbe u francuskom političkom ringu i da se pobjednik proglašava na kraju, a ne u sredini meča, već sada je jasno da su rezultati težak udarac za Macrona. Osim toga, francuska desnica nikada nije bila bliža osvajanju vlasti u zemlji.

Francuska skrenula udesno

Ipak, trebat će pričekati sljedeću nedjelju kako bi se vidjelo može li stranka Marine Le Pen doista zauzeti većinu mjesta – sama ili u nekakvoj na brzinu sklepanoj koaliciji – u Narodnoj skupštini, donjem domu francuskoga parlamenta, u koji se zastupnici biraju u 577 izbornih jedinica. Uspije li u tome, Le Pen je već najavila da će za premijera predložiti mladog Jordana Bardellu, dok ona namjerava čekati predsjedničke izbore 2027. godine.

No, čak i ako Nacionalno okupljanje na kraju ne uspije formirati vlast, jasno je da je Francuska politički skrenula udesno. To će se, tvrde analitičari, odraziti i na politiku nove francuske vlade čak i ako u njoj ne budu sjedili predstavnici krajnje desnice.

‘Ishod francuskih izbora samo će potvrditi antiimigrantski kurs u Europi’

“Ishod izbora je očekivan s obzirom na to da su ankete navješćivale da će biti takav. No, još uvijek je misterij zašto je predsjednik Macron odlučio raspisati prijevremene parlamentarne izbore. Destabilizacija prijeti i Francuskoj i Europi“, kaže za nacional.hr bivši šef hrvatske diplomacije Miro Kovač.

Ocjenjuje da Nacionalno okupljanje ima određeni koalicijski potencijal, što znači da bi ta stranka na kraju mogla preuzeti i vlast u zemlji.

“Iako su mnogi prema njemu skeptični, poduzetnicima više odgovara ekonomski program Nacionalnog okupljanja nego program saveza lijevih stranaka“, dodaje Kovač.

Miro Kovač, FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Kaže i da je, kada se podvuče crta, sve izglednije da će nakon drugog kruga izbora u Francuskoj doći do kohabitacije, iako je Ustav Pete republike izvorno bio zamišljen tako da je nema.

“Kada je riječ o EU, ovakav ishod izbora u Francuskoj samo će potvrditi antiimigrantski kurs koji je ionako već dominantan u Europi. Pitanje ilegalnih migracija postalo je glavno pitanje u europskim zemljama jer dovodi do promjene etničke slike zemalja i destabilizira socijalne sustave. Upravo zbog tako velikih migrantskih valova i imamo takav rast antisistemskih stranaka u europskim zemljama, pa tako i u Francuskoj“, ocjenjuje Kovač.

Napominje kako “političari ne smiju ignorirati stavove građana“.

“To pokazuje i ovo iskustvo Francuske“, naglašava Kovač.

Što će biti s Ukrajinom?

Naš poznati politolog i nekadašnji veleposlanik u Švedskoj Branko Caratan ističe kako će za konkretnije zaključke ipak trebati pričekati drugi krug francuskih izbora. Napominje i da Macron radi na okupljanju stranaka ljevice i centra. No, slaže se s ocjenama da je Francuska skrenula udesno.

Ako vlast u Parizu preuzme desnica, odnosno Nacionalno okupljanje, to će, ističe Caratan, značiti i promjenu politike ne samo na unutarnjopolitičkom planu u Francuskoj, nego i u EU. Neće to, ističe, biti fašizam kakvog znamo iz međuratnog razdoblja, ali francuska politika će općenito snažno skrenuti udesno.

“To znači i zaoštravanje politike prema migrantima, kao i porast incidenata i ispada prema njima, ali i porast antisemitizma. Sve bi to i Francusku i Europu gurnulo u dodatne probleme“, upozorava Caratan za nacional.hr.

Branko Caratan, FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Dodaje i kako uspon desnice, koja ima drukčije stavove o ratu u Ukrajini od političkog mainstreama, stavlja pred nove izazove i vlasti u Kijevu. Posebno ako pobjedu na predstojećim američkim predsjedničkim izborima odnese Donald Trump.

“To ne znači nužno da bi Ukrajina ostala bez pomoći EU, ali svakako bi jačali zahtjevi da se konačno potpiše primirje, a onda i mirovni sporazum s Rusijom koji bi bio neka vrsta kompromisa“, zaključuje Caratan.

Podsjeća i da u Francuskoj veliku ulogu u političkom životu, sukladno Ustavu, ima predsjednik. On, među ostalim, daje i ton vanjskoj politici zemlje. Međutim, ističe Caratan, ni francuski predsjednik nije svemoćan, tim više što je sama provedba vanjske politike u rukama vlade. A veliki su izgledi da bi nju nakon drugog kruga izbora moglo formirati Nacionalno okupljanje.

‘Izbori u Velikoj Britaniji bi mogli pokazati da prolaze vremena desnih populista’

Nešto optimističnija oko ishoda francuskih prijevremenih izbora je bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić koja kaže da još nije sve gotovo i da će konačnu riječ ipak dati francuski birači.

Kaže da je očito kako i Macron očekuje da će se birači u francuskim izbornim jedinicama u drugom krugu okrenuti umjerenijim kandidatima. To bi onda omogućilo i stvaranje lijevo-centrističke koalicije na nacionalnoj razini koja bi potom formirala novu francusku vladu.

Ipak, upozorava, Macron ima problema s popularnošću u zemlji i mala je vjerojatnost da će ga podržati čelnici lijevih i centrističkih stranaka s kojima nije u dobrim odnosima.

“Unatoč tome, važno je što će reći francuski birači“, naglašava Pusić.

Ocjenjuje i da desnica u Francuskoj, kao i drugdje u Europi, skuplja političke bodove na strahu od migranata. Ističe, međutim, kako takvo stanje ne može vječno trajati. Tim više što Europi kronično nedostaje radne snage i mora je uvoziti.

Vesna Pusić, FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

“Desni populistički pokreti igraju na dvije ključne stvari u politici –identitet i strah. Njihova je poruka: ‘Mi smo protiv njih i oni nas ugrožavaju’. To još uvijek prolazi kod dijela ljudi. Prošlo je u Italiji, Mađarskoj i Slovačkoj , ranije i u Poljskoj, a sada i u Francuskoj. No, to ne može trajati vječno“, napominje Pusić za nacional.hr.

Zaključuje kako bi prvi znak promjena političke klime mogli biti predstojeći parlamentarni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, na kojima je, kako sada stvari stoje, izgledna pobjeda lijevoga centra. Podsjeća i da je Velika Britanija često kroz političke cikluse prolazila prije drugih europskih zemalja i tako udarala ton i političkim zbivanjima na samom kontinentu.

KATASTROFALNA PROCJENA Prijevremeni izbori obili su se Macronu o glavu; uspoređuju ga sa Chiracom