Danas obilježavamo Dan planeta Zemlje. Svake godine 22. travnja brojnim aktivnostima i akcijama diljem svijeta želi se potaknuti ljude na promišljanje o važnosti okoliša i prirode.

Ove se godine Dan planeta Zemlje obilježava pod sloganom „Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica“.

Tema je izuzetno aktualna u cijelom svijetu, posebice u Europi s obzirom da je Europska komisija krajem prošle godine predstavila Europski zeleni plan (The European Green Deal) kojim Europska unija potvrđuje svoju predanost u suočavanju s izazovima u području klime i okoliša, podsjećaju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Ambiciozni ciljevi Europe

Ambiciozni ciljevi, mjere i inicijative postavljene Europskim zelenim planom trebali bi ispuniti ciljeve održivog razvoja, osigurati zelenu i pravednu tranzicija i omogućiti da do 2050. godine Europa postane klimatski neutralni kontinent. To je nova strategija rasta kojom se Europska unija nastoji preobraziti u prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s nerazboritom upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i poboljšati stanje bioraznolikosti, odnosno prirodnog kapitala Europske unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.

Kako bi se postigla klimatska neutralnosti do 2050. godine, nužno je zajedničko djelovanje svih gospodarskih sektora, kao i uključivanje svih raspoloživih resursa. U tom kontekstu je započelo i predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.

Hrvatska je uključena u postizanje cilja sprečavanja klimatskih promjena na globalnoj razini kroz provedbu obaveza međunarodnih ugovora- Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC konvencija), Kyotskog protokola i njegovog amandmana iz Dohe. Isto tako, Hrvatska je potpisala i ratificirala novi globalni sporazum o klimatskim promjenama koji je usvojen na Konferenciji stranaka UNFCCC u prosincu 2015. godine, tzv. Pariški sporazum. Do sada smo ispunili sve obaveze u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Hrvatska usvojila strategiju koju je predložila EU, ali građani ne mare za tim problemom

Pored toga Republika Hrvatska je usvojila svoju prvu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu kako bi kroz koordinirano djelovanje povećala otpornost na klimatske promjene i smanjio nastanak šteta od ekstremnih vremenskih događaja. Slijedi izrada akcijskog plana s prioritetnim mjerama. Istovremeno Ministarstvo kroz specijalizirane programe ulaže u istraživanje i razvoj na temu prilagodbe klimatskim promjenama, a više o tome možete pronaći na mrežnim stranicama.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike ističu kako priroda, osobito kroz usluge ekosustava koje nam pruža, može osigurati preko 30 % ekonomičnih ublažavanja klimatskih promjena potrebnih do 2030. godine. Rješenja temeljena na prirodi (nature based solutions- NBS) ključan su dio globalnih nastojanja za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma kako bi se zagrijavanje stabiliziralo ispod 2 °C.  To obuhvaća očuvanje i obnovu šuma i ostalih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane što će biti direktan doprinos postizanju CO2 neutralnosti, kao i ublažavanje i prilagodbu klimatskim ekstremima koji su sve izraženiji. Hrvatska je 2019. godine pristupila Koaliciji za rješenja temeljena na prirodi u okviru koje je izrađen NBS manifest.

Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put predstavljena 1969. godine, no ovaj dan službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Godine 2009. Opća skupština UN-a je 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje, a koji je prvi put obilježen 22. travnja 1970. godine na sveučilištima u SAD-u. U Republici Hrvatskoj se ovaj dan obilježava od 1990. godine.

Samo 30 posto naših građana smatra da je globalno zagrijavanje ozbiljan problem

Rezultati istraživanja, koje je provelo svjetsko udruženje za istraživanje tržišta WIN International u suradnji s Medianom Fides, pokazalo je “neku vrst globalnog konsenzusa” u tvrdnjama da dolazi do klimatskih promjena koje vode globalnom zagrijavanju, s kojima se složilo više od 85 posto ispitanika u 40 zemalja.

Samo 70,4 posto Hrvata smatra da su klimatske promjene rezultat ljudske aktivnosti.

Stav hrvatskih ispitanika zemlju je pozicionirao prema najpozitivnijim, pokazalo je istraživanje, što može, upozorava Mediana Fides, znatno usporavati napore u nekim akcijama koje bi dovele do ublažavanja efekta klimatskih promjena u našoj zemlji.

Pokazalo se da samo 70,4 posto Hrvata smatra da su klimatske promjene rezultat ljudske aktivnosti, što nas pozicionira na pretposljednje mjesto od 40 zemalja, dok ta vrijednost u Sloveniji iznosi 86,8 posto, a u Italiji 83 posto.

Oko pitanja predstavljaju li klimatske promjene ozbiljnu prijetnju čovječanstvu stav Hrvata je treći od straga – 69,7 posto. Iza nas su samo Pakistan (62,0 posto) i Kina (56,8 posto).

Na tvrdnju da je već prekasno za ublažavanje efekta klimatskih promjena, Slovenci su zauzeli pozitivniji stav od Hrvata. S tom tvrdnjom ne slaže se 57,4 posto ispitanika Hrvatske i 63,1 posto ispitanika Slovenije, dok su ispitanici Italije puno negativnijeg mišljenja – samo 35,4 posto.

Kad se pogleda slaganje sa svim tvrdnjama, 30 posto ispitanika iz Hrvatske izjasnilo se potvrdno da je globalno zagrijavanje ozbiljna prijetnja, da je rezultat ljudske aktivnosti, da dolazi do klimatskih promjena koje vode globalnom zagrijavanju te da je već prekasno za ublažavanje efekta klimatskih promjena.