Dan otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, manifestacija kojom najviša znanstvena, kulturna i umjetnička institucija u Hrvatskoj građanima približava svoju raznovrsnu djelatnost i bogatu baštinu prikupljenu u 157 godina postojanja, održat će se u utorak, 6. studenoga.

Za javnost će biti otvorena palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te njezinih 35 znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru, najavljuju iz HAZU.

Osim obilaska Akademijinih prostora, za posjetitelje su predviđena i brojna predavanja, prezentacije, izložbe, promocije, radionice, koncerti i projekcije filmova.

Dan otvorenih vrata svečano će se otvoriti u sjedištu Akademije, u njezinoj palači na Trgu Nikole Šubića Zrinskog govorom predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića i koncertom Oresta Shourgota na Guarnerijevoj violini King u pratnji Domagoja Gušćića na klaviru.

U atriju palače građani će moći svaka dva sata razgledati najvrjedniji eksponat koji se čuva u HAZU – Bašćansku ploču, kao i repliku Škrinje svetog Šimuna, o kojima će govoriti akademik Josip Bratulić. Bit će postavljena i izložba “HAZU kroz fotografije”.

U sjedištu HAZU predavanja, radionice, izložbe

Osim toga, u palači HAZU predviđena su zanimljiva predavanja i radionice. Predsjednik HAZU održat će predavanje u kojemu će predstaviti rad Akademije u razdoblju od  2011. do 2018., akademik Stanko Popović održat će predavanje o svijetu atoma, a akademik Vladimir Paar predavanje pod naslovom “Zagrebačko bioinformatičko otkriće genomske supersimetrije”.

Prof. dr. sc. Mario Šlaus održat će predavanje na temu “Migrantske krize u prošlosti – dolazak Hrvata”, a znanstvenice iz Antropološkog centra HAZU održat će radionicu za studente i srednjoškolce pod nazivom “Bolesti starih Hrvata”.

Predavanje o hrvatskom matematičaru i fizičaru Marinu Getaldiću u povodu 450. godišnjice rođenja održat će dr. sc. Marijana Borić, a radionicu “Alkemija – potraga za drevnim znanjima u Hrvatskoj i svijetu”, uz projekciju kratkih filmova o alkemiji, vodi prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar.

U palači HAZU prvi put će se moći probati rimski specijaliteti. Dr. sc. Tino Leleković vodit će radionicu posvećenu jelu i piću u Rimskom carstvu. Kroz slikovni i filmski materijal bit će predstavljena rimska kuhinja i običaji vezani uz načine prehrane u rimskom razdoblju, uz korištenje stvarnih arheoloških nalaza – posuda i kuharske opreme, a bit će ponuđena na kušanje i pojedina jela uz objašnjenja o načinu spravljanja. Dr. sc. Ljubica Perinić održat će predavanje na temu “Rimski bog Silvan kod antičkih pisaca i u arheologiji”, a bit će predstavljena i knjiga “Roman funerary monuments of south-western Pannonia in their material, social and religious context”.

Od zanimljivosti iz interijera palače HAZU treba izdvojiti sobu koja je pripadala utemeljitelju Akademije biskupu Josipu Jurju Strossmayeru gdje se čuvaju neke od njegovih osobnih stvari, a zanimljiva je i Akademijina spomen-knjiga u koju su se upisali mnogi istaknuti Akademijini gosti, a moći će se razgledati i komadić kamena s Mjeseca koji su 1972. Akademiji darovali američki astronauti iz misije Apollo 15.

U Strossmayerovoj galeriji starih majstora na drugom katu palače HAZU građani će osim stalnog postava moći razgledati i izložbu “Istraživanje podrijetla umjetnina u hrvatskoj – odabrani primjeri” koja je fokusirana na teme provenijencije, razvlašćivanja i translokacija umjetničkih predmeta.

U Knjižnici Akademije moći će se, uz ostalo, razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga uz stručno vodstvo Prelogova učenika, akademika Mladena Žinića, pogledati izložba o projektu “Čigra” te poslušati predavanja Vanje Flegara u povodu 150. obljetnice Mendeljejevljeva otkrića periodnog sustava elemenata te Josipa Bratulića “Hrvatski ex libris”. U Knjižnici će se održati i predavanja o optičkom prepoznavanju strojopisnih tekstova te radionica “Upoznajmo digitalnu zbirku HAZU”.

Zavod za lingvistička istraživanja HAZU održat će u Knjižnici radionice o hrvatskim narječjima, o sastavljanju rječnika, o povijesnim i suvremenim dijalektima u nastavi hrvatskog jezika te o karlovačkim govorima, a bit će predstavljena i knjiga “Tvoj dovijeka – pisma Andrije Štampara Desanki Ristović 1924.- 1941” te projekt izrade scenarija stalnog postava Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU.

U Arhivu HAZU moći će se razgledati izložba o Dragutinu Lermanu, začetniku hrvatske afrikanistike, povodom stote godišnjice smrti.

Bogat program i u zavodima i odsjecima Akademije

Odsjek za povijesne znanosti HAZU u svom prostoru organizira predavanje dr. sc. Zorana Ladića o rekluzama u hrvatskom srednjovjekovlju, kao i predstavljanje Zbornika radova s druge i treće medievističke radionice u rijeci i predstavljanje knjižnoga fonda knjižnice Odsjeka, a Zavod za lingvistička istraživanja organizira radionicu Od korpusnih glosa do Benešićeva Rječnika.

Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU organizira multimedijsku prezentaciju različitih područja istraživanja kvartara Hrvatske, kao i razgledavanje dijela fundusa s ostatcima različitih fosilnih kvartarnih životinja s hrvatskih lokaliteta uz upoznavanje sastojaka kvartarnih sedimenata.

Na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti održat će se projekcija filmova “Balistička istraživanja” i “Oblikovanje virova tijekom protoka vode”, dok će se na Odsjeku za filozofiju znanosti moći će se razgledati ostavština akademika Franje Markovića, filozofa, književnika, kazališnog i književnog kritičara te prvog profesora filozofije na obnovljenom zagrebačkom sveučilištu.

O problematici pomorskog prava zainteresirani će moći porazgovarati sa znanstvenicima Jadranskog zavoda HAZU.

Posjetitelji će moći razgledati i prvo sjedište Akademije na Gornjem gradu, u Narodnom domu u Opatičkoj ulici gdje se danas nalazi Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe. Tamo je priređena izložba najatraktivnijih i najznačajnijih kataloga izložbi koje je organizirao Odsjek za povijest hrvatske književnosti, od izložbe o Antunu Gustavu Matošu održane 1954. do izložbe o povijesti Društva hrvatskih književnika održane 2017. Bit će prikazana i izložba Boris Papandopulo u HAZU, uz projekciju filma “Maestro: O životu i radu Borisa Papandopula”. Moći će se razgledati i Muzejsko-kazališna zbirka Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta.

U Kabinetu grafike HAZU predstavit će se kalkografska radionica u kojoj se otiskuju grafički listovi i održavaju edukativni programi s ciljem podučavanja i popularizacije grafičkih tehnika, a u Gliptoteci HAZU moći će se razgledati izložba 13. trijenala hrvatskog kiparstva s radovima 107 autora i samostalnom izložbom dobitnika Velike nagrade prošlog Trijenala Nevena Bilića.

U Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU bit će otvorena izložba Carlo Fontana i Rim, a predavanje o ovom talijanskom baroknom arhitektu održat će prof. dr. sc. Giuseppe Bonaccorso iz Italije.