Američki predsjednik Joe Biden organizira u nedjelju, u povodu Dana neovisnosti, veliku proslavu u Bijeloj kući s puno gostiju, roštiljom i vatrometom, u želji da na taj način obilježi pobjedu nad pandemijom koronavirusa, ali pred njime su još teže bitke.

Biden (78) je na proslavu Dana neovisnosti 4. srpnja pozvao tisuću njegovatelja, radnika izloženih većem riziku od zaraze, vojnika i njihovih obitelji, što je prošle godine bilo nezamislivo, unatoč zabrinutosti zbog širenja delta varijante virusa koja potječe iz Indije.

U godinu dana dogodio se spektakularan zaokret: od zemlje koju je pandemija najteže pogodila, odnijevši više od 600.000 ljudskih života, Sjedinjene Države postale su uzor po poboljšanju zdravstvene situacije i gospodarskom oporavku.

“Amerikanci imaju dobrih razloga za slavlje”, ocijenio je Jeff Zients, koordinator Bijele kuće za borbu protiv covida-19.

Joe Biden želio je biti na čelu tog pokreta, neumorno zagovarajući nošenje zaštitnih maski i cijepljenje te pripremivši golem plan oporavka u vrijednosti dva bilijuna američkih dolara, što je dosad neviđeno.

Ipak, Bijela kuća želi prikriti da njezin cilj da prvu dozu cjepiva primi 70 posto populacije ipak neće biti posve ostvaren.

Delta varijanta

“Smanjili smo udio ljudi koji se razbolijevaju, koji umiru od covida-19, za 90 posto”, istaknula je glasnogovornica Jen Psaki. “U šest mjeseci postigli smo puno više nego što je većina očekivala”, dodaje.

Vlasti, međutim, pozorno prate širenje delta varijante virusa, koja bi uskoro mogla prevladati u zemlji, posebice zato jer su neke regije, na jugoistoku i u središnjim dijelovima zemlje, jako slabo procijepljene, samo 30 posto. I prema tome jako ranjive.

No, nakon proslava dolaze teški dani.

Borba protiv pandemije i pokretanje prvog gospodarstva svijeta tek su dva izazova od mnogih koji očekuju najstarijeg američkog predsjednika do sada, koji predvodi zemlju rastrganu mnogim dubokim podjelama.

Toliko da Allan Lichtman, profesor povijesti na Američkom sveučilištu, smatra da su upravljanje gospodarskom i zdravstvenom krizom “najlakša zadaća” za Joea Bidena, kojemu je bivši predsjednik Donald Trump još uvijek za vratom, a republikanska oporba odbija bilo kakav kompromis u većini pitanja.

A da se ne govori o vanjskopolitičkim temama: velikom diplomatskom i tehnološkom odmjeravanju snaga s Kinom, napetostima s Rusijom, obnovi odnosa s tradicionalnim saveznicima koje je Trump zanemarivao, napetostima s Iranom…

Kao i općenito pitanju američkih intervencija, prije svega vojnih, u sukobima u svijetu.

Iran

Veliku simboličnu važnost ima povlačenje američkih postrojbi i postrojbi NATO-a iz zračne baze Bagram, najveće u Afganistanu.

No povlačenje nije sveopće. Biden je prije nekoliko dana postrožio ton prema Teheranu zapovjedivši napade na proiranske skupine na sirijsko-iračkoj granici.

Na unutarnjem planu, nakon bombastične najave, mora provesti u djelo golem infrastrukturni plan koji bi trebao potaknuti zapošljavanje i ubrzati energetsku tranziciju, u trenutku kada se toplotni valovi i požari konstantno izmjenjuju.

Hoće li mu dakle biti dovoljno da i dalje igra, kao što to čini od početka mandata, na kartu okupljanja nacije, empatije i osobnih anegdota, skrivajući se iza sunčanih naočala?

Jer republikanci, koji su već u borbenoj pripravnosti pred parlamentarne izbore sredine mandata u studenom 2022., već upozoravaju na intervencionizam i prijetnju velikog povećanja poreza. Poželi li lijevo krilo Demokratske stranke ići i dalje.

Sukob s republikancima nije dakle jedino što jedan politički veteran kakav je Joe Biden mora uzeti u obzir, ako želi sačuvati popularnost koja mu u ovome trenutku prelazi 50 posto. Što Trumpu nikada nije uspjelo.