Iznenadna utrnulost ili oduzetost ruku, nogu ili lica, smetnje u govoru, vidu ili hodu, te vrtoglavica i glavobolja, neki su od glavnih simptoma moždanog udara, pa svatko tko ih osjetiti treba se odmah javiti u najbliži bolnički hitni prijem kako bi na vrijeme, unutar tri do 4,5 sata od nastanka moždanog udara, dobio potrebnu medicinsku pomoć, ističu stručnjaci u povodu Svjetskog dana moždanog udara, koji se obilježava 29. listopada.

“Moždani udar je važno prepoznati kao hitno stanje jer postoje uspješne metode liječenja koje mogu razbiti ugrušak u mozgu i obnoviti protok krvi”, istaknula je na konferenciji za novinare u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Vanja Bašić Kes, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice.

Iako zadnjih 15-ak godina Hrvatska bilježi pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, koje su drugi uzročnik smrti u svijetu, posebice kod dobnih skupina ispod 64 godine starosti, Kes Bašić navodi da polovica bolesnika umire od posljedica udara, trećima ima trajni invaliditet, a svega trećina ostaje radno sposobna.

Po podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj moždani udar doživi 15.000 do 16.000 ljudi godišnje, a oko 7500 umre od posljedica, što je 14 posto svih smrti u Hrvatskoj. Po stopi smrtnosti daleko smo iznad prosjeka za europsku regiju i daleko iznad prosjeka EU.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se zato što se radi o globalnoj epidemiji, pa u svijetu moždani udar svake godine doživi 17 milijuna ljudi, a umre njih 6,5 milijuna.

Tema ovogodišnje kampanje je “Suoči se sa činjenicama: Moždani udar može se liječiti”, čime se želi ukazati javnosti o važnosti preventivnih aktivnosti, promicanja zdravog načina života, pravovremenog liječenja i rehabilitacije.

“Bitno je naglasiti kako postoji velika mogućnost prevencije putem zdravog načina života, a primarnom i sekundarnom prevencijom moguće je spriječiti veliki broj neželjenih događaja ili ih odgoditi za kasniju dob. Bitno je educirati javnost da prepoznaju znakove moždanog udara, da je to hitno stanje kao i srčani udar, koje zahtijeva hitni prijem u specijalizirane jedinice za liječenje moždanog udara”, kazala je Verica Kralj iz HZJZ-a.

Za sprječavanje moždanog udara važni su nepušenje, pravilna uravnotežena prehrana, svakodnevna tjelesna aktivnost i primjerena tjelesna težina, te redovita kontrola krvnog tlaka, pulsa, šećera i masnoće u krvi. Pritom stručnjaci ističu važnu ulogu obiteljskih liječnika u prevenciji moždanog udara.