Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u povodu 30. svibnja – Dana Hrvatskoga sabora položio je u četvrtak vijence na Mirogoju kod spomenika Glasa hrvatske žrtve – Zida boli, kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, na grobnici prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te kod zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve Domovinskog rata na Krematoriju.

Hrvatski sabor svoj će dan svečanim primanjem obilježiti danas u 13 sati, prisjećajući se 30. svibnja 1990. godine kada je konstituiran prvi, demokratski izabrani višestranački Sabor i okončana gotovo polustoljetna komunistička vlast u Hrvatskoj.

Ugledne uzvanike iz političkog, društvenog, kulturnog, vjerskog života na prijemu će podsjetiti predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Sabor je kroz stoljeća imao važnu povijesnu ulogu, a nakon konstituiranja višestranačkog Sabora, kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela, u njemu su donesene ključne odluke kojima je određena budućnost Hrvatske: Božićni Ustav, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti i Odluka o raskidu državnopravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Konstituiranje novoga Sabora, 30. svibnja 1990., hrvatski su građani dočekali s oduševljenjem, a njegovo su zasjedanje pratili s posebnom pozornošću. Za svog prvog predsjednika Sabor je izabrao Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.

Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Do 2001. godine, taj se povijesni dan obilježavao kao Dan državnosti i bio je državni blagdan, no odlukom tadašnje koalicijske vlasti, na čelu s SDP-om, 30. svibnja proglašen je spomendanom – Danom Hrvatskoga sabora.