Damir Vanđelić, ravnatelj Fonda za obnovu, planira ući u politiku, ali po svemu sudeći to neće biti na političkoj platformi HDZ-a. Da se sprema na politički angažman Vanđelić je potvrdio u intervjuu koji je Nacionalu dao koncem proteklog tjedna. On se nakon razornog zagrebačkog potresa kontinuirano nalazi u središtu javne pozornosti, ali to se dodano pojačalo nakon što je prošli tjedan za Nacional izjavio kako je primio zagonetni poziv Mirke Jozić, bliske suradnice bivšeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, u kojem mu je sugerirala da se za zbrinjavanje građevinskog otpada obrati privatnim tvrtkama. Vjerojatno kako bi se time još jednom išlo na ruku skrivenim Bandićevim ortacima. Ali Vanđelić na to nije pristao.

Već je njegov javni istup u kojem je progovorio o tom kontroverznom telefonskom pozivu posredno otkrio da iza njegove odluke da se odbije kandidirati za zagrebačkog gradonačelnika na listi HDZ-a nalaze kompleksni i duboki razlozi, povezani prvenstveno s odnosom prema Bandićevu načinu vladanja.

Vanđelić dosad o tomu nije htio podrobnije javno govoriti, ali je u intervjuu za Nacional prvi put artikulirao svoje političke ambicije. On je to odlučio učiniti nakon što mu je funkcija ravnatelja Fonda za obnovu iz privremene prerasla u trajnu.

Od ravnatelja Fonda za obnovu puno se očekuje. Njegova izjava koju je medijima dao na samom početku svojeg mandata u prosincu prošle godine i u kojoj je naglasio da će obnovu provoditi transparentno, bez prijevara, namještenih natječaja, korupcije i neprihvatljivog korištenja javnih sredstava, u narednim će mjesecima i godinama zasigurno nebrojeno puta biti stavljena na kušnju. Javnost će pažljivo pratiti rad Fonda i provode li se natječaji u skladu s Vanđelićevim najavama.

Ali će jednako tako očekivati i da Vanđelić pritišće i gura Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i ministra Darka Horvata da rješenja o obnovi izdaje brže i bez previše papirologije i birokratskih zavrzlama, a što do sada nije bio slučaj. Politička podrška Vlade izuzetno je važna, čak i presudna, da bi se posao obnove doveo do kraja. U razgovoru za Nacional Vanđelić je, među ostalim, govorio o tome kako vidi obnovu Zagreba i ostalih područja pogođenih potresom, ima li u svojem poslu podršku aktualnih političkih struktura i lokalne gradske uprave, ali i kakve su njegove političke ambicije.

NACIONAL: Vi ste kritizirali sporost u pripremi obnove, prekompliciranu papirologiju u kojoj se građani ne snalaze, sporosti u izradi elaborata za obnovu zgrada. Za tu je papirologiju i prikupljanje dokumentacije odgovorno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata. Zbog čega Ministarstvo sporo rješava dokumentaciju i što je poduzelo kako bi se ona ubrzala?

Cilj mi je realizirati javni interes, a to je obnova i stoga smatram svojom obvezom ukazivati kada imamo problema u realizaciji. Da sam tih, možda bih nekima bio više simpatičan, a mnogima ne bih pomogao da obnove svoje domove. To nije opcija. Nije poanta prebacivanje odgovornosti ili traženje krivaca, već detektiranje problema u obnovi i traženje rješenja za njih.

NACIONAL: Je li se izdavanje odluka ubrzalo?

Fond je prvu, privremenu odluku Ministarstva zaprimio 22. ožujka, a prva odluka, ne privremena, stigla je u Fond za obnovu 14. travnja 2021. Na konferenciji za medije prije dva tjedna smo prikazali dinamiku kojom Ministarstvo zaprima zahtjeve i dinamiku kojom Fond dobiva odluke, do tada smo zaprimili 19 odluka, tri za rušenje obiteljskih kuća, a ostalo su bile isplate novčanih naknada. Ovaj tjedan dobili smo 10 novih odluka za rušenje.

NACIONAL: Je li Drugi program mjera obnove stupio na snagu i ako jest, je li ubrzao proces rješavanja dokumentacije? Jeste li o tome razgovarali na sastanku koji ste u četvrtak održali s ministrom Horvatom i gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem?

Program mjera koji očekujemo i koji definira kriterije za izbor izvođača radova i stručnog nadzora je u izradi. Ministarstvo je osnovalo radnu skupinu koja radi na tome, mi smo ispred Fonda poslali naše prijedloge.

NACIONAL: Ministar Horvat je početkom svibnja demantirao tvrdnje da obnova kasni i izjavio da „obnova Zagreba počinje u lipnju“. Tom je prilikom najavio i „ozbiljno otvaranje gradilišta“. Lipanj ističe. Što je napravljeno? Koliko je objekata porušeno, kada se predviđa rušenje drugih i koliko ih je spremno za obnovu?

Uklonjene su dvije obiteljske kuće, treća je u tijeku, a dobili smo još 10 odluka o uklanjanju obiteljskih kuća i to je u procesu nabave i ugovaranja. Za jedno rušenje moramo raspisati natječaje za izvođenje radova uklanjanja obiteljskih kuća, za stručni nadzor te za operativne koordinatore što, naravno, zahtijeva određeno vrijeme, otprilike 45 dana.

NACIONAL: Jesu li pronađene lokacije za privremeno odlagalište građevinskog otpada u Zagrebu?

Grad Zagreb ih mora pronaći, nisu još utvrđene.

NACIONAL: Nedavno ste u razgovoru za Nacional rekli da ste primili poziv od Mirke Jozić i da vam je preporučila da se u zbrinjavanju građevinskog otpada oslonite na privatne tvrtke, što ste odbili. Jeste li nakon toga s njom diskutirali o toj sugestiji? Zašto je to predlagala? Je li time išla na ruku privatnim interesima?

Mirku Jozić sam kontaktirao jer Zakon o obnovi, članak 44, propisuje da Ministarstvo i Grad Zagreb, na prijedlog Ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša trebaju osigurati nekretninu za privremeno skladištenje građevinskog otpada. Nakon toga se više nismo čuli jer je došlo do smjene vlasti u Gradu.

NACIONAL: Hoće li zatečeno pravno stanje, odnosno neriješeni vlasnički odnosi u oštećenim zgradama na područjima pogođenima potresom otežati i usporiti obnovu?

Ako se ne izmijeni Zakon, hoće.

NACIONAL: Je li vam poznato koliki bi udio nekretnina – stanova i poslovnih prostora – mogao biti problematičan za obnovu zbog neriješenih vlasničkih odnosa?

Nije, bolju informaciju o tome ima Ministarstvo jer oni zaprimaju zahtjeve i pripremaju odluke.

NACIONAL: Ima li Fond, ali i Zagreb, zacrtanu viziju i ideju kako obnavljati, posebno centar grada? Ako je suditi po kritikama dijela arhitekata i građevinara, Zakon o obnovi regulirao je samo „golu“ građevinsku obnovu zgrada kojoj nedostaje cjelovita „životna“ rekonstrukcija prostora koji će donijeti nove sadržaje u stambene blokove. Slažete li se s tom ocjenom?

Zadatak Fonda prema Zakonu o obnovi je provoditi odluke Ministarstva o uklanjanju zgrada ili obnovi konstrukcije zgrade. Zadatak Gradskog zavoda za prostorno planiranje, prema članku 12, točka 3, Zakona o obnovi je izraditi „Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba“ i predstavljen je prijedlog za prvi od mnogih blokova. No da bi takvi programi bili provedivi, trebaju prvo imati privolu vlasnika, a zatim biti uključeni u novi GUP, inače će ostati samo ideja.

NACIONAL: Grupa stručnjaka je u ožujku predstavila ideju obnove Bloka 19, oglednog primjera obnove gradskog bloka u centru Zagreba. Blok 19 je rezultat multidisciplinarnog pristupa obnovi koji predlaže transformaciju gradskog središta uvažavajući kulturološku i sociološku dimenziju suvremenog stanovanja. Ta je ideja na tragu tzv. novog europskog Bauhausa. Hoće li njihova ideja biti prihvaćena i može li ona postati svojevrsni prototip rekonstrukcije gradskih blokova?

Multidisciplinarni pristup je jedini ispravan. Prijedlog Bloka 19 još nije obuhvatio istraživanje volje suvlasnika niti spremnost Gradske skupštine da ga usvoji u izmjenama GUP-a koje su neophodne, tako da prvo to treba pričekati.

NACIONAL: Je li Fond voljan i spreman financirati takvu vrstu obnove?

Trenutno nema zakonske osnove prema kojoj bi Fond financirao program predviđen obnovom Bloka 19.

NACIONAL: Jeste li spremni predlagati izmjene zakona koje bi to omogućile?

Fond će aktivno sudjelovati u predlaganju izmjena zakonskih prijedloga vezanih uz obnovu, no treba imati na umu da je program predviđen prijedlozima za Blok 19 takav da zahtijeva izmjene GUP-a, konsenzus suvlasnika svakog bloka, a tek onda rješenje financiranja.

NACIONAL: Je li Fond proveo anketu među stanarima zgrada u centru Zagreba, ali i u drugim gradovima pogođenima potresom, kakav životni prostor žele i kakvu kvalitetu života očekuju u obnovljenim zgradama i stambenim blokovima? Žele li povratak zgrada u prijašnje stanje ili očekuju da će im obnova donijeti i nove sadržaje i poboljšanje kvalitete života?

Fond ima vrlo usku ulogu obnove konstrukcije oštećenih zgrada prema odlukama Ministarstva. Anketiranje stanara je moglo prethoditi Zakonu o obnovi, koliko znam to nije napravljeno, ali bi se to moglo napraviti prije izmjena GUP-a.

NACIONAL: Zbog čega se i prije pisanja Zakona o obnovi nije mislilo na taj važan detalj?

Svjetska praksa obnove nakon potresa, izuzev kada su cijeli dijelovi grada sravnjeni sa zemljom, fokusira se na popravke i poboljšanje postojećih zgrada i što brži povratak u normalu. Ovo što pitate je predmet urbanističkog razvoja, ne obnove od potresa. Takva anketa je, paralelno s obnovom zgrada dio donošenja GUP-a Grada Zagreba kojim bi se omogućila nadogradnja, prenamjena, izmjene prometa, garaže, možda i novi administrativni centar, nove lokacije škola, vrtića, muzeja i slično.

NACIONAL: Kako je izgledala vaša suradnja s prijašnjom gradskom upravom? Jeste li imali razumijevanje za svoje zahtjeve?

Dvoje predstavnika Grada Zagreba u Upravnom vijeću su radili korektno i pomagali savjetima i spremnosti na odluke Upravnog vijeća, a Sanja Jerković je pomagala i izvan okvira člana Upravnog vijeća. Za ostalo nije bilo komunikacije kakvu imamo, recimo, sa Stožerom u Petrinji ili na redovnim mjesečnim koordinacijama u Krapinsko-zagorskoj županiji.

NACIONAL: Možete li precizirati oko čega se niste mogli složiti i za što niste imali podršku?

S Gradom Zagrebom nije bilo redovne komunikacije osim putem predstavnika u Upravnom vijeću na nekoliko sjednica te su redovne koordinacije koje postepeno rješavaju probleme u obnovi izostale. Stožer ili Krapinsko-zagorska županija, a kasnije i Karlovačka županija su tražili od Fonda koordinacijske sastanke i mi smo se odazivali.

NACIONAL: Je li bilo spornih momenata u potezima prijašnje gradske uprave?

Nije, da je, sigurno bismo znali za to. Kako sam ranije i govorio, u obnovu sam se odlučio uključiti jer sam vjerovao da mogu pomoći zahvaljujući iskustvu koje sam stekao, ali i zato što želim da se proces obnove provede transparentno, bez korupcije. Zato su sve naše odluke i ugovori objavljeni na internetskoj stranici Fonda, održavamo redovite konferencije za medije i predstavljamo sve što radimo i ukazujemo na probleme u provedbi. Osim toga, osnovali smo Samostalnu službu za prevenciju prijevara koja prati sve naše poteze, javne nabave, ugovore, upravo kako ne bismo imali spornih momenata.

‘Volio bih da mogu ignorirati situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi, ali ne mogu. Volio bih da mogu raditi posao koji volim i koji sam radio 29 godina, da Hrvatska ima BDP dva puta veći od današnjeg’, kaže Vanđelić. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Što je s dodjelom poslova raščišćavanja ruševina i obnove koje je prijašnja gradska uprava obavila? Je li dodjela tih poslova išla sukladno važećim zakonskim propisima i jesu li vam poznati slučajevi pogodovanja pojedincima i tvrtkama bliskim bivšem gradonačelniku?

Nemam informacija o tome niti sam bio u poziciji to pratiti dovoljno da mogu komentirati. Mogu posebno izdvojiti i pohvaliti gradsku javnu vatrogasnu postrojbu i HGSS da su, uz volontere, odradili odličan i ogroman posao.

NACIONAL: Nedavno ste izjavili da očekujete dobru suradnju s novoizabranom gradskom upravom u Zagrebu. U međuvremenu ste se sastali i s gradonačelnikom Tomaševićem. O čemu ste razgovarali i kako ocjenjujete taj susret?

Do sada smo se susreli na dva sastanka. Naš zajednički sastanak je bio operativan i konkretan, Fond je prezentirao status obnove, prepreke u obnovi danas i ubuduće te dao niz prijedloga kako obnovu ubrzati i pokriti sve segmente. Koliko sam vidio, gradonačelnik, njegov zamjenik i suradnici su već duboko ušli u problematiku i postigli smo suglasnost oko aktivnosti da se obnova ubrza pa sam trenutno vrlo zadovoljan razvojem situacije.

NACIONAL: Smatrate li da će nova gradska uprava imati dovoljno snage, ali i političke volje i podrške premijera Andreja Plenkovića da riješi sporne momente u procesu obnove Zagreba?

Mogu se samo nadati tome. Zagreb će se teško obnoviti bez suradnje Grada i Vlade.

NACIONAL: Imate li političku podršku Vlade i premijera u poslovima obnove?

Da nemam, ne bi me izabrali za ravnatelja.

NACIONAL: U listopadu prošle godine imenovani ste privremenim ravnateljem Fonda za obnovu, a tek krajem veljače, četiri mjeseca nakon toga, potvrđeni ste za stalnog ravnatelja. Zašto je taj proces trajao dugo?

Očito je u to vrijeme bilo drugih prioriteta, dogodio se i novi potres u Sisačko-moslavačkoj županiji. Moj mandat privremenog, odnosno stalnog ravnatelja nije utjecao na obnovu, a mene nije smetalo „čekanje“ jer sam imao iste ovlasti kao sada i mogao sam raditi svoj posao.

NACIONAL: Je li taj proces imao veze s odlukom da odbijete ponudu HDZ-a da na lokalnim izborima u svibnju budete njihov kandidat za gradonačelnika Zagreba?

Ne, kao što sam tada rekao, želio sam se posvetiti obnovi.

NACIONAL: Zašto ste odustali od kandidature? Je li to bilo nezadovoljstvo „mlakim“ reakcijama Vlade na ponašanje bivšeg gradonačelnika Bandića, odnosno nedostatak snažnijeg distanciranja političkog vrha od načina vođenja grada, ili je bio neki drugi razlog?

Situaciju sam ocijenio takvom da svom rodnom gradu mogu najviše pomoći tako da nastavim s ustrojem Fonda i svih potrebnih procesa za što transparentniju obnovu.

NACIONAL: Nedavno sam razgovarala s ravnateljem REGEA-e i posebnim savjetnikom predsjednika Zorana Milanovića za energetiku Julijem Domcem koji je kazao da je krajem prošle godine kontaktirao Fond kako bi predložio da se u projekte obnove uključi i primjer Bloka 19 kao primjer obnove gradskih kvartova u Zagrebu. Kaže da je iz Fonda stigla poruka da vas prijedlog ne zanima jer odlazite iz Fonda i da ćete se baviti drugim stvarima. To je bilo u trenutku kada se govorilo o vašoj kandidaturi za gradonačelnika Zagreba. Možete li to komentirati?

S Domcem nisam nikada razgovarao. On je u prosincu poslao e-mail kojim je dao informaciju o projektu na kojem radi i koji je uz konstruktivnu obnovu predlagao i energetsku obnovu, što je logična ideja i nešto na čemu smo tada već radili, sada je i razrađeno i prijedlozi izmjena su pripremljeni u smislu da Fond za obnovu bude tzv. One-stop-shop za obnovu koja obuhvaća i konstrukcijsku i energetsku obnovu.

NACIONAL: Kakve su vaše političke ambicije? Namjeravate li se uključiti u politiku nakon obnove?

Volio bih da mogu ignorirati situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi, ali ne mogu. Volio bih da mogu raditi posao koji volim i koji sam radio 29 godina, da Hrvatska ima BDP dva puta veći od današnjeg, da ima i udio visokoobrazovanih u strukturi radne snage barem na razini Slovenije, da je korupcija niska kao u Danskoj, da demografski rastemo, a ne umiremo.

Volio bih da smo ostvarili ono što nam realno pripada i za što su naši hrabri branitelji poginuli prije 30 godina i da me nije sram što nisam puno glasnije upozoravao da nam zemlja ide u krivom smjeru. Nisam se namjeravao baviti politikom, ali na 30-godišnjicu smrti mojih suboraca znam da hoću jer znam da Hrvatska može puno bolje.

Nemam ambicija u smislu funkcija, želim znati da sam poduzeo sve što sam mogao da moja djeca mogu imati kvalitetan život u Hrvatskoj, umjesto da mi šalju razglednice iz inozemstva, koje, nažalost, danas dobiva previše roditelja.

NACIONAL: U politici je vrlo teško nešto postići ako niste na konkretnoj funkciji. Imate li na umu kako biste se i na čijoj političkoj platformi uključili u politiku? Na kojoj poziciji mislite da biste najviše mogli učiniti s obzirom na ciljeve koje ste postavili?

Acemoglu i Robinson su u svojoj knjizi ‘’Zašto nacije propadaju’’ pokazali da su uspješne nacije one koje imaju inkluzivne političke institucije, a onda i inkluzivne ekonomske institucije. Ta inkluzivnost koju trebamo bitno razviti omogućuje da eksperti i zainteresirani građani ove zemlje mogu doprinijeti generiranju strategija, taktika i provedbe poboljšica u Hrvatskoj. Meni bi eventualno uključivanje u politiku bilo sredstvo da Hrvatska poduzme sve mjere koje vode bogatstvu naroda, povećanju BDP-a kroz niz potrebnih promjena u društvu. Prednost je da možemo učiti od svih koji su ispred nas u BDP-u, obrazovanju, borbi protiv korupcije, glasu naroda, efikasnosti države, kvaliteti regulative i jačanju identiteta i značaja imanja vlastite države koja je jedino mjesto gdje jesmo i možemo biti građani prvog reda.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni pristupom Vlade prema obnovi područja oštećenih u potresu? Mislite li da bi Vlada trebala biti agilnija u rješavanju temeljnih problema i što bi mogla učiniti da se proces ubrza?

Mislim da se možemo složiti da bismo svi bili sretniji kada bi obnova tekla puno brže. Ali neke je poteškoće u provedbi teško predvidjeti kada tek pišete zakon, zato vjerujem da je bitno da detektiramo sve probleme u procesu i pokušamo ih popraviti.

NACIONAL: Vi ste i predsjednik Nadzornog odbora Ine. Jesu li predstavnici Vlade u posljednjih pet godina, koliko ste na čelu NO-a, vršili pritisak na vas i Nadzorni odbor da podržite odluke Uprave vezane uz poslovanje? Odnosno, je li Nadzorni odbor raspravljao o prestanku rada rafinerije u Sisku, izvozu domaće nafte na preradu u Mađarsku i kupovini trećine dionica tvrtke OMV Slovenija?

Niti je pritiska bilo, niti bih ga prihvatio. Poslovanje Ine vodi Uprava. Padom istraživanja novih nalazišta i padom tržišnih udjela Ine potreba za rafinerijom Sisak je, nažalost, nestala. Kao zamjena za rafinerijsku proizvodnju, poslovnim planom je za Sisak predviđena rafinerija bioetanola, proizvodnja bitumena, koksa i maziva. Izvoz nafte u Mađarsku je manje profitabilan za Inu nego prerada u Rijeci i poslovni plan je predviđao maksimalan transport u Rijeku na preradu. No kako JANAF još ne omogućuje transport svojim sustavom do Rijeke, u Mađarsku bi trebalo biti izvezeno samo ono što se ne može prevesti vlakom.

Što se tiče OMV-a Slovenija, MOL nema pravo prvokupa. Ina s obzirom na svoj udjel ima pravo prvokupa i nadam se da će iznaći načina da ga kupi sama.

Tim potezom bi Ina iskoristila puni kapacitet Rafinerije Rijeka i povećala svoj tržišni udio u regiji, to bi je vratilo u igru za regionalnog lidera. Jasno je da je najbolje za Inu da samostalno kupi OMV Slovenija ili uz pomoć mirovinskih fondova.

NACIONAL: Zbog čega je Vlada pasivna u procesima donošenja odluka važnih za poslovanje Ine, odnosno zašto kao drugi najveći suvlasnik kompanije ne sudjeluje u kreiranju poslovne politike, već to u potpunosti prepušta MOL-u?

Imamo nevjerojatnu situaciju da se smatra da je Dodatak međudioničarskom ugovoru Republike Hrvatske i MOL-a koji daje pravo upravljanja MOL-u važeći ugovor, iako je u jednom trenutku Ivo Sanader zbog tog predavanja upravljanja MOL-u imao pravomoćnu presudu, a nitko nije raskinuo ugovor.

NACIONAL: Zbog čega Vlada ne poduzima ništa da takvu neprihvatljivu situaciju promijeni?

Nisam član Vlade pa to nije pitanje za mene.

NACIONAL: Smatrate li da Uprava vodi poslovanje Ine u dobrom smjeru ili je poslovna politika pogrešna za budućnost kompanije?

Geostrateški je Ina važna za Hrvatsku, a profitabilna je kompanija. Mnogo je primjera u svijetu gdje države imaju kontrolu nad svojim naftnim kompanijama, primjerice, Austrija ima 31,5 posto udjela u OMV-u, Mađarska ima u MOL-u 25,2 posto (ali trezor još 9,95 posto), Norveška posjeduje 67 posto udjela u Statoilu, Rusija ima kontrolu nad 50 posto Rosnefta i kontrolira Gazprom, Ukrajina kontrolira Naftogas, Meksiko kontrolira Pemex, Kolumbija ima 90 posto Ecopetrola, Indija 74 posto ONGC-a, Azerbejdžan ima Socar i tako dalje. U kolovozu 2020. oko nalazišta plina kod Cipra skoro su se sukobile vojske Cipra i Turske, a uskočila je i mornarica Francuske. Ako su plin i nafta nebitni, zašto su te „neznalice“ skoro zaratile? Nakon što riješe taj Cipar, trebamo prijateljski reći, recimo, kanadskom Vermilionu koji upravo buši naftu na četiri istražna prostora u Hrvatskoj da je to pase, neprofitabilno i nebitno. Statistika i usporedba dvaju glavnih upravljačkih pokazatelja pokazuje da MOL ima bolje upravljanje nad svojom kompanijom od Ine. Volio bih da Ina i MOL imaju iste performanse u poslovanju kad već imaju isto upravljanje.

NACIONAL: Je li Nadzorni odbor Ine informiran o procesu pregovora oko otkupa dionica tvrtke iz mađarskog portfelja i u kojem se smjeru kreću pregovori? Koliko je otkup dionica izgledan?

Nisam informiran ni o materijalima koji su izrađeni niti o tijeku pregovora. Očekujem da se na budimpeštanskoj i zagrebačkoj burzi pojave informacije o toj transakciji između dioničara.