Damir Šantek autor je knjige ‘Ispod površine’ u kojoj predstavlja šarene, životom prebogate koraljne grebene, okomite zidove koji se duboko spuštaju u modre dubine i pješčana prostranstva podmorja

O Damiru Šanteku Zagreb News pisao je prije godinu dana nakon što je objavljena njegova knjiga “Gdje misli nestaju” u kojoj je opisao svoje uspone po planinama diljem svijeta. No prošlog mjeseca Šantek je objavio svoju drugu knjigu naziva “Ispod površine”, u kojoj progovara o svojem dugogodišnjem ronilačkom iskustvu.

Autor spomenutih knjiga po zanimanju je 59-godišnji inženjer strojarstva, u mladosti glazbenik, bivši menadžer u Magmi i brojnim bankama, trenutno je profesor u srednjoj školi u Oroslavlju, putopisac i avanturist.

U svojoj novoj knjizi, za koju kaže da je prvi hrvatski ronilački putopis, provlači priče o brojnim civilizacijama, kulturama, religijama, povijesti, srazu čovjeka i mora, nekim od najljepših svjetskih plaža te neizmjernom bogatstvu podvodnog svijeta. “”Ispod površine” je druga knjiga trilogije “Gdje misli nestaju” gdje se nakon nekih od najviših i najuzbudljivijih vrhova svjetskih planina spuštam ispod površine mora, oceana, jezera, rijeka, pa čak i akvarija i bazena. Fotografije i tekstovi omogućuju uvid u šarene, životom prebogate koraljne grebene, okomite zidove koji se duboko spuštaju u modre dubine i pješčana prostranstva podmorja. Ljubitelji povijesti moći će se susresti s podvodnim povijesnim nalazištima iz doba starog Rima, srednjovjekovnim brodolomima, brodskim olupinama iz I. i II. svjetskog rata, kao i onima novijeg datuma. Čitatelji će posjetiti ‘podvodne’, ali i brojne ‘kopnene’ muzeje, susresti se s morskim psima, ražama, murinama, delfinima, barakudama, ali i rakovima, sipama i cijelom niskom bezbrojnih vrsta riba koje žive u brojnim svjetskim morima od Kariba, Atlantskog i Indijskog oceana do Sredozemnog, Arapskog, Javanskog i naravno Jadranskog mora”, rekao je Šantek.

Istaknuo je kako se s ronjenjem počeo baviti bez prave slike kuda bi ga to moglo odvesti. “Međutim, sa svakim novim udisajem zraka iz ronilačke boce, sa svakim novim položenim ronilačkim stupnjem, sa svakim novim putovanjem, sa svakim novim morem, koraljnim grebenom, sa sva-kom novom olupinom kao da su se otkrivali neki novi svjetovi koji su me zaveli svojom skrovitošću i tajnovitošću”, ispričao je Šantek.

U knjizi opisuje ronilačke avanture iz mora diljem svijeta, no opisuje i one iz Jadrana. Za hrvatsko more kaže kako je predivno, no dobrim dijelom opustošeno, a za to smatra krivima nas same. “Riba koja se ubije puškom proda se jednom i od nje imaju koristi onaj tko ju je ubio i restoran koji ju proda. No ako je ta riba dostupna roniocima prodaje se svaki dan ispočetka, a to vuče za sobom daleko veću zaradu za troškove ronjenja, smještaj i sve ostale troškove najčešće za cijelu obitelj. Unatoč tome naša konfiguracija podmorja, zidovi, olupine iz svih ratova koji su se odvijali u našim vodama, sigurno okruženje, dobro vino i dobra hrana i dalje privlače ronioce na naše more”, objasnio je Šantek.

Ujedno, kao iskusni planinar, tvrdi kako je ronjenje daleko sigurnije od planinarenja ako se ronioc pridržava pravila. Naglasio je da je oprema vrlo pouzdana, da ronioci obavezno rone u paru, a i kako je samo ronjenje vremenski ograničeno količinom zraka u ronilačkoj boci. “S druge strane ako se ide na duže planinarske ture, dane se provodi u prostranstvima gdje su promjene vremena brze i često nepredvidive i uglavnom ste za višednevne ture prisiljeni nositi hranu, vodu, opremu i sve što vam treba, što nije mala težina. Osim toga, s nagomilanim umorom često pada koncentracija pa time raste mogućnost ozljeda, lutanja i drugih neželjenih događaja”, kazao je Šantek.