Nedavna odluka Europske središnje banke da, nakon što je inflatorni pritisak u eurozoni oslabio, snizi kamatne stope, razveseliti će sve kreditno zadužene građane u Hrvatskoj, jer će prema preporuci ESB-a i sve domaće banke polako smanjivati kamatne stope. No taj proces neće biti brz, a ni pad kamatnih stopa neće biti drastičan.

Europska središnja banka (ESB) je početkom lipnja ove godine objavila da inflacija u eurozoni usporava i da cijene više ne rastu toliko brzo kao prije, pa je shodno tome Upravno vijeće ESB-a donijelo odluku o smanjenju kamatnih stopa, nakon što ih je devet mjeseci održavalo na visokim razinama. Inflacija je sada, kako tvrde iz ESB-a, na dobrom putu da se vrati na ciljnu razinu od 2 posto.

U međuvremenu i situacija u SAD-u se stabilizirala, strah od moguće recesije je umanjen, a inflacija se tijekom srpnja spustila na 2,9 posto, pa je i američka središnja banka najavila da će u rujnu početi snižavati kamatne stope.

Kada su cijene u europskom gospodarstvu prebrzo rasle tijekom 2021. i 2022. godine, što je potaklo inflaciju, ESB je u razdoblju od srpnja 2022. do rujna 2023. pribjegla povećanju kamatnih stopa kako bi usporila inflaciju i zadržala je na razini od 2 posto u srednjoročnom razdoblju.

Kako se, tvrde u ESB-u, stopa inflacije na godišnjoj razni približila ciljanoj razini od 2 posto, visoke razine kamatnih stopa izgubile su smisao pa je ESB u lipnju donijela odluku o smanjivanju kamata, no naveli su da će i dalje biti oprezni i pratiti sve parametre koji utječu na rast inflacije.

DOK PADAJU KAMATNE STOPE Brkić: ‘Treba biti na oprezu, inflacija bi se ponovno mogla vratiti’

No izvjesno je da će monetarna politika ESB-a, odnosno odluka o snižavanju kamatnih stopa, utjecati i na politike poslovnih banaka u zemljama članicama Unije, te da će i one donijeti slične odluke o smanjenju kamatnih stopa za depozite i za kredite.

Novotny: Antiinflacijske mjere koje su poduzele središnje banke u EU i SAD bile su efikasne

Što bi to točno značilo za hrvatsko financijsko tržište i kakve kamatne stope na depozite i štednju, ali i na ugovorene kredite mogu očekivati građani i tvrtke u Hrvatskoj upitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.

On je podsjetio da je Europska središnja banka preuzela odgovornost za borbu protiv inflacije, te da ona odlučuje kada i koliko će podizati kamatne stope, ovisno o situaciji na financijskim tržištima, ali kada i kojim tempom će ih spuštati.

„ESB i američki sustav federalnih rezervi su reagirale na rast inflacije naglim podizanjem kamatnih stopa, i to intenzitetom i brzinom kakvu nismo vidjeli u novijoj monetarnoj povijesti. U roku od samo nekoliko mjeseci su primarne kamatne stope porasle od prosječnih 0,5 posto na preko tri do 3,5 posto, a potom i na 5,5 posto. Možemo reći da su te antiinflacijske mjere koje je poduzela europska monetarna unija i sustav federalnih rezervi SAD-a, ali i središnje banke trećih zemalja koje su monetarno povezane sa ove dvije središnje monetarne unije, a to su središnje banke Kanade, Australije i nekoliko europskih zemalja koje nisu članice EU ali su financijski s njom blisko povezane, bile efikasne i da su djelovale, a da pritom nije došlo do naglog pada ekonomske aktivnosti“, objasnio je Novotny.

On podsjeća da ovakav fenomen rastuće inflacije nije viđen već više od 25 godina, te da ga nikako ne treba zanemariti, pa su zato i središnje banke vrlo oprezne kod donošenja odluka o spuštanju kamatnih stopa.

„Osobno ne vjerujem da će doći do snažnog i brzog spuštanja kamatnih stopa, odnosno sigurno ne onim intenzitetom i brzinom kojom su rasle. Zato očekujem da određeno vrijeme još možemo računati na relativno visoke kamatne stope, prije svega na kredite. No najveće banke sa europodručja i dolarskog područja još uvijek imaju dosta prostora u snižavanju kamatnih stopa kako bi se izbjegao nagli pad ekonomskih aktivnosti i recesija“, kaže Novotny.

Damir Novotny
Photo: Goran Kovačić/Pixell

Na ovakve signale središnjih banaka u pravilu prvo reagiraju financijska tržišta, odnosno bankarske institucije. „I taj financijski oporavak se i dogodio. I ja sam taj pad inflacije očekivao, pa se nadam da će tržište pozitivno reagirati i da će se novac iz banaka seliti prema tržištu kapitala“,  zaključio je Novotny.

Banke u Hrvatskoj nemaju ekonomski motiv podizati kamatne stope na štednju

Banke u europskoj monetarnoj uniji, pa tako i banke u Hrvatskoj, izuzetno su likvidne, tvrdi Novotny, zbog ranijih monetarnih politika koje su ih opskrbile velikim zalihama novca.

„Naše banke su izrazito likvidne i one nemaju niti jedan ekonomski motiv podizati kamatne stope na štednju, a vrlo vjerojatno će održavati postojeće razine kamatnih stopa na kredite“, tvrdi naš sugovornik.

Uz to, podsjeća Novotny, parametar rizika zemlje kao sastavni dio međubankarskih kamatnih stopa na europskom financijskom tržištu za Hrvatsku je značajno smanjen ulaskom u europsku monetarnu uniju, što je pozitivan trend.

Stoga se na hrvatskom financijskom tržištu mogu očekivati dva trenda, tumači Novotny. Jedan je trend smanjivanja primarnih kamatnih stopa na kredite, i to temeljem odluke ESB-a.

Treba ovdje objasniti da u najvećem broju tipova kredita konačnu kamatnu stopu za klijenta banka obračunava tako što uzima u obzir visinu primarne kamatne stope na financijskom tržištu (prema sugestijama ESB-a), na što treba dodati rizik zemlje (u ovom slučaju Hrvatske), te rizik klijenta. Primarna kamatna stopa će se smanjivati, navodi Novotny, jednako kao i rizik zemlje koji je u padu, a rizik klijenta određuje banka temeljem uvida u poslovanje svakog pojedinog klijenta.

Što se tiče kamatnih stopa na depozite i na štednju, Novotny vjeruje da u tom segmentu ne treba očekivati rast, no on ne očekuje ni značajniji pad kamatnih stopa. „Vjerujem da će te stope ostati na približno istoj razini kao i do sada, uz neznatne korekcije. Ne vjerujem da će kamatne stope na depozite rasti iznad dva do 2,5 posto u narednim mjesecima i da će se na toj razini i zadržati“, smatra Novotny,

Pojednostavljenim rječnikom kazano, ako imate kredit, a s bankom niste ugovorili fiksnu kamatnu stopu, u narednim  mjesecima možete očekivati blagi pad kamatne stope i određeno smanjenje kreditne rate. A ako pak imate štednju ili oročena sredstva na računu – nemate se čemu veseliti jer od kamata nećete mnogo zaraditi.