Osamdesetak farmaceutskih tvrtki razvija lijek i cjepivo za koronavirus, a njih sedam već je u fazi kliničkog ispitivanja. Prva klinička ispitivanja počela su SAD-u i Kini, a sada se obavljaju i u Njemačkoj, Engleskoj i Izraelu. Prošloga tjedna biofarmaceutska tvrtka AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu potpisali su ugovor o globalnom razvoju i distribuciji potencijalnog cjepiva radi sprječavanje infekcije COVID-19 virusom SARS-CoV-2. Cilj te suradnje je pacijentima omogućiti cjepivo poznato pod nazivom ChAdOx1 nCoV-19, koje su razvili Institut Jenner i Oxford Vaccine Group sa Sveučilišta u Oxfordu.

AstraZeneca je globalna, znanošću vođena inovativna biofarmaceutska kompanija koja se fokusira na otkriće, razvoj i komercijalizaciju lijekova na recept, prvenstveno za liječenje bolesti u trima terapijskim područjima – onkologiji, kardiovaskularnim, bubrežnim i bolestima metabolizma te području respiratornih i imunoloških bolesti. Kompanija je osnovana 1999. godine spajanjem švedske kompanije Astra AB i britanske Zeneca Grupe. Sa sjedištem u Cambridgeu u Velikoj Britaniji, AstraZeneca prisutna je u preko 100 zemalja.

Potencijalno cjepivo ChAdOx1 nCoV-19 ušlo je prije desetak dana u kliničko ispitivanje faze I, kako bi se proučila sigurnost i djelotvornost kod zdravih ljudi u dobi od 18 do 55 godina. Ispitivanje se vrši na dobrovoljnoj bazi u pet kliničkih centara na jugu Engleske.

O potencijalnom cjepivu ChAdOx1 nCoV-19 razgovaramo s Damirom Nevjestićem, direktorom AstraZeneca d.o.o. Hrvatska.

NACIONAL: Što će omogućiti suradnja Sveučilišta u Oxfordu i AstraZenece?

Sveučilište u Oxfordu i AstraZeneca imaju dugogodišnju suradnju u znanstvenim istraživanjima s ciljem unaprjeđenja znanstvenog razumijevanja složenih patofizioloških procesa u razvoju bolesti. Ovim partnerstvom sa Sveučilištem u Oxfordu želimo kombinirati svjetsku stručnost u vakcinologiji s globalnim razvojnim, proizvodnim i distribucijskim mogućnostima tvrtke AstraZeneca. Nadamo se da ćemo zajedničkim snagama ubrzati globalizaciju cjepiva u borbi protiv virusa i zaštititi ljude od najsmrtonosnije pandemije u ovoj generaciji. Postignu li se pozitivni rezultati u daljnjem razvoju ovog cjepiva, AstraZeneca će moći osigurati da se proizvodnjom u našim globalnim proizvodnim kapacitetima u Velikoj Britaniji, SAD-u i Kini cjepivo učini široko dostupnim.

NACIONAL: Koja bi bila uloga tvrtke AstraZeneca, odnosno za što bi ona bila odgovorna?

Cilj ove suradnje je pacijentima približiti potencijalno cjepivo poznato pod nazivom ChAdOx1 nCoV-19, koje su razvili Institut Jenner i Oxford grupa za cjepiva. U narednim tjednima i mjesecima blisko ćemo surađivati sa Sveučilištem u Oxfordu kako bismo ubrzali razvoj cjepiva kombinirajući značajne istraživačke sposobnosti i ekspertizu obiju institucija. Prema sporazumu, AstraZeneca bila bi odgovorna za razvoj i proizvodnju te distribuciju cjepiva širom svijeta.

Također, obvezali smo se surađivati sa Sveučilištem Oxford i kako bismo poboljšali svjetsku spremnost u slučaju budućih izbijanja pandemije i podržali znanstvena istraživanja u tom smjeru.

NACIONAL: O kakvom je cjepivu riječ?

Vektor cjepiva ChAdOx1, razvijen na Institutu Jenner u Oxfordu, izabran je kao najprikladnija tehnologija za cjepivo protiv SARS-CoV-2 jer može stvoriti snažan imunološki odgovor nakon jedne doze i nije virus koji se može razmnožavati, tako da ne može izazvati trajnu infekciju kod cijepljenja. To ga također čini potencijalno sigurnijim za primjenu u djece, starijih osoba i svih koji imaju neke postojeće bolesti kao što je, na primjer, dijabetes. Ti adenovirusni vektori su vrlo dobro proučeni tip cjepiva, a korišteni su prethodno na tisućama ispitanika starosne dobi od jednog tjedna do 90 godina, u ispitivanjima i razvoju cjepiva namijenjenima za preko 10 različitih bolesti. U posljednjih nekoliko tjedana javnost je dobro informirana o karakteristikama koronavirusa. Koronavirusi imaju šiljke na vanjskoj ovojnici, a potencijalni imunološki odgovor iz drugih ispitivanja koronavirusa ukazuje na to da su oni dobra meta za cjepivo. Cjepivo s Oxforda sadrži genetski slijed tog površinskog proteina unutar ChAdOx1. Nakon cijepljenja organizam proizvodi površinski protein koronavirusa koji priprema imunološki sustav da napadne koronavirus ako kasnije inficira tijelo.

NACIONAL: Kada će biti poznati prvi podaci o učinkovitosti cjepiva?

Potencijalno cjepivo je završilo pretklinička ispitivanja koja pokazuju da kod primata aktivira imunološki odgovor na COVID-19 tijekom 28 dana, a trenutačno je u fazi I kliničkih ispitivanja na zdravim dobrovoljcima. Očekujemo da će podaci biti dostupni sljedećeg mjeseca, kada će biti donesena odluka o mogućem prelasku na daljnja ispitivanja viših faza do sredine ove godine. Iako trenutačno dostupni podaci obećavaju, bit će potrebna daljnja ispitivanja kako bi se utvrdile učinkovitost i sigurnost ovog cjepiva. Prethodna ispitivanja Instituta Jenner i tima znanstvenika Oxford grupe za cjepiva pokazala su da ista platforma za cjepivo ima obećavajuće rezultate u ranim kliničkim ispitivanjima cjepiva za raniji koronavirus koji uzrokuje Bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS), što je dalo prednost za brži razvoj potencijalnog cjepiva protiv COVID-19 i pristupanje kliničkim ispitivanjima.

NACIONAL: Koje kriterije cjepivo mora zadovoljavati da bi bilo kvalitetno?

Cijepljenje kao javnozdravstvena mjera najveći je uspjeh medicine dvadesetog stoljeća te je cijepljenjem spašeno više života nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u povijesti. Radi se o unošenju antigena u organizam sa svrhom stvaranja protutijela, koja će pri susretu s mikroorganizmom od kojega potječe cjepivo, spriječiti razvoj bolesti. Protutijela su proizvodi obrambenih stanica našeg organizma, koja ciljano uništavaju mikroorganizme. Da bi se cjepivo našlo u redovitoj upotrebi, odnosno bilo prihvatljivo za sigurnu primjenu u širokoj populaciji, mora zadovoljiti stroge međunarodne sigurnosne kriterije, ne samo tijekom kliničkih ispitivanja, već i uoči samog odobrenja stavljanja u promet. EU, primjerice, provodi stroge procjene i pravila o odobrenju cjepiva te tek nakon opsežnih ispitivanja i jasnih dokaza o učinkovitosti i sigurnosti, Europska komisija izdaje odobrenje. Međutim, Europska agencija za lijekove (EMA) i nakon odobrenja nastavlja ocjenjivati sigurnost cjepiva stavljenih na tržište te provodi nadzor. Svi ti koraci osmišljeni su kako bi se zajamčila maksimalna sigurnost, prvenstveno imajući u vidu zdravlje i dobrobit građana. Javnozdravstveni programi masovnog cijepljenja doveli su do kontrole zaraznih bolesti protiv kojih se cijepi.

‘U narednim tjednima i mjesecima blisko ćemo surađivati sa Sveučilištem u Oxfordu kako bismo ubrzali razvoj cjepiva kombinirajući značajne istraživačke sposobnosti i ekspertizu obiju institucija’

NACIONAL: Kada je riječ o svjetskoj proizvodnji i distribuciji cjepiva, na koje bi se to sve zemlje odnosilo, odnosno u kojim bi se zemljama cjepivo proizvodilo i u koje bi se zemlje distribuiralo?

Postignu li se pozitivni rezultati u daljnjem razvoju ovog cjepiva, AstraZeneca će moći osigurati da se proizvodnjom u našim globalnim proizvodnim kapacitetima u Velikoj Britaniji, SAD-u i Kini omogući široka dostupnost cjepiva. Opskrba cjepivom protiv pandemije u određenoj zemlji obično se ugovara s vladama, odnosno Ministarstvom zdravstva.

NACIONAL: Potencijalno cjepivo o kojem govorimo ušlo je prije desetak dana u klinička ispitivanja faze I, kako bi se proučile sigurnost i djelotvornost kod zdravih dobrovoljaca u dobi od 18 do 55 godina u pet ispitivačkih centara na jugu Engleske. Kakve nuspojave to cjepivo može uzrokovati?

Klinička ispitivanja faze I provode se kod malog broja ispitanika koji su najčešće zdravi dobrovoljci i u toj fazi se ispituje način primjene lijeka, njegova raspoloživost u organizmu, podnošljivost i neželjene reakcije. Tek ćemo po objavi podataka ove prve faze ispitivanja dobiti odgovor vezan uz potencijalne nuspojave tog cjepiva. Potvrdi li se razumna sigurnost primjene, krenulo bi se u više faze ispitivanja.

NACIONAL: Ima li štetnih, trajnih i po život opasnih nuspojava?

U ovom trenutku ne možemo nagađati o potencijalnim nuspojavama cjepiva. Kao što sam prethodno napomenuo, tek ćemo nakon prve faze ispitivanja donekle imati uvid u sigurnu primjenu ovog cjepiva, na temelju čega će se donijeti odluka o nastavku ispitivanja. Naglašavam još jednom – cjepivo koje bude odobreno dobit će zeleno svjetlo tek nakon ispunjavanja niza strogih međunarodnih kriterija – EU ima striktna pravila o odobrenju cjepiva koja se stavljaju na tržište, a Europska agencija za lijekove (EMA) ocjenjuje i nadzire proizvedena cjepiva. Nakon opsežnih ispitivanja Europska komisija može izdati odobrenje za stavljanje na tržište. EMA i dalje nastavlja provoditi nadzor sigurnosti cjepiva stavljenih na tržište te provodi nadzor nakon izdavanja odobrenja. Svi ti koraci osmišljeni su kako bi se zajamčila maksimalna sigurnost, prvenstveno imajući u vidu zdravlje i dobrobit građana.

NACIONAL: Kada će biti poznati cjeloviti rezultati prve faze ispitivanja i što zatim slijedi?

Kao što sam prethodno napomenuo, cjepivo se trenutačno nalazi u fazi I kliničkog ispitivanja na zdravim dobrovoljcima, a za podatke se očekuje da bi bili dostupni tijekom sljedećeg mjeseca. Ako bi rezultati faze I zadovoljili potrebne zahtjeve sigurnosti primjene, moglo bi se prijeći na ispitivanja kasnijeg stadija do sredine ove godine.

NACIONAL: Koliko će ispitanika biti uključeno u drugoj fazi kliničkog ispitivanja, kada će se krenuti u drugu fazu i gdje će ona se provoditi?

Još smo u početnoj fazi razvoja cjepiva, tako da za neku konkretnu projekciju treba uključiti više čimbenika. Ono što u ovom trenutku znamo jest da, prođe li prva faza prema očekivanjima, u sljedeću fazu kliničkog ispitivanja trebalo bi se krenuti sredinom godine, a uključivat će veći broj ispitanika.

NACIONAL: Kada će biti dostupni rezultati druge faze ispitivanja?

Druga faza kliničkog ispitivanja provodi se na većem broju zdravih dobrovoljaca ili osoba koje su u riziku dobivanja bolesti. Ciljevi ispitivanja su proučavanje djelotvornosti cjepiva, predloženih doza, rasporeda imunizacije, načina aplikacije i incidencije nuspojava. Ako bi rezultati faze I zadovoljili potrebne zahtjeve sigurnosti primjene, moglo bi se prijeći na ispitivanja kasnijeg stadija sredinom ove godine, ali o tome u ovom trenutku nemamo dostupne informacije.

NACIONAL: Kada će se krenuti u treću fazu, kako će ona izgledati i kada se očekuju prvi rezultati?

Uspješna cjepiva koja zadovolje sve procedure i kriterije iz ranijih faza ispitivanja, prelaze u treću fazu gdje se vrše veća ispitivanja na tisućama ljudi i na različitim lokacijama. Ovdje su ciljevi ispitivanja utvrditi interakciju s drugim cjepivima, odnos rizika i koristi od cijepljenja, incidenciju rijetkih nuspojava i djelotvornost u određenim skupinama populacije. Cijeli taj proces daje jamstvo da su djelotvornost i sigurnost cjepiva zasnovani na znanstvenim podacima i tek ako cjepivo uspješno prođe sve navedene faze, počinje razmatranje o odobrenju za stavljanje na tržište.

NACIONAL: Kada cjepivo protiv COVID-19 prođe sve tri faze kliničkih ispitivanja, odobravaju ga regulatorna tijela i daju zeleno svjetlo za njegovu primjenu, a to su Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) i Europska agencija za lijekove (EMA). Koliko bi taj proces mogao trajati?

U Europskoj uniji na snazi su vrlo stroga pravila o odobrenju cjepiva koja se stavljaju na tržište. Europska agencija za lijekove (EMA) ocjenjuje i nadzire proizvedena cjepiva. Nakon opsežnih ispitivanja i dokaza o učinkovitosti, odnosno neškodljivosti cjepiva, Europska komisija može izdati odobrenje za stavljanje na tržište. EMA i dalje ocjenjuje sigurnost cjepiva stavljenih na tržište te provodi nadzor nakon izdavanja odobrenja. Svi ti koraci osmišljeni su kako bi se zajamčila maksimalna sigurnost, prvenstveno imajući u vidu zdravlje i dobrobit građana.

NACIONAL: Ako cjepivo bude odobreno, veliki će problem biti potražnja za tako potvrđenim cjepivom. Kako proizvesti i osigurati dovoljno cjepiva za nekoliko milijardi ljudi i kako mislite organizirati masovnu proizvodnju cjepiva?

Ako cjepivo bude uspješno i odobreno, proizvodilo bi se u našim proizvodnim pogonima u Velikoj Britaniji, SAD-u i Kini, a u isto vrijeme ćemo raditi s partnerima na međunarodnoj distribuciji cjepiva osiguravajući pravičan globalni pristup, uključujući i zemlje s niskim i srednjim dohotkom. Konačno, odluke o načinu distribucije cjepiva donijet će vlade i pružatelji zdravstvenih usluga. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo osigurali da se, ako se cjepivo pokaže uspješnim, ono može brzo i razmjerno distribuirati.

‘Postignu li se pozitivni rezultati u daljnjem razvoju ovog cjepiva, AstraZeneca će moći osigurati da se proizvodnjom u našim globalnim proizvodnim kapacitetima omogući široka dostupnost cjepiva’

NACIONAL: Kakva je pozicija Hrvatske u toj situaciji i kada bi cjepivo bilo dostupno i za njene građane?

Opskrba cjepivom, kao i u ostalim zemljama, u Hrvatskoj se ugovara na nacionalnoj razini, odnosno s Ministarstvom zdravstva.

NACIONAL: Bi li Hrvatskoj u toj situaciji pomoglo da ima snažan i svjetski priznat Imunološki zavod, kakav je nekoć imala?

Teško je govoriti što bi pomoglo Hrvatskoj – ovo je globalna kriza koja nas je sve osvijestila o tome koliko je važno imati kvalitetan sustav zdravstvene zaštite, a naš se tu pokazao iznimno spremnim, pogotovo kad uspoređujemo sa susjednim zemljama. Svi smo osvijestili što znači biti bez cjepiva ili adekvatnog lijeka i baš zato se potraga za istima podignula na svjetsku razinu u kojoj su se udružili cjelokupna farmaceutska industrija, znanstvenici i obrazovne ustanove. Dovoljno je vidjeti sve naše stručnjake koji rade na istraživanju cjepiva – riječ je o svjetski priznatim ekspertima koji sudjeluju u toj velikoj akciji.

NACIONAL: Osamdesetak farmaceutskih tvrtki razvija lijek i cjepivo za COVID-19, a njih sedam već je u fazi kliničkog ispitivanja. Doživljavate li to kao konkurenciju?

Globalna znanstvena zajednica ubrzano radi na razvoju učinkovitog cjepiva protiv COVID-19 i istražuje se niz izvedivih opcija. Udruživanjem snaga nadamo se da ćemo moći ubrzati globalizaciju cjepiva za borbu protiv ove razorne pandemije i ne doživljavamo to kao konkurenciju.

NACIONAL: Trebamo li više od jednog cjepiva za borbu protiv koronavirusa?

Prerano je govoriti o tome hoće li biti potrebno više cjepiva. Trenutačno postoji više pristupa u razvoju cjepiva i važno je istražiti sve održive mogućnosti. Određeni pacijenti mogu različito reagirati na različite postupke.

NACIONAL: Hoćemo li odgovor na ovu pandemiju prije pronaći ako budemo vođeni načelom humanosti ili načelom profita?

Trenutačno se ne fokusiramo na troškove u razvoju ovog cjepiva. Kao globalna inovativna biofarmaceutska tvrtka posvećeni smo svim silama boriti se protiv ove pandemije i nastaviti dostavljati lijekove koji mijenjaju život pacijentima koji ih najviše trebaju. Cijela farmaceutska industrija fokusirana je na pronalazak cjepiva i lijeka, neke tvrtke od jučerašnjih konkurenata postale su partneri, a spoznaje o samom virusu i razvoju cjepiva razmjenjuju se. Tako da je izvjesno kako je ovo bitka za čovječanstvo i zdravlje. Kao tvrtka koja ima dugogodišnje iskustvo u liječenju respiratornih i zaraznih bolesti koje ciljaju dišni sustav te dubinsko razumijevanje reakcije imunološkog sustava na virusne infekcije, AstraZeneca smatrala se pozvanom pokrenuti istraživanje za cjepivom kao odgovorom na COVID-19, ali ne smijemo zaboraviti i druge bolesnike koji imaju potrebe neovisno o koronavirusu – tu nam je zadaća omogućiti im dostupnost lijekova kao i u svakom drugom razdoblju te to zasad uspješno radimo.