Damir Marjanović, Hrvat u Bosni i Hercegovini, genetičar po struci, ali i jedan od čelnika novoosnovanog Pokreta za nove generacije u Sarajevu, u razgovoru za Nacional govori zašto će njegova novoosnovana stranka na izborima u listopadu ove godine za člana Predsjedništva BiH kao kandidata podržati Denisa Bećirovića iz SDP-a, Bošnjaka po nacionalnosti. Upravo zbog Bećirovićeve kandidature na sljedećim izborima moglo bi se dogoditi da kao Hrvat u Predsjedništvo BiH uđe Dragan Čović iz HDZ-a BiH, a ne aktualni član Predsjedništva Željko Komšić. Bošnjaci će ovaj put svoje glasove nastojati više koncentrirati oko kandidata iz SDA, stranke Bakira Izetbegovića. Marjanović je bio i jedan od osnivača Demokratske fronte sa Željkom Komšićem, ali se s njim kasnije razišao. Pet godina kasnije bio je pozvan u Našu stranku, a na izborima 2018. godine s njom je osvojio više od 13.000 glasova kao nositelj kantonalne liste. I tu je stranku napustio krajem 2019. godine, od kada je nastavio djelovati kao neovisni zastupnik.

Damir Marjanović je redoviti sveučilišni profesor u Sarajevu, a bio je i dugogodišnji voditelj Laboratorija za forenzičku genetiku na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu. Za znanstvenika godine u Bosni i Hercegovini bio je proglašen 2011. godine, a znanstveni je suradnik i na Institutu za antropološka istraživanja u Zagrebu. Kao stručnjaka za forenzičku genetiku angažirao ga je i OESS na Kosovu, član je i Međunarodne komisije za nestale osobe u Bosni i Hercegovini, a radio je i za Institut Ruđer Bošković u Zagrebu i Genos, znanstveno poduzeće u Hrvatskoj.

NACIONAL: Vaš Pokret za nove generacije podržat će na jesen profesora Denisa Bećirovića iz SDP-a na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a rekli ste da sada samo čekate da vas optuže da Bošnjacima želite izabrati člana Predsjedništva BiH, kao što se Hrvati iz HDZ-u BiH bune što im Bošnjaci biraju člana Predsjedništva u liku Željka Komšića. Zašto se ste to rekli?

To je bila šala, a ta šala je upravo prikaz besmisla ovih prepucavanja, a rekao sam to s određenom dozom sarkazma. Zašto? Zato što političke elite pred izbore pokušavaju u prvi plan staviti osobne interese i proizvode umjetne krize, a to rade već 30 godina. U Bosni i Hercegovini ne postoje tri strane, nego samo dvije strane. Politička elita i obični građani. Politička elita čini sve da ostane na vlasti, a vjerujete da se oni međusobno dobro razumiju.

NACIONAL: Tko je kandidat za Predsjedništvo BiH vašeg Pokreta za nove generacije?

Naš Pokret za nove generacije pokazuje da se želimo fokusirati na probleme sadašnjosti i budućnosti, a da prošlost polako prepuštamo povjesničarima. Na izborima za Predsjedništvo BiH podržat ćemo Denisa Bećirevića iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. On je Bošnjak, a ima političku iskustvo u parlamentu i ono što je bitno je da on, kao i svi članovi Predsjedništva BiH, na diplomatskom planu podjednako mora zastupati interese Srba, Hrvata, Bošnjaka i svih ostalih građana. Predsjedništvo BiH ima najbitniju ingerenciju, a to je međunarodni rejting Bosne i Hercegovine. Zato svaki član Predsjedništva, bez obzira na to koje je nacije, mora raditi u interesu svih Bosanaca i Hercegovaca. To sam i rekao u govoru da to očekujemo od osobe koju podržavamo. Napomenuo sam da Bećirović kao profesor nosi dvostruki teret da to ostvari jer treba nakon svega pogledati svoje studente u oči, baš kao i ja, i reći da je dao sve od sebe, baš kako mi učimo mlade generacije.

NACIONAL: Zvučite kao Bogić Bogićević kada je govorio u ožujku 2019. godine u Zagrebu zašto kao član Predsjedništva SFRJ nije glasao za uvođenje izvanrednog stanja uoči raspada Jugoslavije. On nije glasao za intervenciju vojske upravo razumijevajući svoju ulogu kao predstavnika svih triju naroda u Bosni i Hercegovini u najvišem organu vlasti bivše države.

Imam tu čast da smo Bogičević i ja dobri prijatelji. Uživao sam čitajući političku ispovijest Bogića Bogićevića u Nacionalu. Dijelim s njim stavove. Kada pogledate Ustav BiH i ingerencije Predsjedništva kao kolektivnog organa, vidjet ćete da od devet ingerencija pet se odnosi na rejting Bosne i Hercegovine u međunarodnoj zajednici. Tu je i sklapanje međunarodnih ugovora koji bi trebali donijeti korist Bosni i Hercegovini. Članovi Predsjedništva bez obzira iz kojeg konstitutivnog naroda dolazili, svojim poslom za koji su dobro plaćeni moraju se zalagati za cijelu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, iako ovaj koncept tročlanog Predsjedništva nije dobar.

‘Milorad Dodik je doslovno napustio Čovića koji je nastojao blokirati izbore zbog nedonošenja novog Izbornog zakona, pa se Čović našao u neobranom grožđu, kako mi to govorimo u Bosni i Hercegovini’

NACIONAL: Kakav koncept Predsjedništva smatrate boljim?

Problem je u tome što je taj koncept više kamen spoticanja nego rješenje.

NACIONAL: Kako ste doživjeli prošlotjednu „ćevapi-diplomaciju“ Charlesa Michela, predsjednika Europskog vijeća. Posjetio je Aleksandra Vučića u Beogradu, a potom se u Sarajevu sastao s predstavnicima svih triju nacionalnih stranaka. Može li to dovesti do promjene Izbornog zakona prije održavanja izbora u Bosni i Hercegovini do listopada ove godine?

Sumnjam, a dobar dio odgovornosti za stanje u Bosni i Hercegovini snosi i međunarodna zajednica, primarno Europska unija. Iz te međunarodne zajednice stalno stižu poruke da Bosna i Hercegovina treba jačati institucije. U redu. Komplicirani smo, ali pregovaraju s predsjednicima stranaka izvan tih institucija. Zastupnik sam u Domu naroda Federacije BiH. Kada je riječ o Izbornom zakonu, postoje dvije točke oko kojih se spore HDZ i SDA. To je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, gdje je riječ o osobnim interesima pojedinih ljudi. Druga sporna točke je Dom naroda Federacije BiH. To je legitimno. Ne slažimo se i tražimo rješenja, ali zanimljivo je da u Domu naroda Federacije BiH nikada u protekle četiri godine nije pokrenuta priča o Izbornome zakonu, da nas zastupnike u Domu naroda nitko nikada nije pozvao na sastanak da bismo razmijenili mišljenja. O nama odlučuju predsjednici stranaka u stranim ambasadama, a nerijetko i u restoranima pod plaštom međunarodne zajednice.

NACIONAL: Ali kako ocjenjujete misiju Charlesa Michela?

To je bilo gašenje požara, ali iskra nije ugašena. Požar se stišao iz tehničkih razloga. U zadnjih nekoliko mjeseci imali ste savezništvo SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića. Iako je to savezništvo nejasno i neprincipijelno, u konkretnom slučaju se osobni interesi pokušavaju prikazati kao opći interesi konstitutivnih naroda, Srba i Hrvata. Na zadnjoj sjednici Vijeća ministara BiH, što je pandan vlade, HDZ je doživio veliki šamar od SNSD-a i Milorada Dodika. HDZ se nadao da će SNSD s njima ustrajati na blokadi izbora u listopadu dok se ne promijeni Izborni zakon, ali Dodiku to ne odgovara iz više razloga. Jedan od razloga je i to što u trenutnoj međunarodnoj konstelaciji onaj koji blokira izbore u Bosni i Hercegovini može se smatrati proruskim igračem, da želi destabilizirati Bosnu i Hercegovinu.

NACIONAL: Kako je to Dodik ošamario Čovića?

Ministri iz Dodikova SNSD-a u Vijeću ministara BiH podržali su inicijativu da se osigura novac kako bi se održali izbori u listopadu. To je bio zadnji nivo blokade koji je održavao HDZ BiH. Dodik je okrenuo leđa svom usputnom savezniku i ne samo da je kroz Vijeće ministara podržao to, nego je čak i ponudio da ako se taj novac ne može osigurati na razini države, onda evo oni iz Republike Srpske posudit će potrebna sredstva. Tako je doslovno napustio Čovića koji je nastojao blokirati izbore zbog nedonošenja novog Izbornog zakona, pa se Čović našao u neobranom grožđu, kako mi to govorimo u Bosni i Hercegovini. Tako je Čović na kraju morao reći da će se razgovori o promjeni Izbornog zakona nastaviti nakon izbora u listopadu, a to je njemu bila zadnja slamka spasa. Na to ga je navukao Dodik, ali to i pokazuje koliko i Čović i Dodik ne razmišljaju o potrebama ljudi koje zastupaju, nego samo kako će opstati na vlasti.

NACIONAL: Treba li Bosna i Hercegovina uvesti sankcije Ruskoj Federaciji zbog invazije na Ukrajinu?

Moj stav ne odstupa od onoga kako na tu situaciju gleda Europska unija. U Ukrajini se dešava brutalna agresija na jednu neovisnu zemlju. I Bosna i Hercegovina će u jednom trenutku morati odlučiti u kojem će pravcu ići, a mislim da treba slijediti put Europske unije. No hajde da budemo iskreni, kada bismo dobili jasan znak da nas EU uistinu želi kao ravnopravnu članicu i kad bismo ubrzali put ka ulasku BiH u Europsku uniju, bilo bi nam lakše uvoditi sankcije svima onima kojima ih uvodi EU. Obični građani BiH ipak osjećaju i dozu dvostrukih aršina međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, a to je svojedobno jako dobro osjetila i Hrvatska. Uvjete koje je ispunjavala Hrvatska za ulazak u Europsku uniju bili su deset puta teži nego uvjeti koje su trebale ispuniti neke ranije članice, poput Bugarske i Rumunjske. Ono što se traži od Bosne i Hercegovine nije se tražilo od niza zemalja kada su ulazile u Europsku uniju. Stoga se javnost sve više pita želi li nas uopće Europa. Što se nas tiče, mi jako želimo Europu i europske standarde života bez obzira na to radi li se o Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima. Međutim, čini se da se naše političke elite pomalo boje te Europe, jer mnogi od njih neće ostati na tim pozicijama, a mnogi će bogami završiti u zatvoru kada dođemo do te željene EU vladavine prava.

‘Političko djelovanje Željka Komšića promatram kao nerealiziranu ideju koja dobro zvuči na papiru’, rekao je Damir Marjanović. FOTO: Armin Durgut/PIXSELL

NACIONAL: Jeste li bili u nekoj političkoj stranci?

Moj prvi boravak u politici bio je 2012. kada sam bio dio ekspertske vlade Kantona Sarajevo u pola njenog mandata i preuzeo sam poziciju ministra obrazovanja i znanosti Kantona Sarajevo. Deset sam mjeseci bio mali kantonalni ministar, a predložila me je tadašnja zastupnica, profesorica Hanka Vajzović. Nakon 10 mjeseci uvidio sam da vlada u kojoj se nalazim nije imala snage i potpore da uđe i u reformske procese. Naime, dogovorio sam kolektivne ugovore sa sindikatima povoljnim za prosvjetne radnike, a premijer iz SDA Suad Zeljković i pored primarnog pristanka, a vjerojatno pod pritiskom stranačkih struktura, to nije mogao podržati. Očigledno zbog pritisaka iz svoje stranke nije mogao neke stvari prihvatiti. Prioritet im nisu bili prosvjetni radnici, a meni je to bio najveći prioritet. S obzirom na to da sam svoj obraz založio, a vlada to na kraju nije mogla prihvatiti, otišao sam. To je bio moj prvu ulazak u politiku. Kasnije, kada sam vidio da kao dio akademske zajednice moramo iznutra mijenjati stvari 2014. Željko Komšić, ja i par ljudi oko nas pokrenuli smo stranku Demokratska fronta. Međutim, pred same izbore napustio sam Demokratsku frontu jer sam shvatio da ta stranka ne ide u pravcu da postane bosanskohercegovačka. Nisam se slagao da se treba prikloniti samo jednom konceptu.

NACIONAL: Kojem se konceptu priklonila Demokratska fronta?

U Bosni i Hercegovini ne možete imati jednog izbornog povjerenika zato što su Izborni zakon i situacija kompleksni. Poslije izbora, kada formirate vlast, možete surađivati s nekim. Ali prije izbora, kada se pravi službena koalicija, onda je to i neka vrsta ideološke koalicije. Demokratska fronta je odlučila tada da u Republici Srpskoj napravi koaliciju sa Strankom demokratske akcije. Bili smo nova stranka, a tako je već ljudima iz Republike Srpske bilo jasno da smo stranka koja će se svrstavati uz politiku blisku SDA. To se poslije i pokazalo.

NACIONAL: Jeste li zbog toga imali nesporazuma sa Željkom Komšićem?

Imali smo otvorene nesuglasice. Nismo se slagali oko vizije kako bi Demokratska fronta trebala izgledati. Moj je stav bio da ona mora biti bosanskohercegovačka i podjednako zastupati interese svih građana Bosne i Hercegovine. Bio sam duboko protiv te koalicije sa SDA, a Komšić je govorio u predizbornom periodu da do nje neće doći, ali onoga trenutka kada je ta koalicija bila oglašena, napustio sam Demokratsku frontu, iako sam bio jedan od viđenijih članova među osnivačima. Pomalo sam idealist, pa ne dozvoljavam da me ti ideali napuste i pred surovošću politike. Nemam problema ni s tim da netko u politici ostvaruje i osobne interese, ali ne na uštrb općih interesa i datih obećanja. Uzgred, u periodu poslije toga Demokratska fronta je više puta otvoreno surađivala s nacionalnim strankama, čak i formirala vlade sa SDA i HDZ-om, no to nije dalo željeni efekt i bojim se da je tako izgubila svoj identitet te ju je zbog toga u proteklom periodu napustilo dosta članova.

NACIONAL: Što danas mislite o Komšiću?

Pojava Komšića u svjetlu građanske politike bila je u startu potencijalno dobra ideja. To se primarno odnosi na period kada je Komšić djelovao kao član SDP-a. Nakon toga, u početnim danima formiranja nove stranke taj potencijal je okupio mnoge ljude, uključujući i mene. Nažalost, imam osjećaj da se primarno zbog osobnih ciljeva taj polazni koncept izgubio. Komšić je znao sklapati službene i neslužbene dogovore i s onima koje je okarakterizirao kao velike neprijatelje, no samo kada su u pitanju bili osobni ili uskostranački interesi. Nažalost, ti dogovori nisu donijeli mnogo toga dobroga građanima BiH. Stoga političko djelovanje Komšića promatram kao nerealiziranu ideju koja dobro zvuči na papiru, ali u realizaciji često ne prati proklamirane ciljeve.

‘Neću pogriješiti ako kažem da Čović uopće nije zainteresiran za položaj Hrvata u RS-u, valjda zato što to nije posebno interesantno glasačko tijelo koje njemu može donijeti konkretne glasove’

NACIONAL: Bosna i Hercegovina se sastoji od dvaju entiteta, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kao entiteta u kojem participiraju dva konstitutivna naroda, dominantni Bošnjaci i sve malobrojniji Hrvati. Mogu li i Hrvati imati pravo na teritorijalnu autonomiju u tom entitetu koji se naziva federacijom i što je u tome sporno?

U toj administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine zaboravili ste na Distrikt Brčko. Bosna i Hercegovina od 1995. na osnovi Daytonskog sporazuma, koji je bio dobro oruđe da se zaustavi rat, trebala je doživjeti evoluciju, ali se to nije desilo. Kad je riječ o Federaciji BiH, ona je administrativno podijeljena na 10 kantona ili županija. Dakle, ona jest federacija tih 10 kantona ili županija.

NACIONAL: Nisu li Hrvati kao konstitutivni narod zapostavljeni u toj administrativnoj podjeli, a onda i u izbornom procesu?

Itekako su zapostavljeni, a polako i nestajemo populacijski, baš kao i svi ostali konstitutivni i nekonstitutivni Bosanci i Hercegovci. Svake godine gubimo jedan veći grad ljudi. U Republici Srpskoj broj Hrvata je zanemariv, a prije rata u tom dijelu Bosne i Hercegovine trećina stanovništva bili su Hrvati, a danas su gotovo nestali. U gradovima poput Modriče, Dervente i Banje Luke imali ste ogroman broj Hrvata, a danas su prisutni u tragovima. Smeta me kod stranaka, poput HDZ-a, koje tvrde da se posebno zalažu za interese Hrvata, što ih pretjerano ne zanima što u tim najplodonosnijim dijelovima Bosne i Hercegovine Hrvata skoro da više i nema, osim u malim džepovima poput Orašja ili Odžaka. Neću pogriješiti ako kažem da Čović uopće nije zainteresiran za položaj Hrvata u RS-u, valjda zato što to nije posebno interesantno glasačko tijelo koje može donijeti konkretne glasove za Čoviću interesantne pozicije.

NACIONAL: U Republici Srpskoj kažete da je broj Hrvata zanemariv, a je li u Federaciji BiH konstitutivnost Hrvata zanemarena?

U Federaciji BiH položaj Hrvata se zanemaruje, ali je to primarno rezultat djelovanja stranke koja se zove HDZ, a već 25 godina djeluje sa svojim partnerima iz bošnjačke stranke SDA. U Predstavničkom domu naroda, a posebno u Domu naroda FBiH, odluke donose HDZ i SDA. Nerijetko, svojom kompaktnošću i glasovima HDZ jako pogoduje onim idejama SDA oko kojih se dogovore.