Govoreći o „bijelom štrajku“ prvostupanjskih sudaca sa zahtjevom za povećanjem plaća Varaždinac Damir Kontrec, 58-godišnji predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, ali i predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda u čijoj je nadležnosti i donošenje odluke o obeštećenju 55.000 građana s konvertiranim kreditima u švicarskim francima najkasnije do 14. lipnja, potvrdio je u razgovoru za Nacional da njegova udruga podržava štrajk sudaca kroz „pokretanje mjera upozorenja“ Plenkovićevoj vladi. Damir Kontrec nakon što je bio sudac općinskog suda u Čakovcu, zatim predsjednik općinskog suda u Varaždinu 2010. i 2011. i državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, 15. veljače 2011. postao je sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a od 15. listopada 2017. predsjednik je Građanskog odjela Vrhovnog suda. Prema njegovim riječima, podrška štrajku sudaca bila je i statutna obveza sudačke udruge u cilju zaštite materijalnih prava sudaca, ali i njihova dostojanstva nakon ukidanja 6 posto povećanja njihovih plaća kao posljedice financijske krize 2008. i 2009.

Kada je riječ o punom obeštećenju prevarenih građana toksičnim kreditima u švicarskim francima, ocijenio je da su male šanse da bi o tom pitanju moglo odlučivati prošireno vijeće Građanskog odjela Vrhovnog suda, jer nema novih odobrenih revizija u tim predmetima na Vrhovnom sudu, a to odobrenje je zapravo prihvaćanje žalbi na dosadašnje presude. Za to bi bilo u ovom slučaju dovoljno samo 7 glasova sudaca u trinaesteročlanom sudskom vijeću. Drugim riječima, o konvertiranim kreditima ponovo će odlučivati opća sjednica Građanskog odjela, a prema informacijama kojim raspolaže Nacional iz samih sudačkih izvora, male su šanse da će suci najviše sudbene vlasti u Hrvatskoj glasati za puno, pa onda i pravedno obeštećenje oštećenih građana. Zadovoljštinu će, po svemu sudeći, morati tražiti na europskim sudovima.

NACIONAL: Kada je Radovan Dobronić bio izabran za predsjednika Vrhovnog suda suci Vrhovnog suda sa skepsom su prihvatili njegov izbor, a među njima ste bili i vi. Kakva je danas vaša suradnja kao predsjednika Građanskog odjela s predsjednikom Vrhovnog suda Dobronićem?

Korektna. Rekao bih da i vrlo dobro surađujem s predsjednikom suda Radovanom Dobronićem. Od kada je došao na Vrhovni sud u svakodnevnoj smo koordinaciji, ali to ne znači da o svemu moramo imati isto mišljenje.

NACIONAL: Dakle, nemate isto mišljenje s predsjednikom suda Dobronićem.

To nije ni neophodno. Ponekad nemamo isti stav o nekom pitanju, ali to je normalno u bilo kojoj profesiji, pa i u svakoj sredini.

NACIONAL: Predsjednik ste i Udruge hrvatskih sudaca. Podržava li vaša udruga tzv. „bijeli štrajk“ sudaca općinskih sudova? Traže veće plaće. Jeste li sudjelovali u pripremi tog štrajka?

Pogrešno je pitanje podržava li Udruga hrvatskih sudaca aktivnosti vezane za provođenje mjera upozorenja ili „bijelog štrajka“. Udruga hrvatskih sudaca je donijela odluku o pokretanju mjera upozorenja nakon što nisu postignuti rezultati na radnoj skupini za izmjenu Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Već godinu i tri mjeseca pokušavamo upozoriti Ministarstvo pravosuđa i uprave na vrlo lošu materijalnu poziciju i status prvostupanjskih sudaca. Prve smo razgovore s ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom i njegovim suradnicima imali još u veljači prošle godine. Od tada smo počeli slati i dopise, a održali smo i dva zbora Udruge hrvatskih sudaca, jedan 2022. i drugi 2023. Naš Statut navodi da je jedan od ciljeva djelovanja Udruge zaštita dostojanstva sudaca i sudačkog poziva kroz zalaganje za materijalni i socijalni status sudaca. Nakon što nismo imali dovoljno razumijevanja u Ministarstvu, na zadnjem Zboru Udruge održanom 31. ožujka ove godine u Dubrovniku, na koji je došao i državni tajnik iz Ministarstva pravosuđa i uprave Juro Martinović, postavili su se određeni zahtjevi vezani za materijalni status sudaca, ali i sudskih službenika, kao i rokovi u kojima očekujemo da će se ti zahtjevi ispuniti.

NACIONAL: Kakvu vam je poruku prenio državni tajnik Ministarstva Martinović tada u Dubrovniku?

Ništa posebno. Neposredno prije Zbora Udruge u Dubrovniku Ministarstvo je formiralo i radnu skupinu za izradu nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Ministarstvo je tada od određenih sudova zatražilo da odredi svoje predstavnike u toj radnoj skupini. Udruga je tražila da se u radnu skupinu uključi i predstavnik UHS-a. Ali našeg predstavnika odredilo je Ministarstvo pravosuđa i uprave. Imenovalo je jednog od dopredsjednika Udruge hrvatskih sudaca, kolegu Ljudevita Zoričića iz Šibenika. Udruga je od Ministarstva dobila gotovo rješenje o njegovu imenovanju. To do tada nije bilo uobičajeno. Obično je Udruga hrvatskih sudaca sama predlagala svog predstavnika.

NACIONAL: Što je ta radna skupina s predstavnikom vaše udruge zaključila?

U prvoj odluci bilo je navedeno da se povećava koeficijent za plaće prvostupanjskih sudaca s koeficijenta 3,54 na koeficijent 3,99. Osnovica za plaće sudaca danas je 625,20 eura, a nju je odredila Vlada još 2019. Tada je zapravo bilo vraćeno onih 6 posto, koje je bilo oduzeto svim državnim i javnim službenicima u Republici Hrvatskoj u vrijeme financijske krize, pa je bilo oduzeto i sucima. No u vrijeme ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića tih 6 posto bilo je vraćeno sucima, ali je i svima ostalima u državnim i javnim službama bilo to vraćeno nekoliko godina prije nego nama sucima.

NACIONAL: Jesu li suci bili zadnji u redu te vrste obeštećenja? Jesu li na taj način suci bili diskriminirani u odnosu na ostale državne službenike?

Činjenica je da su bili zadnji u redu. I ta osnovica od 1. ožujka 2019. još uvijek je bila manja od osnovice plaća sudaca iz 2009., odnosno ta osnovica iz 2009. za obračun plaća sudaca je bila veća nego danas. Da je inflacija u proteklih 14 godina bila samo jedan posto, a bila je veća, u zadnje vrijeme i dramatično veća, preko 10 posto na godišnjoj razini, plaće sucima su realno bile sve manje i manje. Ako se gleda porast plaća ostalim korisnicima državnog proračuna – državnim i javnim službenicima samo od 2019. osnovica je porasla 21,7 posto. Suci nemaju sindikat, nego imamo samo ovu udrugu, pa se njima plaće ne određuju kolektivnim ugovorima i pregovorima, nego zakonom. Naša osnovica u tom razdoblju nije uopće rasla. S ovim povećanjem od 6 posto iz 2019. bilo nam je vraćeno samo ono što nam je bilo ukinuto zbog kriznih mjera Vlade.

NACIONAL: Što podrazumijeva ovaj „bijeli štrajk“ sudaca?

Mjere upozorenja na sudovima prvog stupnja podrazumijevaju odgađanje rasprava u svim predmetima koji nisu hitne naravi. Za predmete za koji suci ocijene da bi nastala nenadoknadiva šteta, primjerice odlazak predmeta u zastaru, te će se rasprave održati i održavaju se. Na drugostupanjskim sudovima održavaju se sjednice vijeća, ali odluke se ne otpremaju. Drugim riječima, odvjetnici koji zastupaju stranke u tom razdoblju od dva tjedna neće primati odluke u pretincima svoje elektronske pošte. Ali za to vrijeme suci će i dalje biti na svojim radnim mjestima, a oni imaju i drugog posla. Nisu to samo rasprave. Proučavaju sudsku praksu, pripremaju predmete za zakazivanje rasprava, pišu odluke. Sve su to poslovi koji suci nastavljaju normalno obavljati.

NACIONAL: Kako ocjenjujete zahtjev iz Ministarstva pravosuđa da im sudovi dostave imena sudaca koji sudjeluju u štrajku ili, kako vi to zovete, sudjeluju u mjerama upozorenja?

Kao Udruga sudaca smatramo da je to nedopustivo. Po nama, to je izvan ovlasti onoga što bi Ministarstvo pravosuđa smjelo raditi. I priopćenjem smo se odmah o tome očitovali, jer je sudbena vlast jedna od triju ravnopravnih vlasti u svakoj demokratskoj državi.

NACIONAL: Mislite li da je ministar pravosuđa Ivan Malenica bio toliko neuk da nije znao da takvim zahtjevom zadire u neovisnost sudbene vlasti?

To ne znam. To morate pitati u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Taj dopis koje je Ministarstvo uputilo predsjednicima sudova smatramo direktnim zastrašivanjem sudaca.

NACIONAL: U Italiji su svojedobno suci izašli i na ulice Rima prosvjedujući protiv premijera Silvia Berlusconija kada je pokušao zakonom eliminirati sudske procese protiv njega. Hoće li možda i suci u Zagrebu izaći na ulične prosvjede?

Na ulicama su prosvjedovali i suci u Poljskoj povodom narušavanja neovisnosti sudbene vlasti. Ovo u Italiji nije bio jedini slučaj. Koliko smo obaviješteni, nezadovoljstvo plaćama sudaca postoji i u Španjolskoj. I u Španjolskoj se poziva na prosvjedne aktivnosti upravo zbog materijalnog položaja sudaca. Hrvatska nije nikakav izuzetak. Udruga hrvatskih sudaca s obzirom na svoju ulogu i statut ima pravo zastupati svoje članove. Otprilike dvije trećine sudaca u Hrvatskoj su i članovi naše udruge.

NACIONAL: Kako su na vaš „bijeli štrajk“ reagirali građani, oni koji ionako predugo čekaju na rješavanje svojih sudskih predmeta?

Udruga hrvatskih sudaca nije dobila neke velike primjedbe. Štoviše, dobili smo i podršku nekih stranaka. Primjerice, iz Vrgorca smo dobili podnesak jednog odvjetnika koji je napisao da je suglasan s odgodom rasprava, da podržava zahtjeve sudaca. Nije tu problem samo sa sucima, nego je dovedeno u pitanje funkcioniranje cijelog sustava, pa se može reći da je cijeli sustav pravosuđa zapušten. Radi se i o uvjetima u kojima suci rade, derutne zgrade, informatika i informatički programi, a posebice problem s vrlo niskim plaćama sudskih službenika i namještenika. Imamo veliki problem i s upisničarima i sa zapisničarima, kao i stručnim službama koje sucima omogućavaju normalno funkcioniranje. Teško je i pronaći ljude koji će za dosadašnjih 4500 – 5000 kuna raditi u sudovima, a njihov je posao vrlo odgovoran. Upisničari primjerice moraju voditi brigu o sudskim predmetima od početka do njegova završetka, a zapisničari sjede u sudnici cijelo vrijeme rasprave zajedno sa sucima i strankama u postupku. Suci bez sudskih službenika ne mogu funkcionirati, a niti cijeli sustav može dobro funkcionirati ako nedostaje službenika i namještenika.

‘Mislim da smo već vrlo blizu da za odluke koje donose trgovački sudovi nije uopće potrebno provoditi anonimizaciju’, kaže Damir Kontrec. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Zar niste zadovoljni prijedlogom Ministarstva pravosuđa o povećanju plaća?

Udruga hrvatskih sudaca u cijelosti podržava zaključak Opće proširene sjednica Vrhovnog suda kojim je traženo da se koeficijent prvostupanjskim sucima podigne na koeficijent 4,19, a da se svima u sudstvu poveća osnovica plaća za 20 posto. Da je to učinjeno značilo bi da bi plaća prvostupanjskog suca početnika bez prireza porasla za 595,40 eura. Drugim sucima na višoj razini taj bi rast plaća bio manji. Da se prihvatio taj zajednički prijedlog s opće proširene sjednice Vrhovnog suda, prvostupanjski sudac bi imao plaću otprilike 2100 eura, ugrubo oko 16.000 kuna.

NACIONAL: No prvostupanjski suci traže plaće od minimalno 3000 eura.

Spomenuo sam plaću od 2100 eura u neto iznosu, a ova plaća od 3000 eura u javnosti je malo nespretno iskomunicirana, jer je riječ o bruto iznosu plaće. Ova plaća od 2100 eura bila bi plaća suca početnika ne računajući radni staž. Suci koji imaju više staža imali bi i veće plaće od tog iznosa. Te plaće bi ovisile i o tome koliko tko od sudaca ima i osobne odbitke, živi li u gradu ili općini koja ima veći ili manji prirez i ostalo.

NACIONAL: Kako je na taj vaš prijedlog reagiralo Ministarstvo pravosuđa i ministar Ivan Malenica?

Ministarstvo je za prvostupanjske suce predložilo čak 0,02 veći koeficijent, predlažući koeficijent 4,21 za prvostupanjske suce, ali povećanje osnovice i to svima u sudskom sustavu samo 8 posto. To bi značilo da bi neto plaća prvostupanjskog suca bila 1925,40 eura. Razlika između onoga što zajedno traže Udruga hrvatskih sudaca i opća sjednica Vrhovnog suda iznosi oko 200 eura više za suca početnika temeljem našeg prijedloga. U medijskom se prostoru za prvostupanjskog suca spominje povećanje od 513 eura s upitnim izračunom, iako još uvijek ne znamo konačan tekst tog zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Taj prijedlog zakona nije još pušten u e-savjetovanje, ali spominje se da bi se u okviru tog povećanja sucima priznala božićnica, troškovi prijevoza i troškovi regresa. Financijski stručnjaci ne vide kako se došlo do tog navodnog povećanja od 513 eura o kojem govore u Ministarstvu pravosuđa, osim ako u to nisu uključena i sva ova druga materijalna prava od regresa do božićnice.

NACIONAL: Koji je sada stav Udruge hrvatskih sudaca?

Naš je stav identičan s onim što je podržala i opća sjednica Vrhovnog suda, a to je da se koeficijent prvostupanjskih sudaca poveća na koeficijent 4,19, ali i da se poveća osnovica za obračun plaća svima za 20 posto. To je otprilike u granicama onoga koliko su povećane plaće ostalim državnim i javnim službenicima od 2019. do danas. Ne tražimo ništa više od onoga što su dobili i ostali korisnici državnog proračuna. Moram ovdje dodati da je u petak, 12. svibnja 2023., održan vrlo otvoren sastanak ministra pravosuđa i uprave i predstavnika Udruge hrvatskih sudaca, da je dogovoren nastavak razgovora za sredinu sljedećeg tjedna, pa zaista očekujem da bi se mogao postići dogovor na obostrano zadovoljstvo.

NACIONAL: Bi li najavljivano tonsko snimanje sudskih rasprava riješilo problem trenutačnog nedostatka sudskih zapisničara?

Za tonsko snimanje rasprava trenutno su vrlo mali kapaciteti u sudnicama. U zakonu je o tome nešto propisano, ali ni tu nije do kraja jasna situacija. Čak i da imamo to tonsko snimanje postavlja se pitanje na koji će način sve to skupa funkcionirati od prvog stupnja, preko žalbenih sudova, do Vrhovnog suda. Pitanje je na koji bi se način pisale žalbe, a danas nemamo još uvijek osigurana tehnička sredstva na svim sudovima. Još uvijek nemamo u potpunosti ni spise u elektronskom obliku. Zbog toga trenutno još uvijek ne možemo napustiti papirnate predmete. Osim toga, uvođenjem tonskog snimanja tražit će i od odvjetnika da pišu žalbe na drugačiji način, a trebat će riješiti i pitanje stranaka koje ne zastupaju odvjetnici, pa se same zastupaju, na koji će način sudjelovati u sudskom postupku.

NACIONAL: Možemo li očekivati uključivanje umjetne inteligencije u sudske postupke?

Umjetna inteligencija mogla bi pomoći. O tome postoji i nekakav projekt na razini Ministarstva pravosuđa u smislu alata za objavu sudske prakse kroz anonimizaciju i indeksaciju sudskih odluka.

NACIONAL: Je li korisna ta anonimizacija, brisanje punih prezimena i imena iz sudskih spisa, odnosno ima li smisla njihovo svođenje samo na inicijale osumnjičenika i za teška kaznena djela, kao i na inicijale svjedoka u raspravi? U takvim slučajevima bitno se smanjuje mogućnost snalaženja i korisnicima u pojedinim sudskim predmetima, pa u konačnici i onemogućava kvalitetniji uvid u sudsku praksu.

Ako država donese odluku da u sudskim postupcima nema primjene europske uredbe o GDPR-u, uredbe o zaštiti osobnih podataka, onda sudovi neće biti obvezni anonimizirati sudsku odluku. Tome bi se moglo pristupiti tako da se GDPR odnosi samo na obiteljske predmete ili predmete u kojima su djeca žrtve kaznenih djela ili nekim drugim kaznenim djelima (primjerice silovanje, bludne radnje i slično). Tu ima prostora za razmišljanje i unapređenje, a što se tiče samih sudaca i trenutne situacije sa službeničkim kadrom na sudovima nama bi bilo jednostavnije da nije potrebno provoditi anonimizaciju.

NACIONAL: Zbog te anonimizacije kasni se i s pravodobnom objavom nekih važnih presuda, pa je to ograničavajuće i odvjetnicima u pisanju žalbi na prvostupanjske presude ili u pisanju zahtjeva za revizijama Vrhovnom sudu.

I tu anonimizaciju trebaju obavljati sudski službenici, koji su i ovako preopterećeni poslom. Trenutno je pitanje za raspravu postoje li sudski predmeti u kojima osobni podaci stranaka u postupku ne bi trebali biti javno dostupni, kao i postoje li predmeti koji uopće ne bi trebali biti javno dostupni. Tu apostrofiram obiteljske predmete i predmete u kojim su djeca žrtve, predmete na štetu djece i pojedine seksualne delikte.

NACIONAL: A što vi kao predsjednik Udruge hrvatskih sudaca o mislite anonimizaciji?

Mislim da smo već vrlo blizu da za odluke koje donose trgovački sudovi nije uopće potrebno provoditi anonimizaciju.

NACIONAL: Imaju li neki od tih predmeta na trgovačkim sudovima koruptivni potencijal?

Ne znam na što konkretno mislite, ali te su firme registrirane i javno dostupne s podacima u sudskom registru. Zato ne vidim razloga zbog čega bi i ti predmeti trebali biti anonimizirani, biti neka tajna.

NACIONAL: Imate li uvid u sudbinu sudaca iz Osijeka koje je prokazao i optužio Zdravko Mamić da su od njega primili mito?

Neke suce je razriješilo Državno sudbeno vijeće. Mislim da je razriješen dužnosti sudac Darko Krušlin. Mislim da je sudac Vekić otišao u mirovinu, pa DSV onda više ne može voditi stegovni postupak. Kada se to pitanje otvorilo, odmah sam rekao da DORH hitno otvori istragu i ako se utvrdi da je netko radio takve stvari da ga treba odmah izbaciti iz sustava sudbene vlast. Oko toga nemam nikakve dileme ni danas.

NACIONAL: Hoće li Vrhovni sud uspjeti do 14. lipnja donijeti novo stajalište na općoj sjednici Građanskog odjela o konvertiranim kreditima u švicarskim francima? Ima li šanse da o tome odlučuje prošireno vijeće Građanskog odjela o čemu bi odlučivalo 13 sudaca, pa bi za to bila dovoljna većina od 7 glasova, a ne 13 glasova, zbog čega u prosincu pravno stajalište nije donijeto?

O tome ne može odlučivati prošireno sudsko vijeće Vrhovnog suda, jer predmeti koji se nalaze na Vrhovnom sudu su predmeti u kojima je odluka donesena prije 19. srpnja 2022. godine. Problem je u tome što prije izmjena Zakona o parničnom postupku u kojima je drugostupanjski sud odlučivao nakon 19. srpnja prošle godine ne može odlučivati u proširenom sastavu vijeća od 13 sudaca. O tome se počelo špekulirati u javnosti, ali prema trenutnoj situaciji s predmetima na Vrhovnom sudu to nije moguće.

NACIONAL: Donijeto je pravno stajalište da 55.000 građana koji su konvertirali kredite banke trebaju obeštetiti samo za zatezne kamate, a ne za ukupno nanijetu im štetu koja bi uključivala i glavnicu. Kako to tumačite kao predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda?

Nakon donošenja tog shvaćanja Služba evidencije, praćenja i proučavanja sudske prakse Vrhovnog suda stavila je određene primjedbe. Te su primjedbe kasnije bile raspravljane na sjednicama vijeća koja su donosile odluke. Nakon što se razmotre odgovori na primjedbe, odlučit će se o daljnjem postupanju.

NACIONAL: Poznato je da je potrebnu većinu, 13 glasova od 22 suca Građanskog odjela, dobilo vijeće u kojem je izvjestiteljica bila sutkinja Goranka Barać Ručević. Kako ste vi doživjeti činjenicu da je ona predložila obeštećenje samo za zatezne kamate koje je Služba evidencije zaustavila i vratila na doradu, jer nije u skladu sa sudskom praksom?

O predmetima koji su trenutno u radu na Vrhovnom sudu ne mogu govoriti, niti mogu izražavati bilo kakvo svoje mišljenje. To mi je zabranjeno po samom zakonu i Kodeksu sudačke etike.

NACIONAL: U tumačenju ovoga predmeta o konverziji švicarca vi ste, kao treća grana vlasti, sudbena vlast, važnija adresa i od premijera i od predsjednika države, a šutite. Ne iznosite vaš stav.

S takvom vašom tvrdnjom se ne mogu složiti. Napominjem da je Građanski odjel Vrhovnog suda donio pravno shvaćanje o tome kada počinje teći rok zastare za restitucijske zahtjeve u slučaju ništetnosti pojedinih odredbi ugovora ili cijelog ugovora, a tako smo i promijenili dotadašnju sudsku praksu. Do tog pravnog shvaćanja došlo je nakon što je donesena pravomoćna sudska presuda po kolektivnoj tužbi. Da je ostala u primijeni ranija sudska praksa, tada bi rok zastare za povrat više preplaćenog kredita tekao od dana sklapanja ugovora. Prema novoj praksi, taj se rok računa od pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost pojedine odredbe ugovora ili cijelog ugovora ili je ništetnost utvrđena na neki drugi način.

NACIONAL: Hoće li mogućnost podnošenja tužbi protiv banaka za konvertirane kredite na koncu ipak završiti u zastari?

Kao predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda prije pet-šest godina bio sam čak i na jednom skupu Udruge Franak u hotelu Dubrovnik, a na kojem je bio i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović i sudac Selanec. U tom trenutku još nije bila promijenjena sudska praksa. Nakon toga je jedan tuženik podnio ustavnu tužbu navodeći da sam na tom skupu pristrano govorio. Ustavni sud je odbio tu ustavnu tužbu, analizirajući moj govor od 15 minuta, rečenicu po rečenicu. Zaključio je da nisam bio pristran. Kao predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda ne mogu i ne smijem prejudicirati stav Vrhovnog suda ni u jednom predmetu.