Damir Gobec iz Planinarskog saveza Grada Zagreba i Boris Lukač, predsjednik Planinarskog društva Grafičar, kažu da su domovi i kuće izgrađeni na državnom zemljištu, ali su ih gradila i o njima se brinula isključivo planinarska društva

Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koji je predstavljen javnosti 1. rujna na središnjem portalu Vlade RH za e-savjetovanje uzbunio je planinarsku zajednicu i sve one koji poznaju povijest nastanka, upravljanja i održavanja planinarskih kuća i domova kao neraskidivih dijelova planinarske infrastrukture. Sporni prijedlog u članku 16. predviđa da se upravljanje planinarskim domovima na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode povjeri javnim ustanovama koje upravljaju tim područjem, odnosno županijama na čijem se teritoriju nalaze.

O sudbini planinarskih domova na Medvednici ZG News je razgovarao s Damirom Gobecom iz Planinarskog saveza Grada Zagreba i Borisom Lukačem, predsjednikom Planinarskog društva Grafičar koje upravlja jednim od najpopularnijih planinarskih domova na Medvednici, planinarskim domom Grafičar.

Damir Gobec ističe kako je osnovna problematika svih komentara i reakcija u medijima do sada ta da se svi osvrću na modalitete upravljanja planinarskom domovima, odnosno tko bi ih trebao preuzeti i upravljati njima, a nitko se ne dotiče zapravo osnovnog problema, a to je vlasništvo domova.

“Neosporno je da su domovi izgrađeni na državnom zemljištu u većem broju slučajeva, no domove su gradili i održavali kroz desetljeća planinari i planinarska društva. Ne pričamo ovdje o centralnoj upravi nacionalnog planinarskog saveza HPS-a, već o lokalnim planinarskim društvima i lokalnim gradskim i županijskim savezima. Oni su ti koji su izgradili domove i koji se dan danas brinu o njima. Dakle prvenstveno bi trebalo zakonskim okvirom riješiti i objediniti vlasništvo parcele i samog doma. Logično bi bilo da država to zemljište pokloni, kao što je recimo poklonila HNS-u zemljište u Velikoj Gorici, i da se planinarska društva koja su izgradila domove ili koja sada njima upravljaju upišu kao vlasnici”, kaže Damir Gobec te navodi kako je druga opcija da se planinarska društva koja su gradila domove obeštete u vrijednosti nekretnine i novca uloženih u održavanje i izgradnju domova pa da onda država preuzme domove u svoje vlasništvo.

“Jasno, planinarima je draža ova prva opcija, no jednostrano uzimanje, da ne kažemo nacionalizacija objekata nije nikakva opcija. U svakom slučaju RH bi trebala prije donošenja zakona sjesti s upraviteljima domova i onima koji su ih gradili, dakle ne samo s nacionalnom krovnom udrugom HPS-om, i konačno riješiti taj problem jer se domovi ne obnavljaju cjelovito upravo radi neriješene imovinsko-pravne situacije i niti jedno društvo ne može napraviti kapitalnu investiciju u nesigurno vlasništvo koje im sutra netko može oduzeti”, rekao je za ZG News Damir Gobec iz Planinarskog saveza Grada Zagreba.

S druge strane, predsjednik PD-a Grafičar Boris Lukač ističe da primjer planinarskog doma Grafičar na Medvednici ukazuje na činjenice koje vrijede za veliku većinu planinarskih objekata koji dolaze pod udar novoga zakona. Planinarsko društvo Grafičar je osnovano 1950., da bi već 1951. započela gradnja doma, na lokaciji koju je odobrio i dodijelio tadašnji Narodni odbor grada Zagreba. Pribavljena je dozvola za pripremne radove, građevinska dozvola te konačno uporabna dozvola 1956. godine. Sva ta dokumentacija izdana je na ime PD-a Grafičar. Od toga vremena do danas planinarskim domom upravlja jedino i isključivo društvo. Sav višak prihoda od članarina i obavljanja ugostiteljske djelatnosti izravno je ulagan u održavanje građevine. Nebrojeni sati dobrovoljnog rada članstva doprinijeli su da je i danas, sedamdeset godina kasnije, ta građevina u punoj funkciji, izvornog izgleda, unatoč nepovoljnim okolišnim uvjetima.

“Prepuštanja upravljanja planinarskim objektima, ustanovama, odnosno županijama dovest će do potpune devastacije ove važne sastavnice planinarske infrastrukture. Za najveći dio objekata neće biti interesa za zakup jer se nalaze na području manje posjećenosti, gdje je nemoguće ostvariti ekonomski isplativu djelatnost. Ugostiteljstvo je tek sporedna namjena planinarskih objekata, oni su građeni duž planinarskih putova kako bi pružili zaklon i prenoćište na višednevnim planinarskim turama te bili mjesto informiranja posjetitelja. Svaki planinarski objekt je i obavještajna točka HGSS-a, kao i mjesto na kojem, za vrijeme akcija i vježbi, borave pripadnici HGSS-a”, istaknuo je predsjednik PD-a Grafičar dodavši da je sama vršna zona Medvednice već devastirana nelegalno građenim, dograđenim ili prenamijenim ugostiteljskim objektima koji izvorno nisu planinarski domovi.

“Prestanak upravljanja planinarskih društava nad planinarskim domovima značit će potpuni gubitak onoga ozračja, zbog kojega mnogi posjetitelji, izletnici i planinari pohode Medvednicu. Realno je za očekivati da će se u utrci za profitom, ovi objekti pretvoriti u restorane, pizzerije, a da će se održavanje prepustiti državi koja za to nema niti volje niti sredstava”, tvrdi Boris Lukač te navodi kako su primjeri Olimpijskog centra na Bjelolasici i Schlosserova doma na Risnjaku samo neki od mnogobrojnih primjera koji pokazuju koliko je zapravo država loš upravitelj.

“Mi koji danas skrbimo o planinarskim objektima, mogli bismo bez srama pogledati u oči onima koji su pomogli da ti objekti nastanu. Osim šačici podobnih, zbog kojih se vjerojatno i donosi, kome u oči mogu pogledati predlagatelji ovakvog zakona?”, zapitao se predsjednik Planinarskog društva Grafičar.