Pionir elektroničke glazbe u Hrvatskoj Damir Cuculić organizator je festivala The Best Reunion. Sredinom listopada u Zagrebu okupit će se najznačajniji DJ-e iz 1990-ih koji su svojim klupskim programom obilježili elektroničku scenu, a sve to u sklopu proslave 30 godina kluba The Best

U sklopu proslave 30 godina kluba The Best rođena je ideja da se sredinom listopada održi festival The Best Reunion. Okupit će DJ-e koji su svojim programima odgojili generacije publike koja nije propuštala nijedno izdanje tadašnjih iznimno popularnih klupskih programa: Astralis, Kraljevstvo, Perfection i Body & Soul. DJ-i Active Line Six, Alen, Cet, Damir Ludvig, Frx, Go Cut, Grade, Maminho, Mr. DJ Dario, Petar Dundov i Toxic prvi put će se okupiti nakon skoro 30 godina i u jednoj večeri podsjetiti publiku zašto su svojim DJ-ingom izvršili ogroman utjecaj na njihov muzički ukus. Organizator festivala je pionir elektroničke glazbe u Hrvatskoj Damir Cuculić, mnogima poznat i kao jedan od organizatora prvih rave partyja održanih u Hrvatskoj i programa kao što su Future Sound of Zagreb, Future Shock, festivala Zagreb Disco, popularne televizijske emisije ‘’Top DJ Mag’’ s kojom je popularizirao svjetsku i domaću elektroničku scenu i do nedavno online showa Top DJ Room.

NACIONAL: Koliki je bio značaj klupskih programa Astralis, Kraljevstvo, Perfection i Body&Soul za generaciju koja je odrasla uz njih?

Jako je veliki značaj. Ti projekti su ostavili duboki trag u povijesti domaće elektroničke scene i kulture. To je bilo doba tih klupskih projekata koji su se dogodili u pravo vrijeme na pravom mjestu, iako nisu nastali s elektroničkom scenom koja se počela razvijati početkom devedesetih u klubovima poput Gjure II ili Aquariusa i na velikim rave partyjima poput Future Shocka. Do 1998. elektronička je scena rasla i postajala sve jača. Ti su projekti nastali 1998. Prvo je bio Astralis, klupski program koji su pokrenuli DJ Ludvig i DJ Go Cut. Bio je to prvi domaći elektronički projekt u Bestu. Mjeseca dana nakon Astralisa DJ Cet i DJ Maminho su pokrenuli Kraljevstvo. Oni su ga vodili od 1998. do 2000., kada je taj program postao Perfection i preuzeo ga je Petar Dundov kojemu su se pridružili DJ Cet i Mr. DJ Dario. Body & Soul je projekt koji sam pokrenuo 2002., kada sam počeo raditi kao programski menadžer u Bestu, u kojem sam proveo četiri godine.

NACIONAL: Kakva je bila posjećenost tih programa?

Posjećenost je bila fenomenalna. Došlo bi od tri do četiri tisuće ljudi. To su bili najjači projekti tada u Bestu. Kada bi došlo ‘’samo’’ 1000 ljudi, mi bismo bili razočarani. Danas je nemoguće očekivati 1000 ljudi na takvom elektroničkom eventu s domaćim DJ-ima.

GO CUT, MR. DJ DARIO, DAMIR CUCULIĆ, PETAR DUNDOV, DAMIR LUDVIG, hrvatski DJ-evi koji su pioniri elektorničke scene i koji će nastupiti na skorom festivalu u zagrebačkom The Bestu. FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Jesu li program vodili isključivo domaći DJ-i ili je bilo i gostovanja inozemnih DJ-a?

Gostovanja su bila dva puta mjesečno, ali je bilo i jako puno domaćih DJ-a koje smo ugostili. Značaj tih programa je i taj što su elektroničku scenu podigli jako visoko. Tada je bilo puno radijskih emisija posvećenih elektroničkoj sceni, a i ja sam imao svoju televizijsku emisiju ‘’Top DJ Mag’’. I publika je bila educirana i znala je izuzetno puno o DJ-ima koji su gostovali kod nas.

NACIONAL: Očekujete li publiku na ovom Reunionu koja je odrasla uz tu glazbu ili smatrate da će biti više mlađe publike sklonije elektroničkom zvuku?

To je zanimljivo pitanje. Kada sam počeo razmišljati o tom projektu da ujedinimo ta četiri klupska programa iz Besta, prve reakcije su bile fenomenalne. Interes je već sada ogroman. Osjeti se određena nostalgija. Jako bi mi bilo drago da dođe i mlađa i starija publika i da mlađa publika sazna i osjeti kakva se muzika tada puštala u Bestu. Drugačiji je osjećaj kada imaš sto ljudi u klubu, a drugačiji kada je 1000 i više ljudi na takvom partyju.

NACIONAL: Oni koji su tijekom 90-ih i 2000-ih odlazili na te partyje danas su obiteljski ljudi. Koliko je njima danas primamljivo doći na takav provod?

Ta je publika koja je u to vrijeme imala 18-20 godina, a danas su to ozbiljni obiteljski ljudi s karijerama. Dio njih je već najavio da će nekoliko dana uzeti godišnji odmor kako bi se u potpunosti razvalili na tom partyju jer nisu bili na klupskom provodu godinama. Promotoru je najveći uspjeh kada izvuče ekipu iz komfora njihovih domova i dovede ih na takav program, pa me njihov interes za ovaj party jako veseli.

NACIONAL: Tko su DJ-i koji su obilježili te programe?

U to vrijeme nije bilo toliko DJ-a koliko ih ima danas. DJ-ing je danas ‘’prostituiran’’ posao jer svatko misli da može biti DJ. Puno je novih DJ-a koji dođu i odu jer je nova tehnologija omogućila gotovo svakome da se može baviti tim poslom. U devedesetima takva muzika nije se mogla kupiti kod nas, osim u dva, tri shopa s novim pločama pa su DJ-i odlazili u München ili Beč kako bi bili u trendu. To nije mogao svatko. Puno se investiralo u muziku, puno se preslušavala nova muzika, nije bilo društvenih mreža i YouTubea. Sam si se snalazio i sam si dolazio do te muzike. Tada je u Hrvatskoj bilo 20-ak DJ-a.

NACIONAL: Jesu li to bili ljudi koji su živjeli od DJ-inga ili su imali dnevne poslove?

Mnogi su živjeli od tog posla. Danas je takvih vrlo malo. Od te ekipe iz devedesetih koji su u Bestu vodili te programe dobar dio se profesionalno bavio i bavi se tim poslom. Petar Dundov je jedan od naših najjačih DJ-a koji i danas živi od DJ-inga i muzike koju stvara. Maminho je postao jedan od najboljih radijskih DJ-a nakon što je napustio karijeru klupskog DJ-a i vrlo rijetko nastupa po klubovima. Damir Ludvig živi od svoje muzike, producira, bavi se DJ-ingom i surađuje s DJ Go Cutom koji ima svoju agenciju za muzičke evente. Frx i dalje živi od muzike kao i Grade koji nastupa u klubovima.

NACIONAL: Koliko je bilo teško okupiti sve te DJ-e iz devedesetih?

Gotovo nemoguća misija bila je okupiti njih 11 nakon svih tih godina. Uspio sam ih nagovoriti i na moje oduševljenje svi su pristali. To su ljudi koji zbilja vole to što rade i žive za tu muziku još od devedesetih i mogu im se samo nakloniti.

Kao DJ CET U nekadašnjem zagrebačkom klubu the BEST, jednom od klubova elektroničke scene. FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Kako biste opisali stanje na hrvatskoj elektroničkoj sceni?

Elektronička scena nije u bajnom stanju. Nije to samo moje mišljenje. Često čujem takve priče od DJ-a, promotora, menadžera itd. Što se tiče situacije u Zagrebu, scena je jako polarizirana. Danas u Zagrebu postoji pet, šest klubova koji njeguju taj stil elektroničke glazbe i imaju svoje rezident DJ-e i svoju publiku. To su Boogaloo, Depo, Dva u osam, Peti kupe i još par klubova. Postoji odlična goa trance scena koju čini posebna publika. Techno ekipa ima svoje klubove, a oni koji vole house idu u druge klubove. Na žalost, sve je polarizirano. To su mikrosredine koje se ne podržavaju. Scena je polarizirana i publika iz jednog kluba ne želi doći u neki drugi klub, osim ako ne gostuje neka DJ zvijezda. Umjesto da se pomaže i podržava, puno je tu konkurencije koja se međusobno ne trpi.

NACIONAL: Godine 2018 pokrenuli ste program Top DJ Room s ciljem nastavka promocije elektroničke glazbe online putem. Koliko je bilo teško organizirati takav program i je li uspio?

Odlično je to funkcioniralo. To sam pokrenuo iz gušta. Puno novca uložio sam u to, opremio sam studio i pozivao sam jednom tjedno doma jednog domaćeg DJ-a koji se predstavio publici svojim DJ-ingom. Ivan Svrzić mi je tehnički jako puno pomogao. Svakog ponedjeljka navečer u svom stanu imao sam jednog gosta kojeg je publika pratila na live streamingu. Odradio sam 100-tinjak epizoda. Potom je došao koronavirus i nakon nekog vremena sam se zasitio. Tri godine sam promovirao scenu i predstavio niz naših DJ-a. Sada sam uzeo pauzu, ali vjeruje da ću jednog dana nastaviti.

NACIONAL: Kakva je bila gledanost programa?

Puno je ovisilo o DJ-ima i koliko su se angažirali u promociji. Neki su imali i preko 10.000 gledanja. M Run je čudo hrvatske scene. M Run je Mario Mataković koji je orijentiran na goa trance. On je dva puta bio gost i slušao ga je ogroman broj ljudi, a 90 posto bilo ih je iz inozemstva. Jako je popularan u svijetu, kao i Egoless. Puno je naših ljudi koji se bavi elektronikom, vani su velike zvijezde, a doma su gotovo nepoznati. I Insolate je zvijezda u inozemstvu. Tih dvadesetak DJ-a i producenata zaslužuju veću pozornost, posjećenost i poštovanje publike nego što je imaju sada. Da netko organizira party s najjačih deset domaćih DJ-a, možda bi prodao 500 ulaznica. A da pozove jednog inozemnog DJ-a, došlo bi nekoliko puta više ljudi. To su anomalije na našoj sceni koje mi nikada nisu bile jasne i ne mogu ih objasniti.

NACIONAL: Organizirali ste i program Future Sound Of Zagreb i festival Zagreb Disco. Kakvi su planovi za ovu godinu?

Zagreb Disco ću raditi u prosincu. Spremam bombu od programa, ali o tome ću govoriti u studenome. Future Sound of Zagreb još lebdi u zraku pa ne znam hoće li ga biti. Razmišljao sam da napravim Future Sound of Zagreb isključivo s domaćim DJ-ima, ali nisam još siguran kako bi to trebalo izgledati. Publika najviše voli razvikane zvijezde iz inozemstva koji koštaju između 10 i 20 tisuća eura za dva sata puštanja muzike. Oni su medijski eksponirani i pune svaki prostor u kojem nastupaju, dok su neki naši DJ-i vani velike zvijezde, a našoj publici su nezanimljivi.

NACIONAL: Koliko nagrada za elektroničku glazbu Elector, ustanovljena početkom ove godine, doprinosi boljoj vidljivosti elektroničke scene i promociji njezinih aktera?

Dobar sam s ekipom koja je prva pokrenula nagradu za elektroničku glazbu Ambasador i s ekipom koja je pokrenula nagradu Elector i ne bih se htio nikome zamjeriti, ali dvije nagrade nisu nam potrebne na malom tržištu kao što je Hrvatska. Da je to poput Porina za svu glazbu onda bi imalo smisla, ali dvije nagrade za isti glazbeni žanr je previše. S druge strane, nije loše da postoji veći fokus na elektroničku scenu. Ali svaka čast svima koji su se oko toga angažirali, iako se stvorila loša vibra. I opet je tu nastalo rivalstvo među DJ-ima. Nepotrebno rivalstvo je rak rana naše scene.

NACIONAL: S obzirom na bogatu povijest i razvoj hrvatske elektroničke scene, kakve su šanse da netko napiše knjigu ili snimi dokumentarac o njoj?

Ta ideja mi se mota po glavi desetak godina. Jedan prijatelj iz Njemačke koji se bavi filmom i ima odlične veze i sponzore nagovara me da snimim dokumentarac. Međutim, nije to baš jednostavno. Dokumentarac o povijesti hrvatske elektroničke scene mogao bi se snimiti, ali kada sam izračunao koliko bi mi trebalo novca, pao sam u nesvijest. Trebao bih putovati u Ameriku, Englesku i Njemačku, odakle dolaze DJ-i koji su na početku razvoja scene gostovali u Hrvatskoj, a danas su velike svjetske zvijezde, kao što su Carl Cox, Paul Van Dyke, Sven Väth i Laurent Garnier. Mogao bih dobiti intervjue svih njih, ali bih morao doći k njima doma. Trebale bi mi dvije, tri godine rada na filmu i jako puno putovanja i troškova. Ali tko zna, možda jednog dana.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO