Da bi nam turistička sezona bila uspješna, moramo što prije slijediti primjer Grčke”, rekao je u razgovoru za Nacional bivši ministar turizma i aktualni župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs koji s nizom velikih razvojnih projekata na predstojećim lokalnim izborima kreće u utrku za treći mandat. Kao bivši ministar turizma i jedan od najvećih zagovaratelja razvoja kontinentalnog turizma, Bajs analizira pripreme za predstojeću turističku sezonu i objašnjava po čemu njegova županija prednjači u rastu i gospodarskom razvoju. Damir Bajs na izbore izlazi kao nezavisni kandidat, ali uz potporu niza stranaka poput HNS-a. Zanimljivo da je Bajs na proteklim parlamentarnim izborima bio na listi SDP-ove Restart koalicije, ali za ove izbore nije uspio dogovoriti potporu najveće oporbene stranke. No bez obzira na to, ankete mu predviđaju uvjerljivu pobjedu, a moguće je da Bajs pobijedi već u prvom krugu, što bi potvrdilo njegovu popularnost među biračima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

NACIONAL: Za početak, kao bivšeg ministra turizma moramo vas odmah pitati: s obzirom na sve evidentniji treći val pandemije koronavirusa, kako će se to odraziti na hrvatski turizam i predstojeću sezonu?

U turizmu, kao i u mnogim drugim stvarima, prognoze se temelje na dva ključna elementa: prvi su faktori na koje ne možemo utjecati, ali ih možemo unaprijed detektirati i, ako nisu povoljni, ipak se za njih nekako pripremiti. Drugi su faktori na koje možemo i trebamo utjecati. Premda se s pandemijom koronavirusa cijeli svijet bori već duže od godine dana i mnoge stvari smo već naučili i savladali, svi smo svjedoci da nam taj globalni problem i dalje donosi nove i nepredviđene izazove. U tom smislu, možemo se malo tješiti da koronavirus nije samo hrvatski, već problem s kojim se muči cijeli svijet. No baš zato se trebamo fokusirati na ono na što možemo utjecati jer možda će to zvučati grubo, ali nikome osim nas samih nije u interesu baviti se što uspješnijim rezultatima hrvatskog turizma. Neke zemlje koje također umnogome ovise o turizmu to su već itekako prepoznale pa sustavno i koncentrirano rade na pripremi uvjeta da im ovogodišnja turistička sezona bude što bolja. A u Hrvatskoj se stječe dojam da mi svi još nešto čekamo i pasivno promatramo što se sve zbiva oko nas.

NACIONAL: Pretpostavljam da mislite na Grčku koja već užurbano donosi niz poteza kojim želi što više stranih turista dovesti u svoju zemlju.

Svakako, Grci su odličan primjer. Oni su već pokrenuli niz aktivnosti, cjelovite zdravstvene protokole za cijeli turistički sektor, prioritetni plan cijepljenja turističkih radnika, vrlo jasno komuniciraju tko i kako može ući u Grčku te ono najvažnije, obrađuju tržište po tržište i sklapaju bilateralne sporazume s njima bitnim državama. I već sad su jasno postavili točan datum, 1. svibnja kad će otvoriti svoje granice stranim turistima. A što od svega toga ima Hrvatska? Svi nešto čekamo i još se ništa ne zna. Nema ništa loše u tome da za početak slijedimo neke grčke ideje i rješenja. Mnoge stvari koje oni rade sigurno su primjenjive i za Hrvatsku, a istovremeno bismo mogli osmisliti i neka naša, specifična rješenja. U svakom slučaju, trebali bismo što hitnije uskladiti različite elemente i biti potpuno jasni prema svim emitivnim tržištima. Svaki strani turist mora znati pod kojim uvjetima može doći u Hrvatsku i iz nje izaći, što ga ovdje čeka, što ako u Hrvatskoj oboli od korone, i još mnogo toga. Ukratko, turist se mora osjećati sigurno i treba mu pružiti jasne informacije.

NACIONAL: Prošle godine ste izazvali zanimljive reakcije kad ste javno predložili smanjenje stope PDV-a u turizmu na 10 posto, ali svjedoci smo da se to nije dogodilo.

Već na početku pandemije koronavirusa bilo je posve jasno da će ona imati dalekosežne i neugodne posljedice na gospodarstvo i niz sektora. Neki gospodarski problemi u proteklih godinu dana su se već jasno i pokazali, dok ćemo drugima, iako ne želim biti pesimist, svjedočiti u mjesecima i godinama koje slijede. Zbog toga i dalje vjerujem da najranjivijim i najranjenijim sektorima gospodarstva nacionalna vlast treba pomoći, a ta pomoć ne smije biti samo deklaratorna. Smanjenje stope PDV-a u turizmu na 10 posto i dalje je jednostavna i lako provediva mjera kojom bismo itekako pomogli mnogim turističkim tvrtkama, od kojih neke još uvijek ne smiju raditi u punom kapacitetu ili im sudbina ovisi o uspješnosti ljetne sezone, a ne treba zanemariti ni činjenicu da mnoge od njih već godinu dana nakupljaju dugove. Bez obzira na ovogodišnju sezonu, mnogima u sektoru budućnost je vrlo neizvjesna. I zato im treba pomoći. Također, iako se sporadično u fokusu tematike hrvatskog turizma pojavi priča o potencijalu razvoja kontinentalnog turizma, proteklih godinu dana ta je tema nepravedno stavljena u zapećak. A upravo sad bi se po tom pitanju mogli napraviti značajni iskoraci koji bi imali dalekosežne pozitivne posljedice, ne samo na produljenje sezone, već i na niz drugih bitnih elemenata, od regionalnog razvoja do održivog razvoja.

NACIONAL: Bliže nam se lokalni izbori, a s njima i pitanja hoće li se zbog pandemije održati u predviđenom terminu. Također, opet se pojavljuju i propitkivanja o ulozi i smislu ustroja lokalne samouprave u Hrvatskoj i velikog broja županija. Kao župan vjerojatno imate o tome specifično mišljenje.

Zasad ne vidim razloge da se lokalni izbori ne održe u predviđenom i zakonski definiranom roku, pogotovo jer smo lani imali parlamentarne izbore u, tada vrlo neizvjesnom trenutku, između lockdowna i početka turističke sezone. Srećom, pokazalo se da izbori nisu ugrozili epidemiološku situaciju u zemlji, pa vjerujem da će tako biti i s lokalnim izborima. Što se tiče uloge županija, to je već malo deplasirana tema, ali najkraće rečeno: osim Slovenije, sve zemlje Europske unije imaju teritorijalni ustroj poput naših županija, samo se možda ponegdje drugačije zovu. Zato nema smisla raspravljati o tome trebaju li nam županije ili ne. No uvijek možemo konstruktivno razgovarati o ulozi županija, koje poslove bi trebalo raditi u ili pri županijama pa, ako baš hoćete, i o tome bi li trebalo mijenjati broj županija, da ih ima više ili manje. U svakom slučaju, uloge i zadaci županija se mogu mijenjati, pogotovo u smislu prilagodbe nekim budućim situacijama i vodeći se ciljem boljitka hrvatskih građana.

NACIONAL: Na predstojećim lokalnim izborima idete u utrku za treći mandat, i to opet kao nezavisni kandidat. I redovito pobjeđujete kandidate iza kojih stoje dvije najveće stranke. Kako vam to polazi za rukom, pogotovo s obzirom na činjenicu da ste zapravo jedan od mlađih župana u Hrvatskoj?

Da, izgleda da sam rano počeo. Točno je da sam jedan od mlađih župana, ali istovremeno sam dovoljno iskusan da znam kako se vodi županija, čak uz brojne izazove poput pandemije ili gospodarskih problema. Još prije mnogo godina sam se opredijelio za politiku, ali s jasnim ciljem: raditi na boljitku života ljudi u županiji. To želim raditi i dalje, a izbore doživljavam kao kontinuiranu reviziju mog rada. Građani moje županije prepoznali su kakav sam tip osobe i političara te su mi na temelju toga već nekoliko puta dali svoje povjerenje. Ja to povjerenje nikad nisam iznevjerio, pa mi tu i tamo netko čak i spomene da sam svojevrsni fenomen hrvatske politike. Upravo zato potpuno otvorenog srca izlazim još jednom pred stanovnike moje županije, a na njima je da ocijene zaslužujem li još jedan mandat. Što se tiče nezavisne pozicije, često mi netko spomene da moj politički put izgleda kao borba Davida i Golijata jer potrebno je mnogo truda i muke da se u političkoj areni nadmećeš s velikim i jakim strankama poput HDZ-a, SDP-a i Domovinskog pokreta. One su veliki sustavi, imaju jaku organizaciju na terenu i ako nemaš jako stranačko zaleđe, mnogo je teže postići značajne rezultate. Međutim, već dva puta sam u tome uspio pa vjerujem da će tako biti i ubuduće. S druge strane, ja politiku doživljavam kao okupljanje, ali samo ono koje ima jasan cilj rada na boljem životu svakog stanovnika županije. Drago mi je da su moju političku platformu prepoznali politički akteri koji razmišljaju na isti način pa trenutačno imamo možda najveću koaliciju u Hrvatskoj od čak sedam stranaka. Da bude jasnije što to znači, odnosno koliko je okupljanje važno, recimo tek da moj protukandidat ima potporu samo vlastite stranke.

NACIONAL: Na čemu temeljite svoj izborni program za predstojeće lokalne izbore?

Na uspješno provedenim projektima i onima koje planiram ostvariti u sljedećem mandatu. Želim prvo podsjetiti da Bjelovarsko-bilogorska županija danas izgleda mnogo drugačije nego što su mnogi vjerovali. Županija je nekad bila zadnja po nekoliko parametara, mijenjati to nije bilo ni lako ni jednostavno, ali ponosan sam što smo definitivno preokrenuli trendove. Danas smo treći u Hrvatskoj po županijski vođenim projektima. Proračun županije je sa 120 milijuna kuna narastao na 750 milijuna kuna. Kao županija samostalno provodimo više od 120 projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije.

NACIONAL: Proteklih mjeseci iz vaše županije stižu i vijesti o velikim, razvojnim projektima.

Da, iznimno smo ponosni na projekt izgradnje nove zgrade bjelovarske bolnice jer je to trenutačno najveći projekt u povijesti ovog dijela Hrvatske i dokaz da se uz mnogo znanja i truda mogu provesti i tako veliki i ključni razvojni projekti. Bjelovarčani s ponosom gledaju kako izrasta bolnica koja će bitno podignuti razinu zdravstvenih usluga, ne samo njima, već i svim stanovnicima županije pa i šire. Taj veliki projekt zapravo je već ušao u svoju završnu fazu jer smo prije dva tjedna s tri banke potpisali ugovor za financiranje, kojim je uspješno riješena cijela financijska konstrukcija projekta. Osim toga, traju i radovi na izgradnji nove glazbene škole u Bjelovaru, a nova moderna zgrada imat će četiri kata s velikom koncertnom dvoranom. Trenutačno se provodi i sveobuhvatna energetska obnova više od 50 školskih objekata u koje će se uložiti preko 250 milijuna kuna. Velik je i projekt nadogradnje Medicinske škole Bjelovar i uspostava Regionalnog centra kompetentnosti, kroz koji će se ići u razvoj novih zanimanja koja ne postoje u Hrvatskoj, poput njegovateljica za palijativnu skrb i medicinskih sestara za palijativnu skrb. Ono što smatram iznimno bitnim je to da prije izbora građanima pružim jasnu rekapitulaciju svog mandata: listu obećanih i ispunjenih projekata, kao i konkretnu listu projekata za budućnost. Na to su građani Bjelovarsko-bilogorske županije već i navikli, kod njih ne prolazi slatkorječivost i politikantstvo, već samo konkretni planovi i projekti. Zato i u ove izbore idem optimistično i bez nervoze.